Hatutan.com, (01 Setembru 2023), Díli—“Promove no Haforsa Liberdade Imprensa iha Sudeste Aziatiku nu’udár Empurradór bá tipu Direitus Umanus hotu-hotu” hanesan tema bá The Díli Dialogue Forum (DDF) tinan 2023, ne’ebé oraganiza hosi Conselho Imprensa (CI) Timor Leste no hala’o iha Salaun CNE Lalini Larigutu Colmera, Díli, Sesta (01/09/2023).

The Díli Dialogue Forum (DDF) tinan 2023, ne’ebé oraganiza hosi Conselho Imprensa (CI) Timor Leste no hala’o iha Salaun CNE Lalini Larigutu Colmera, Díli, Sesta (01/09/2023). Foto: Elio dos Santos da Costa.
Prezidente CI, Otelio Ote iha liafuan bem vindo hateten, DDF sai hanesan konferénsia internasionál ne’ebé halibur ema hotu-hotu no péritu sira atu bele diskuti kona-bá liberdade imprensa no mós liberdade espresaun iha Timor-Leste no sudeste Aziátiku.
Lee Mós:The Dili Dialogue Forum Vizibiliza Prezensa Média TL Iha Sudeste Aziátiku
The Dili Dilogue Forum deklaradu hosi membru CI nasaun sira iha sudeste Aziátiku no pasifiku inklui parseiru sira, durante konferénsia intenasionál iha Dili bainhira selebra aniversáriu CI dahuluk iha loron 7 to’o 10 Fulan Maiu tinan 2017.
Hahú husi ne’ebá The Dili Dialogue Forum sai hanesan atividade annuál ba CI hodi sai forum ida ne’ebé ema bele diskuti kona-bá liberdade imprensa no mós liberdade espresaun doméstiku no rejionál.
“DDF fó espasu ba debate kona-bá posizasaun no kondisaun papél CI iha Sudeste Aziátiku inklui Myanmar no Pasifiku hodi kontribui ka sai empurradór ba diretus umanus hotu-hotu oinsá fó espasu bá sosiedade iha liberdade espresaun no liberdade imprensa. Alende ne’e mós fó espasu ba profissaun Jornalista ne’ebé nakonu ho étika,” Otelio Ote hateten.
Tinan 24 ona Timor-Leste restaura Independénsia no tinan barak iha prossesu dezenvolvimentu nasionál.
Nune’,e meius komunikasaun sosiál ka mídia sira iha Timor-Leste nia pozisaun iha ne’ebé loos. Mídia kontinuahamriik metinlaiha diferénsa iha era tempu Portugés, Indonézia no Restaurasaun Independénsia.
Mídia kontinua luta ba liberdade imprensa atu hato’o opiniaun no liberdade hato’o espresaun, liberdade asesu atu públika informasaun no liberdade atu harii mídia.
Iha tinan 2022, Liberdade Imprensa Timor-Leste nia pozisaun iha numeru 17 maibé tinan 2023 TL hakat liubá kotegoria iha pozisaun 10 iha liberdae mundiál.
Signifika, pozitivu di’ak liu iha mundu, ne’ebé reflete kumpre mós fundadór nasaun sira nian no lejiladór sira ho kompromisu ne’ebé hatuur iha artigu 40 no 41 K-RTL.
Nune’e hatudu retratu lider nasionál Premeadu Nobel da Paz, José Ramos Horta no Kay Rala Xanana Gusmão, sira nia kompromisiu atu hosi mídia no idependénsia sem violénsia kriminalizasaun iha nasaun ida-ne’e.
Dezenvolvimentu mídia durante tinan 24 ona no tinan 21 ne’ebé okupa restaurasaun idenpendénsia ne’e buras tebes.
“Mídia nu’udár pilar demokrasia kontribui makaas iha porsesu dezenvolvimentu nasionál liuliu edukasaun sidadania hametin no haburas sentimentu nasionalizmu no fanu ema hotu atu partisipa no ativu iha prosesu dezenvolvimentu nasionál,” nia haktuir.
CI nu’udár órgaun ida reguladór iha planu estratejia 2021 too 2026 hatuur ona kompromisu balun atu kontinua tau matan ba kapasidade téknika no profisionál intelektual jornalista sira servisu hamutuk ho parseiru nasionál no internasionál balun.
Atu atinje kompromisu ida-ne’e, Parseru no Organizasaun Jornalista sira kontinua servisu hamutuk inkliu Centru Nasional Chega (CNC).
Parseiru Nasional no Internasional mak hanesan, UNESCO, UNDP no ABC Internasionál development ne’ebé foin hahú halo kooperasaun iha tinan ida-ne’e.
Tuir dadus ne’ebé CI rejistu iha Jornal hitu, Radio 29, Televizaun Lima no Mídia Online 17. Entretantu, jornalista ne’ebé hetan kartaun profisionál hamutuk 321.
Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes felisita CI tanba organiza dala ida tan eventu The Dili Dialougue Forum, eventu ne’ebé realiza kada tinan hanesan forum diskusaun, iha ASEAN nia laran.
Maske Timor-Leste Seidauk hola parte iha ASEAN, maibé dezde tinan 2017 to’o agora CI sempre iha preokupasaun atu involve nasaun dezenvolvidu ba entidade seluk responsábel ba regulasaun média iha ASEAN.
“Hanesan Reprezentante IX Governu ba área Komunikasaun sosiál ha’u sente kontente marka prezensa iha enkontru ida ne’e, enkontru ne’ebé relasiona ho média ho liberdade imprensa ne’ebé hakarak hakle’an hodi serbí sosiadade no mós liberdade imprensa bele promove direitus umanus hotu,” Expedito hateten.
Governante ne’e kongratula CI tanba hili tema ne’ebé di’ak, tanba iha sosiedade atuál Direitus umanus hotu tenke sai prioridade.
Timor-Leste dezde Independensia to’o agora assume nafatin akordu internasionál hotu-hotu ne’ebé Jere direitus humanus. Tanba Timor-Leste inisia ho di’ak oinsá hola situasaun ida ne’ebé ho vilolasaun husi direitus umanus.
Jornalista: Vito Salvadór