Connect with us
Pakote Ahi

Internasionál

Promove-Haforsa Liberdade Imprensa iha Sudeste Aziátiku Nu’udár Empurradár bá Kualkér Tipu Direitus Umanus

Published

on

Hatutan.com, (01 Setembru 2023), Díli—“Promove no Haforsa Liberdade Imprensa iha Sudeste Aziatiku nu’udár Empurradór bá tipu Direitus Umanus hotu-hotu” hanesan tema bá The Díli Dialogue Forum (DDF)  tinan 2023, ne’ebé oraganiza hosi Conselho Imprensa (CI) Timor Leste no hala’o iha Salaun CNE Lalini Larigutu Colmera, Díli, Sesta (01/09/2023).

The Díli Dialogue Forum (DDF) tinan 2023, ne’ebé oraganiza hosi Conselho Imprensa (CI) Timor Leste no hala’o iha Salaun CNE Lalini Larigutu Colmera, Díli, Sesta (01/09/2023). Foto: Elio dos Santos da Costa.

Prezidente CI, Otelio Ote iha liafuan bem vindo hateten, DDF sai hanesan konferénsia internasionál ne’ebé halibur ema hotu-hotu no péritu sira atu bele diskuti kona-bá liberdade imprensa no mós liberdade espresaun iha Timor-Leste no sudeste Aziátiku.

Lee Mós:The Dili Dialogue Forum Vizibiliza Prezensa Média TL Iha Sudeste Aziátiku

The Dili Dilogue Forum deklaradu hosi membru CI nasaun sira iha sudeste Aziátiku no pasifiku inklui parseiru sira, durante konferénsia intenasionál iha Dili bainhira selebra aniversáriu CI dahuluk iha loron 7 to’o 10 Fulan Maiu tinan 2017.

Advertisement

Hahú husi ne’ebá The Dili Dialogue Forum sai hanesan atividade annuál ba CI hodi sai forum ida ne’ebé ema bele diskuti kona-bá liberdade imprensa no mós liberdade espresaun doméstiku no rejionál.

“DDF fó espasu ba debate kona-bá posizasaun no kondisaun papél CI iha Sudeste Aziátiku inklui Myanmar no Pasifiku hodi kontribui ka sai empurradór ba diretus umanus hotu-hotu oinsá fó espasu bá sosiedade iha liberdade espresaun no liberdade imprensa. Alende ne’e mós fó espasu ba profissaun Jornalista ne’ebé nakonu ho étika,” Otelio Ote hateten.

Tinan 24 ona Timor-Leste restaura Independénsia no tinan barak iha prossesu dezenvolvimentu nasionál.

Nune’,e meius komunikasaun sosiál ka mídia sira iha Timor-Leste nia pozisaun iha ne’ebé loos. Mídia kontinuahamriik metinlaiha diferénsa iha era tempu Portugés, Indonézia no Restaurasaun Independénsia.

Mídia kontinua luta ba liberdade imprensa atu hato’o opiniaun no liberdade hato’o espresaun, liberdade asesu atu públika informasaun no liberdade atu harii mídia.

Advertisement

Iha tinan 2022, Liberdade Imprensa Timor-Leste nia pozisaun iha numeru 17 maibé tinan 2023 TL hakat liubá kotegoria iha pozisaun 10 iha liberdae mundiál.

Signifika, pozitivu di’ak liu iha mundu, ne’ebé reflete kumpre mós fundadór nasaun sira nian no lejiladór sira ho kompromisu ne’ebé hatuur iha artigu 40 no 41 K-RTL.

Nune’e hatudu retratu lider nasionál Premeadu Nobel da Paz, José Ramos Horta no Kay Rala Xanana Gusmão, sira nia kompromisiu atu hosi mídia no idependénsia sem violénsia kriminalizasaun iha nasaun ida-ne’e.

Dezenvolvimentu mídia durante tinan 24 ona no tinan 21 ne’ebé okupa restaurasaun idenpendénsia ne’e buras tebes.

“Mídia nu’udár pilar demokrasia kontribui makaas iha porsesu dezenvolvimentu nasionál liuliu edukasaun sidadania hametin no haburas sentimentu nasionalizmu no fanu ema hotu atu partisipa no ativu iha prosesu dezenvolvimentu nasionál,” nia haktuir.

Advertisement

CI nu’udár órgaun ida reguladór iha planu estratejia 2021 too 2026 hatuur ona kompromisu balun atu kontinua tau matan ba kapasidade téknika no profisionál intelektual jornalista sira servisu hamutuk ho parseiru nasionál no internasionál balun.

Atu atinje kompromisu ida-ne’e, Parseru no Organizasaun Jornalista sira kontinua servisu hamutuk inkliu Centru Nasional Chega (CNC).

Parseiru Nasional no Internasional mak hanesan, UNESCO, UNDP no ABC Internasionál development ne’ebé foin hahú halo kooperasaun iha tinan ida-ne’e.

Tuir dadus ne’ebé CI rejistu iha Jornal hitu, Radio 29, Televizaun Lima no Mídia Online 17. Entretantu, jornalista ne’ebé hetan kartaun profisionál hamutuk 321.

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes felisita CI tanba organiza dala ida tan  eventu  The Dili Dialougue Forum,  eventu ne’ebé realiza kada tinan hanesan forum diskusaun,  iha ASEAN nia laran.

Advertisement

Maske Timor-Leste Seidauk hola parte iha ASEAN, maibé dezde tinan 2017 to’o agora CI sempre iha preokupasaun atu involve nasaun dezenvolvidu ba entidade seluk responsábel  ba regulasaun média iha ASEAN.

“Hanesan Reprezentante IX  Governu ba área Komunikasaun sosiál   ha’u sente kontente marka prezensa iha enkontru ida ne’e, enkontru ne’ebé relasiona ho média  ho liberdade imprensa ne’ebé hakarak hakle’an  hodi serbí sosiadade  no mós liberdade imprensa bele promove  direitus umanus hotu,” Expedito hateten.

Governante ne’e kongratula CI tanba hili tema ne’ebé  di’ak, tanba iha sosiedade atuál  Direitus umanus hotu tenke sai  prioridade.

Timor-Leste dezde Independensia to’o agora assume nafatin akordu internasionál hotu-hotu ne’ebé Jere direitus humanus. Tanba Timor-Leste inisia ho di’ak  oinsá  hola situasaun ida ne’ebé  ho vilolasaun husi direitus umanus.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Internasionál

Index Liberdade Imprensa, TL Hosi TOP 10 Tun bá 20

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli— Index Liberdade imprensa mundiál bá tinan 2024 ne’ebé anunsia ofisialmente hosi RSF (Reporter Without Border), Timor-Leste (TL) tama iha ranking 20.

(more…)

Kontinua Le'e

Internasionál

Ramos-Horta bá Portugál-EUA, Partisipa Aniversáriu Revolução dos Cravos

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), DíliPrezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hamutuk ho delegasaun semo bá Portugál hodi partisipa aniversáriu Revolução dos Cravos bá dala-L (50).

(more…)

Kontinua Le'e

Internasionál

Xanana Konvida Sylvia Earle Atu Fahe Esperiénsia bá TL Kona-bá Kuidadu Tasi

Published

on

Hatutan.com, (20 Abríl 2024), Díli— Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão konvida Péritu American Marine Biologist and Oceanographer, Sylvia Earle atu hala’o vizita mai Timor-Leste (TL) hodi fahe esperiénsia kona-bá diviorsidade tasi nian.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending