Hatutan.com (14 Novembru 2023), Díli— Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu Governu atu investe makas iha programa alimentasaun no hasa’e nutrisaun bá bebé ho inan isin-rua sira, atu bele redus no halakon má nutrisaun iha Timor-Leste.
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta.
Ramos-Horta iha esperansa katak, programa ida-ne’e sei sai nu’udár desizaun bo’ot iha IX Governu bá iha Orsammentu Jerál Estadu (OJE) 2024.
Lee Mós: Timor-Leste iha Problema Sériu Má-Nutrisaun no Labarik Ra’es-Badak
“Bainhira Governu la tau-matan bá polítika ida-ne’e labarik bo’ot mai bele sofre kedan mós difisiénsia intelektuál. Ne’e duni tenki tau-matan bainhira inan isin-rua, tau matan mós bá inan liu hosi programa nutrisaun, programa saúde, halo chek up bá feto sira no seluk tán,” Ramos-Horta hateten iha lansamentu Inter-ministerial task force on social Affairs and Avaliasaun kapitál Humano Timor Leste, iha salaun city 8, Tersa (14/10/2023).
Xefe Estadu preokupa tanba maski governu loke pré eskolár barak, pré primáriu barak, maibé tuir observasaun 70% labarik iha Timor Leste hahú hosi tinan 3 to’o tinan 5 mak seidauk eskola, no maioria hahú eskola hahu hosi tinan 6 ka 7.
Tanba ne’e nia husu Governu tenki iha vizaun atu hasa’e rekursu umanu, liu hosi hasa’e kualidade formasaun bá timor oan hirak ne’ebé remata ona kursu maibé seidauk bele atinje ho nível ida ne’ebé di’ak.
Tuir Xefe Estadu, seguransa alimentár nu’udár númeru dahuluk tanba ne’e iha relasaun kona-bá ema nia moris, kosok oan sira nia moris, inan sira nia moris, la’ós seguransa alimentár de’it inklui nutrisaun saúde no bee-moos.
Atu atinje programa ida-ne’e, Xefe Estadu ne’e husu bá Governu, liu hosi vise-primeiru ministru, Mariano Assanami Sabino ne’ebé haree mós bá dezenvolvimentu rurál, presiza apoia hosi membru Governu hotu liga ho seitór ne’ebé nia koordena, presiza servisu intersektorál ho alokasaun orsamnetu ne’ebé loos.
Vise Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór Assuntu Sosiais no Dezenvolvimentu Rurál, Mariano Assanami Sabino.
Iha fatin hanesan, Vise Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór Assuntu Sosiais no Dezenvolvimentu Rurál, Mariano Assanami Sabino hateten liu hosi programa interministeriál ne’e ko’alia kona-bá assuntu sosiais ne’ebé deside iha komponente tolu mak hanesan má nutrisaun bá labarik sira, ko’alia kona-bá kualidade edukasaun bá labarik sira hosi pré eskolár, pré primária no bá joven sira.
Assanami konsidera servisu interministeriál ne’e importante tanba presiza halo dijitalizasaun bá informasaun, koordenasaun hodi bele identifika dadus ne’ebé loos no klaru, atu labele mosu dadus ne’ebé dezorganizadu hodi jeneraliza kona-bá situasaun loloos iha nasaun kona-bá ki’ak, má nutrisaun, hodi bele iha asaun.
“Má nutrisaun ne’e la’ós mai hosi de’it hahán, maibé kontribui mós hosi problema bee-moos tanba bee ne’ebé ema konsumu ladún iha nutritivu di’ak hodi afeta bá labarik sira nia saúde,” Assanami hateten.
Tanba ne’e Governu aloka orsanmentu emprestimu kuaze $300.000.000 bá iha kanalizasaun bee-moos, no iha Díli parte oeste Governu aloka $127.000 tanba númeru má nutrisaun sa’e makas.
“Ita nia problema agora maka oinsa Bee Timor Leste jere didi’ak programa hirak ne’e, lalais oitoan. Agora prossesu tenderizasaun bá programa bee iha Baucau, buat sira ne’e hotu bee sai fatór importante,” Mariano Assanami Sabino hateten.
Lansamentu Inter-ministerial task force on social Affairs and Avaliasaun kapitál Humano Timor Leste, iha salaun city 8, Tersa (14/10/2023). Foto: Tomé da Silva.
Polítika IX Governu nian ne’e lansa ona hosi Prezidente Republika, tuir mai sei iha koordenasaun ho diretór sira hodi haree kolokasaun orsamentu atu bele hala’o assaun hamutuk no kada ministériu sei responsabiliza nia knaar no sei iha avaliasaun ba atinjimentu servisu.
Relatóriu Banku Mundiál nian bá tinan 2023 hatudu katak, labarik iha Timor 47% ho ra’es badak, nune’e Taxa ra’es badak iha TL makaas tebes, ho impaktu ba tempu naruk bá atinjimentu edukasaun, saúde adultu, no rendimentu iha futuru.
“Timor-Leste iha prevalénsia ne’ebé aas liu bá ra’es badak iha labarik (fulan 0 – 59) iha rejiaun ne’e, ida ne’ebé mak aas liu iha mundu no prevalénsia ne’e boot liu hosi nivel saúde públika normál sira,” Hatutan.com sita relatóriu Banku Mundiál.
Jornalista: Leopoldian de Carvalho