Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Eleitór “Sofre” ho Mekanizmu Eleisaun Manuál, STAE Orgullu no CNE Rekomenda Hadi’a

Published

on

Hatutan.com, (30 Outubru 2023), Díli- Mekanizmu Eleisaun Órgaun Suku 2023 ne’ebé hala’o ho manuál halo sofre eleitór sira tenke forma naruk, sena-malu, hamriik iha loron manas laran no lori oras mak bele bá vota.

Lee Mós : Eleitór Suku Bahu La Kontente ho Mekanizmu Eleisaun Órgaun Suku

Konférensia Imprensa MAE ho STAE hodi klarifika kona-bá prosesu eleisaun órgaun suku. Foto/Tome da Silva

Mekanizmu eleisaun manuál ne’e fó implikasaun bá taxa partisipasaun eleitór sira-nian. Nune’e, suku barak iha territóriu nasionál  tenke hakat bá eleisaun órgaun suku segunda ronde iha loron 13 fulan-Novembru 2023, tanba númeru votante ne’ebé vota bá kandidatu xefe suku sira la to’o rekizitu Lei 50%-1.

Maske eleisaun ne’e bele dehan la’o ”sabraut” no hamosu  istória aat iha prosesu eleisaun Timor-Leste nian ne’e akontese mós irregularidade lubun, maibé órgaun Eleitorál hanesan Servisu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) orgullu tanba eleitór sira mantein bá fó sira-nia votu.

Advertisement
#

Diretór Jerál STAE Acelino Manuel Branco liuhosi konferénsia imprensa iha salaun enkontru STAE, Díli, Segunda (30/10/2023),  hateten nia parte  orgullu tanba komunidade sira la sente baruk hodi partisipa iha prosesu hili sira-nia reprezentasaun sira autoridade lokál.

“Hanesan Órgaun Eleitorál ida, hanesan mós Ministériu Administrasaun Estatal ita sente orgullu tanba iha vontade no mós entuziazmu ne’ebé  boot husi ita nia sidadaun sira. Tamba desde inísiu mós ita halo servisu hamutuk ho sosiedade sira hodi halo sosializasaun no agradese bá apoiu sira hotu ne’ebé iha hodi garante ona lala’ok sira ne’ebé akontese no hanesan órgaun ida ne’ebé hola parte hodi fó apoiu konserteza ne’e ita sente orgullu,” Acelino Manuel Branco hateten.

Nia konsidera kada prosesu sempre akontese preokupasaun sira balu no preokupasaun sira ne’ebé presijamente sidadaun sira atu hetan komprensaun no esplikasaun liután katak dalaruma komparasaun hosi prosesu eleisaun ida ho eleisaun seluk mak sei domina iha sidadaun sira-nia hanoin.

Lee Mós: Pessoál STAE Taka Portaun Iha Tuku 15:00, Eleitór Barak La Vota

Nia esplika, natureza hosi eleisaun ida bá eleisaun seluk nia lala’ok ne’e lahanesan, tuir saida mak hateten iha lei. Preokupasaun komunidade sira nian mak bá iha atendimentu sira ne’ebé la’o iha terrenu maibé prosesu sira ne’e liga ho prosedimentu ne’ebé iha.

Advertisement
#

“Ita nia intensaun iha eleisaun suku mak ida ne’e, prosesu tomak ne’e akontese iha komunidade sira-nia responsabilidade rasik, sira mak sei organiza, sira mak sei prezide no lori bá eleitór sira atu hili ka eskolla. STAE ho STATAL  prepara bulletin  votu haruka bá meza eleitorál sira no sira mak sei hakerek naran atu pesoál sira bele fó sira-nia eskolla. Ne’e prosedimentu ninia definisaun hanesan ne’e. Tamba ne’e mak ami hanoin katak hosi parte ida ita sente orgullu no iha parte ida ita konsiente para depois karik iha futuru bele iha konsiderasaun ruma, liu-liu iha aspetu definisaun  bá iha lei eleisaun nian, atu nune’e, bele kria di’ak liután prosedimentu sira ne’ebé maka bele fasilita prosesu sira-ne’e la’o lalais,” Nia hateten.

Diretór Jerál Desentralizasaun Governu Lokál Ministériu Administrasaun Estatal, António A. Guterres. Foto/tome da Silva

Diretór Jerál Desentralizasaun Governu Lokál Ministériu Administrasaun Estatal, António A. Guterres liuhosi konferénsia ba imprensa deklara Ministériu  Administrasaun Estatal, hamutuk ho Autoridades Munisipál/RAEOA no mós STAE  hakarak elojiia no hato’o parabéns ba Eleitór iha Timor laran tomak ne’ebé kontribui ona estabilidade no trankuilidade pás no mós hatudu nia entuziazmu ne’ebé bo’ot lori ezerse ona ida-ida nia diretu  votu iha ida-ida nia aldeia iha eleisaun órgaun suku, 28 fulan-Outubru 2023 hodi hili nia líder komunitáriu sira, xefe suku no xefe aldeia sira husi suku 452, noaldeia 2,322.

Aproveita oportunidade ne’e hakarak husu mos deskulpa ba públiku, liuliu bá eleitór hotu karik iha inkonvienente balun ne’ebé akontese durante prosesu eleisaun órgaun Suku hahú husi inísiu mai to’o loron kulminante iha loron 28 fulan-Outubru 2023.

Lee Mós: Eleitór Analfabetu Sira iha Suku Usitasae La Vota no Lulun Bulletin Votu Tau Fali De’it bá Urna

“Haktuir ba Suku nu’udár pesoa  koletiva bá diretu públiku ho natureza asosiativa, hairi ho baze sirkunstánsia istóriku, kulturá no tradisionál, mak nakait bá dezignasaun membru órgaun suku sira, hala’o atraves eleisaun ho formal ne’ebé justu ho karakter komunitária, katak membru Konsellu Suku sira ho nia membru assembleia sira rasik maka organiza no prezide prosesu Eleisaun órgaun  suku ne’e rasik, ida-ne’e hanesan mós parte ida lori hakbiit komunidade sira nia partisipasaun iha vida polítika, no mós liu- liu liga ho polítika desentralizasaun nian ne’ebé atu fó kompeténsia bá nivel kraik atu hola parte iha foti desizaun sira no mós partisipa ativu liután iha demokrasia no dezenvolvimentu iha nivel lokál,” António A. Guterres tenik.

Baze legal/diploma ba realizasaun Eleisaun órgaun  Suku haktuir bá Lei nu. 9/2016 de 8 de Julho, Lei do Suku, Decreto do Governo nu. 14/2016 de 28 Setembro, sobre Regulamento Eleitoral para órgaun do Suku, Decreto do Governo nu. 9/2023, de 16 de Agosto 2023, sobre fixa data bá realizasaun da assembleia aldeia, asembleia Suku no Konsellu Suku iha ámbitu prosedimentu Eleisaun Lideres Komunitária. Diploma Ministerial nu. 39/2023 de 15 Setembro, sobre aprova minutas e formulários bá prosesu Eleitoral Órgaun do Suku.

Advertisement
#

Responsavel bá iha organizasaun no apoiu bá Eleisaun Órgaun do Suku mak: Autoridades Munisipál ka Administrasaun Munisipál  através respetiva Administrasaun e STAE refere bá art. 97 de Dect Gov. 14/2016 apoiu realizasaun reuniaun asembleia  aldeia no konsellu suku ho nia objetivo lori simu kandidatura, realiza votasaun, kontajen no mós apuramento rezultadu bá eleisaun órgaun  suku.

Lee Mós: Mekanizmu Eleisaun Órgaun Suku La Ajuda Idozu ho Defisiénsia Sira Vota ho Di’ak

Órgaun Eleitoral refere iha art. 96 Lei númeru 9/2016, sobre órgaun Eleitorál, fó apoia bá asembleia aldeia no  konsellu Suku iha organizasaun do atos eleitorál  relasionadu ho Eleisaun Suku ne’e rasik.

Ordem de Servisu hosi Ministru MAE nu.58/M.MAE/IX/2023, dia 15 de Setembru, lori forma Ekipa MAE atu fó apoio bá prosesu Eleisaun Suku 2023.

 Prosesu Eleitorál Órgaun Suku

Advertisement
#

Tuir dekretu Governu nu. 9/2023 fixa ate dia 10 outubro avisu konvokatóriu reuniaun Konsellu suku no loron  13 Outubru simu kandidatura xefe  suku iha suku ida-ida (resultadu iha 2.117 kompostu husi mane-1.876 no feto 241.

Tuir dekretu Governu nu. 9/2023 fixa ate dia 25 outubru avizu konvokatóriu reuniaun assembleia aldeia.

Loron 7 to’o loron 8 fulan-Outubru, xefe Aldeia konvoka enkontru Assembleia aldeia lori hili Eleitór na’in-tolu (3) nu’udár membru ori prezide meza eleitorál aldeia.

Loron 8 to’o loron 9  fulan-Outubru, membru meza sira simu kandidatura bá pozisaun xefe aldeia no delegadu/a no organiza sekuénsia kandidatura iha modelo bullitin no mós kontinua kedas ho kandidatu admitidu sira hato’o sira-nia vizaun no misaun durante minutu 15.

Lori fasilita Eleitó bele koñese nia kandidatura maka tuir Art. 65 dect.gov. 14/2016, sobre kabina de votu, sei koloka modelu bulletin bá Xefe aldeia no delegadu/a nia fotografia.

Advertisement
#

Hafoin votasaun remata halo kontajen ba Bulletin delegadu/delegada, xefe Suku no xefe de aldeia.

Sistema ne’ebé aplika bá rezultadu kontajen Eleisaun Órgaun  Suku, bá Pozisaun xefe suku no Xefe  Aldeia, utiliza sistema 50% +1, signifika kandidatu ida tenke hetan votu metade husi votu válidu 50%+1.

Bainhira laiha kandidatu ida husi pozisaun xefe suku nian mak la liu 50%+1 iha prosesu apuramentu rezultadu sei akontese fali votasaun segunda volta iha loron 13 Novembru  2023 no ba xefe aldeia nian sei akontese imediata. Ba Pozisaun delegadu/a utiliza sistema maioria simples.

Preparasaun Bulletin  Votu

Bá pozisaun xefe  suku meza eleitorál suku simu kandidatura iha loron 13 fulan-Outubru hosi tuku 10:00 Otl  to’o tuku 13:00 Otl iha suku ida-ida no mós organiza formatu bulleitn  votus ho naran kandidatura ho fotografia, hafoin ne’e lori mai halo produsaun iha Dili durante Semana ida ( 14 to’o 22 outubru).

Advertisement
#

Bá pozisaun xefe aldeia prodús formatu ho kór amarelu no bá pozisaun Delegadu/a ho kór verde tuir modelo aprovado através Diploma Ministerial.

Bá pozisaun delegadu/a kuaze eleitu hotu ona iha loron eleisaun tamba utiliza sistema maioria simples, bá pozisaun Xefe Aldeia mós kuaze eleitu hotu ona, so iha Aldeia 3 mak nia rezultadu empata no hein desizaun hodi avansa bá prosesu tuir mai.

Pozisaun bá Xefe Suku por volta 251 mak sei avansa bá eleisaun Segundo volta (60%).  Rezultadu eleisaun mak bainhira la atinje votu 50%+1, imediatamente eleisaun bá segunda volta bá pozisaun Xefe Aldeia akontese iha loron hanesan; no sobre pozisaun bá Xefe Suku mak rezultadu eleisaun votu la atinje 50% +1, akontese iha loron 15 tuir mai, ne’ebé mak sei realiza iha loron 13 Novembru 2023.

Resenseamentu iha tempu eleisaun hodi bele konfirma rezultadu votu 50% +1 hosi eleitor sira ne’ebé presente;

CNE Rekomenda Hadi’a Mekanizmu Eleisaun Órgaun Suku  

Advertisement
#

Komisária CNE, Maria Odete Belo. Foto/Leopoldina de Carvalho

Komisária Komisaun Nasional Eleisaun (CNE, sigla portugés), Maria Odete Belo rekomenda bá Governu liuhosi MAE atu hadi’a mekanizmu eleisaun órgaun  suku,  tanba  prejudika eleitór barak labele ezerse sira-nia direitu.

Tuir supervizaun CNE kona-ba mekanizmu  eleisaun  órgaun suku ne’ebé hala’o iha loron 28 fulan-Outubru, tinan ne’e , povu iha entuziazmu  atu ezerse sira-nia direitu hodi hili sira-nia lideransa komunitária,  maibé tanba mekanizmu ne’ebé uza sistema manuál  prejudika ema barak labele vota.

“Maske sira prosesa tuir Lei eleisaun Númeru 9/2016 bá eleisaun órgaun suku nian, maibé sistema ida manual, hakerek naran ne’e,  halo ema barak labele partisipa iha eleisaun  entaun presiza hadi’a mekanizmu ida-ne’e nune’e tinan-hitu (7) mai ema hotu bele partisipa ho di’ak,” Komisária CNE, Maria Odete Belo, haktuir hodi responde Hatutan.com.

Tuir dekretu Governu númeru 9 /2023, CNE nu’udar órgaun supervizaun fó ona edukasaun sívika bá komunidade iha kada suku kona-bá lei refere, inklui STAE mós fó ona formasaun iha kada suku, maibé tanba mekanizmu eleisaun ne’ebé uza sistema manual implika eleitór sira lakohi bá vota.

Komisária CNE fó ezemplu katak iha suku balun iha Díli ho abitante kuaze rihun haat labele ezerse sira-nia votu tanba mekanizmu eleisaun refere inklui ho asembleia meza ne’e halo rejistu  ne’e  limitadu.

CNE nu’udar  órgaun eleitorál mós identifika lakuna balun iha terrenu iha Governu anterior, no  CNE mós halo ona rekomendasaun bá iha governu anterior, maibé la konsege halo alterasaun bá lei refere, ho ida ne’e ho prezensa Governu foun ne’ebé foin fulan-haat, CNE  kontinua halo rekomendasaun hodi nune’e bele altera lei refere atu ema hotu bele partisipa iha eleisaun órgaun suku.

Advertisement
#

“Irregularidade ne’ebé CNE hetan ida mak sistema manual ne’ebé hakerek de’it ne’e, ida mós han  tempu no oras, maibé ida ne’e tanba lei mak ko’alia , entaun CNE sei halo rekomendasaun bá Governu atu haree ida-ne’e,” Odete Belo afirma.

Komisária CNE ne’e hateten presiza mós konsiénsia ema idak-idak nian hodi bele kolabora ho Governu iha prosesu eleisaun refere  no kona-bá irregularidade ne’e mosu iha terrenu, CNE sei tau iha rekomendasaun hodi hato’o bá Governu atu hadi’a.

CNE mós husu bá Governu liu husi MAE  ho STAE atu organiza didi’ak  eleisaun órgaun suku iha segunda ronde  atu la’o ho susesu.

Jornalista:  Vito Salvadór/Leopoldina de Carvalho

Advertisement
#
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

La’o Hamutuk Husu Timor Gap Klarifika bá Públiku Kona-bá Disputa Kontratuál ho ENERPROCO

Published

on

Hatutan.com, (06 Maiu 2024), Díli –Organizasaun La’ós Governu nian (ONG, sigla portugés) La’o Hamutuk husu bá empreza estatál Timor Gap atu klarifika bá públiku kona-bá disputa kontratuál ne’ebé halo empreza internasionál ENERPROCO lori Timor Gap bá Tribunál Internasionál Arbitrajen iha Singapura.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

ENERPROCO Lori Timor Gap bá Tribunál Arbitrajen Bele Fó Prezuiju bá Estadu TL

Published

on

Hatutan.com, (06 Maiu 2024), Díli– Parlamentu Nasionál haktuir katak bainhira Timor Gap lakon iha prosesu disputa kontratuál iha Tribunál Internasionál Arbitrajen iha Singapura ne’ebé empreza internasionál ENERPROCO prosesa bele fó prejuizu bá orsamentu Estadu Timor-Leste (TL) nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

AHDM-TL Kondena Aktu Brutalizmu Membru SNI Hasoru Ema ho Defisiénsia

Published

on

Hatutan.com, (06 Abríl 2024), DíliAsosiasaun Halibur Defisiênsia Matan Timor-Leste (AHDM-TL), kondena aktu brutalizmu hosi membru Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI) hasoru ema ho defisiénsia ne’ebé akontese iha Postu-Administrativu Tilomar, Munisípiu Covalima.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending