Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Tane Konsumidór Análiza no Atualiza Situasaun Komérsiu Foos iha TL

Published

on

Hatutan.com, (07 Novembru 2023), Díli—Assosiasaun Tane Konsumidór kontinua halo análiza hodi halo atualizasaun bá situasaun komérsiu liuliu negósiu foos ne’ebé hanesan alimentu báziku iha Timor-Leste.

Edifísiu Assosiasaun Tane Konsumidór iha Vila Verde. Foto: Tome da Silva.

Análiza no atualizasaun ne’e hodi responde bá polémika folin foos, subsídiu no folin bá konsumidór sira ne’ebé sai hanesan kestaun prinsipál hosi públiku, inklui intervensaun Tane Konsumidór bá medida sira ne’ebé mak IX Governu foti  hodi hatan ba krize ai-han ne’e.

Lee Mós: Tane Konsumidór Propoin Foos 25kg ho Folin $16

Atu hatan bá preokupasaun sira ne’e, Tane Konsumidór mai kontestualiza liu hosi  buka problema ninia hun maka produsaun bá foos, haree hosi lidun “Oferta no procura,” poder de compra ka kbiit hodi sosa  no folin ne’ebé sai hosi fulan Janeiru to’o Setembru nia rohan.

Advertisement

Iha parte daruak nian, sei haree kona-bá Governu ninia intervensaun bá folin sasan nesesidade bázika konsumu nian liuliu folin foos, Governu foti medida sira hanesan halakon impostu seletivu bá masin midar no hemu sira ne’ebé iha midar, hatun taxa impostu hosi 5% bá 2,5%.

Ikusliu hato’o mós solusaun balun hanesan subsídiu bá importadór sira ne’ebé hatama foos, hasa’e produsaun nasionál no ikus hasa’e kbiit Centor Logistica Nacional (CLN).

Dahuluk, Problema Foos iha TL

Tane Konsumidór deskobre katak, Prokura aumenta ka aas  konsumu anuál arroz kada familia 120kg kada tinan, dependénsia bá konsumu etu nu’udár baze alimentár bá kosnumidór Timor oan sira, populasaun hosi parte orientál.

“Ho de’it dependénsia ba foos, bainhira konsumu ai-han maibé la konsumu etu, han hahan la kompletu ka seidauk kompletu. Bele konsidere mós nu’udár kestaun kultural ka ábitu konsumu menu baze mak etu ne’ebé mai hosi foos,” Hatutan.com sita komunikadu, Tersa (07/11/2023).

Advertisement

Parte oferta la sufisiente, liga ba produsaun foos ne’ebé la natón ka la sufisiente hodi responde bá nesesaidade bázika sira liuliu foos nu’udár baze alimentu bá konsumidór sira.

Produsaun foos iha rai laran la sufisiente hodi hatán bá demanda ka sira ne’ebé mak buka sosa foos no konsumu etu.

Produsaun nasionál, liuliu agrikultór ka to’os na’in sira ne’ebé halai natar la prodús haree natón hodi fornese bá merkadu no destinu ikus liu maka satisfasaun nesessidade konsumidór sira nian.  

Alende ne’e, Poder de compra konsumidór sira nian maioria la natón hodi assesu bá ai-han bázika sira hanesan foos tanba iha variasaun ne’ebé depende bá maioria konsumidór sira ne’ebé iha assesu bá merkadu traballu.

Dezempregu ne’ebé % áas, tuir estudu hosi ajénsia internasionál sira no mós diresaun estatistika katak, ema barak liu ka populasaun ativu la hetan servisu,  ne’e liga ba assesu konsumidór sira ninia podér de kompra.

Advertisement

Estabelese kauza ho efeitu, poder de kompra ka kbiit hodi sosa produtu ne’ebé mak konsumidór atu han ka konsumu ninia ligasaun direta ka indireta ho assesu bá hetan servisu no rendimentu.

Iha mós Aumenta os preços ne’ebé tuir estudu ka peskiza sira ne’ebé Tane Konsumidór hala’o iha fulan tolu tutuir-malu, folin nesesidade iha tendénsia sa’e hosi 1º, 2º no 3º ts bele haree tabela peskiza Tane Konsumidór nian. Folin ai-han ka nesesidade bázika ne’ebé konsumidór sira konsumu liu, liga ba fatór sira ne’ebé hakerek ona maka: Lei oferta no prokura, seluk maka podér de compra ka kbitt konsumidór sira nian.

Daruak, Intervensaun Governo

Eliminár ka hamoos  impostu seletivu bá item balun hanesan masin-midar ho bebida sira açucarados hanesan coca-cola, sungkist, fanta.

Iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023 adopta medida balun ho duplu objetivu ba hatun moras sira ne’ebé liga ba midar hanesan “diabetes ka moras ran midar,” sorin ida.

Advertisement

Sorin seluk, oinsa maka bele hatama tán reseitas ba kofre estadu nian liu hosi kobre impostu hosi masin-midar no bebida sira ne’ebé kahur ho masin midar.

Iha IX Governu Konstitusionál foti kedan medida balun ne’ebé sai hanesan promessa  eleitorál maka hamoos ka elimina impostu seletivu ba item sira ne’ebé mak temi ona.

Baixar o valor do impostos ka hatun taxa importasaun hosi 5% bá 2,5% .

Medida mós maka komtempla iha OJE 2023, hasa’e taxa importasaun hosi 2,5% bá 5%  ho razaun katak hasa’e reseita doméstika ka reseita ne’ebé mak hetan hosi reseita ne’ebé la’ós mai hosi fundu mina nian.  

Medida ida-ne’e mós Governu dasia hola dezisaun hodi hatun hikas bá impostu tuan 2,5%. Objetivu maka bele influensia ho folin sasan sira iha merkadu. Maibé, hosi dadus ne’ebé peskiza Tane Konsumidór nian, iha 3º ts hahú ufulan Jullu, Agostu no Setembru, folin sasan ba nesesidade bázika sira folin sa’e, liliu iha foos ho 25kg, folin barratu liu maka $14,50 no karrun liu maka $19, kompara periudu 2º ts fulan Abril, Maiu no Juñu folin foos ho 25kg barratu  $12,25 no karrun liu maka $17,50.

Advertisement

Estabelezisaun folin iha merkadu

Dekretu Lei  Nº 76 tinan 2023, loron 29 fulan Setembru, intervensaun temperáriu hodi estabiliza hikas folin foos iha merkadu.

Folin foos kontinua sa’e no  la korresponde ho poder ka kbiit hosi konsumidór sira nian hodi sosa foos bá sustenta familia sira ninia nesesidade loroloron. Governu dasia hola medida ho “Intervensaun temporáriu ba normalizasaun folin foos iha merkadu”. Atu hakman familia ka konsumidór sira, Governu hola medida sira liu hosi intervensaun CLN hodi fa’an foos 25kg ho folin $12.

Fó mós subsidiu ba kompañia importadór sira ho subsidiu kada kg ho 0,20 sentimu ka $5 ba  25kg. Haree iha artigo 1 (objeto) numeru 1) no 2).

Datolu, Solusaun:

Advertisement

Subsidiu ba Importador fos nian

Subsídiu $5 ba 25kg , importadór sira hetan benefísiu, maibé oinsa ho kompradór sira, Díli ho munisípiu, ninia impaktu no prejuizu la hanesan.

Folin iha loja ka “Retalhos” iha Dili ninia impaktu la hanesan bainhira kompara ho iha Munsipiu ka zona sira ne’ebé dook hosi kapital munisipiu.

Tuir informasaun ne’ebé mak fó-sai hosi Governu katak foos 20kg fa’an ho $9 hosi  distribuidór sira ba loja sira ne’ebé fa’an tutan.

Loja sira ne’ebé fa’an tutan bele fa’an de’it ho $10 iha Dili,  Loja na’in sira iha Dili ninia kustu bá mobilidade la hanesan sira iha iha Munisipiu.

Advertisement

Tanba ne’e maka fa’an ho $11 ba loja sira iha munisipiu tamba mobilidade, folin mina no kustu seluk tan.

Maibé, folin ida ne’e to’o de’it Dezembru tanba fulan tolu (3) Governu fó subsidiu, hatudu katak, iha fulan Janeiru tinan 2024 folin fila bá normál.  

Folin ne’e sei fila hanesan babain  tanba sei kobre ona ho subsidiu, haree hosi lidun demanda ka prokura kontinua nafatin no oferta produsaun rai laran la naton atu fornese ba konsumidór sira.

Hasae produsaun, buka aposta iha produsaun rai laran liu hosi vontade politika ne’ebé hakerek ona Programa IX Governu  kontinua ho intensifikasaun, estensifikasaun  no diversifikasaun hodi has’ae produsaun no ninia produtividade.

Hasa’e produsaun hodi substitutu ba produtu sira ne’ebé mak sai hanesan demanda ka prokura ba konsumidór sira.

Advertisement

Governu ninia meta ne’ebé atu atinji tinan hirak mai oin, bele prodús liu tán. Iha tinan 2028 sei aumenta produsaun to’o 70%, sei kria kondisaun ho hetan bee ba irrigasaun ba natar ne’ebé bele halai  to’o   50,000 (rihun atus lima) hektares.

Atu tó ba meta ne´ebé estabelese ona, hakerek mós iha programa Governu ba dasia nian, meiu sira oinsa mak bele atinji iha 2028 liu hosi kontinua fahe no halo manutensaun bá tratór sira, kria sentru peskiza no adapta ba modelu ne’ebé modernu ho sistema espesifiku ba produsaun,  jestaun ba kolete integradu no ho sistema ne’ebé mak bele intesifika hasa’e produsaun hare.

Hasa’e estatutu CLN, IP ba EP atu nune’e CLN bele sosa foos ho kuantidade ne’ebé bo’ot no fa’an ba distribuidór sira iha Munisipiu.

Tuir Dekretu Lei  Nº 26 tinan 2014, loron 10 fulan Setembru, kona-bá estatutu Centro Logistico Nacional (CLN) nian.

CLN nu’udar IP limite ninia intervensaun seletiva estadu hodi hatán ba situasaun espesial, dezastre naturais, kalamidade no problema sosial sira seluk.

Advertisement

Tane Konsumidór mós defende Oinsa hasae kbiit CLN hosi Institutu Públiku (IP) ba Empreza Públiku (EP) nu’udár  Empreza Publika, nia mós bele atua nu’udár ajente ka operadór ekonómika bele kompete ho importadór sira seluk no sai hanesan distribuidór ba kompradór lokál sira.

Nu’udár CLN, EP sei iha knaar hanesan tuir mai:

CLN,EP bele sosa direta hosi merkadu orijin no fa’an tutan ho folin “Crossista” ne´ebé baratu, nune’e folin ikus bele hakman konsumidór assesu ba sosa foos.

CLP,EP mós bele sai distribuidór direta ba Munisipiu sira nune’e garante assesu ba sosa foos.

CLN, Ep mós bele halo kooperasaun ho agrikultór sira liu hosi sosa no garante produsaun agrikultór sira nian hetan sosa direta hosi CLN,EP. Fó hanesan konfiansa ba agrikultór sira ninia produtu bele hetan ona folin.

Advertisement

Preokupasaun ikus liu hosi Tane Konsumidór maka, subsídiu ne’e sustentável ka la’e, subsidiu tulun hakbiit produsaun nasionál iha rai laran ka la’e.

Jornalista: Leopoldina de Carvalho

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

18 Maiu 2024, Aero Dili Lansa Vou Dahuluk Díli-Oecusse

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Aviaun komersiál Timoroan nian, Aero Dili, Sábadu 18 fulan-Maiu 2024, halo inaugural flight ka lansa vou dahuluk bá Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

ENERPROCO Vs Timor Gap, Prontu Ona bá Tribunál Arbitrajen iha Singapura

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Kompañia konsultór  internasionál ENERPROCO  rejistu ona kazu disputa kontratuál hasoru empreza estatál Timor nian, Timor Gap tanba sira konsidera jestór atuál Timor Gap hapara sira-nia kontratu la tuir prosedimentu kontratuál inklui seidauk halo pagamentu bá sira tuir fatura ka invoices lima (5) ne’ebé mak sira submete ona bá Timor Gap.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Pilar Ekonomia Sei Fraku iha Timor-Leste Nia Adezaun bá ASEAN

Published

on

Hatutan.com, (13 Maiu 2024), Díli-Pilar ekonomia Timor-Leste nian sei fraku tebetebes iha prosesu adezaun Timor-Leste nian bá membru permanente  ASEAN (Association of Southeast Asian Nation).

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending