Connect with us
Pakote Ahi

Ermera

Autoridade Lokál Ermera Ezije PN-Governu Regula Lia-Mate no Lia-Moris

Published

on

Hatutan.com, (04 Novembru 2023), Ermera—Autoridade lokál no mós estudante sira hosi munisípiu Ermera husu no ezije bá Parlamentu Nasionál (PN) ho Governu atu interven lalais hodi halo Regulamentu no Dekretu Governu nian ou prodús Lei ruma atu bele regula lia-mate no lia-moris tanba fó impaktu negativu boot liuliu trava dezenvolvimentu área hotu-hotu iha munisípiu ne’e.

Xefe Suku Lauana, Miguel Gomes Maia. Foto: Rogerio Pereira carceres.

Xefe Suku Lauana, Miguel Gomes Maia konsidera kultura lia-mate no lia-moris iha duni impaktu negative boot bá dezenvolvimentu povu Ermera iha área hotu-hotu.

Lee Mós: Timor-Leste Selebra Loron Nasionál Tais Hodi Valoriza Eransa Kulturál

Autoridade lokál ne’e konta katak, lia-mate no lia-moris iha munisípiu ne’e haree hosi kultura labele halakon, maibé tenke redús duni tanba munisípiu Ermera tinan ba tinan la la’o bá oin tanba lia ne’e la hatene bai-loron no mós tempu udan.

Advertisement

Assuntu ne’e baibain autoridade lokál sira partisipa sumutu iha nível munisipál, Miguel Gomes Maia  toka bebeik liu-liu rekomenda bá membru Parlamentu sira atu halo aprovasaun bá Lei ruma, despaixa bá Prezidente Autoridade atu implementa no halo sosializasaun, maibé to’o agora seidauk iha inisiativa ruma.

Xefe Suku Lauana observa katak, dezenvolvimentu infra-estrutura bázika sira iha Ermera la’o hela, maibé kultura lia-mate ho lia-moris mós la’o nafatin.

“Ezemplu família balun harii dadaun sira nia uma, maibé, lia ruma, sira bá tuir nafatin. Hafoin ida-ne’e, sira fila-fali bá hala’o sira-nia atividade. Dalaruma osan laiha, ainmál laiha, maibé tenke debe. Selu ida seidauk hotu, li aida seluk mai kasu daudaun no labele hakiduk. Dala barak, la preokupa ho oan sira nia eskola tanba debe barak liu,” Miguel Gomes Maia hateten bá Jornalista Hatutan.com durante partisipa iha serimónia lansamentu Programa USAID nian, iha Sede Suku Katrai-Kraik, Postu Administrativu Letefoho, Munisípiu Ermera, Kinta (30/11/2023).

Miguel Gomes Maia observa mós katak, tuir loloos povu Ermera ne’e riku iha kafé, riku iha animál, riku iha produsaun hahán hanesan modo tahan, ai-fuan oioin, fehuk, ai-farina, batar no seluk tán tanba rai bokur no rai luan.

Hosi potensialidade ne’e, nia dehan, povu Ermera bele halo buat barak  hanesan halo uma di’ak, haruka oan sira ba eskola to’o nível oioin, oan sira mesak isin di’ak tanba han di’ak, maibé buat sira ne’e la akontese tanba halo gastu arbiru bá lia ne’ebé ema hotu preokupa.

Advertisement

Tanba ne’e, Autoridade lokál ne’e dehan, presiza tebes atu regula hodi bele redús situasaun ne’e, maibé tenke ho Lei ruma ka regulamentu ruma ne’ebé rigor no tenke aplika ho kontrolu ida forte involve autoridade hotu-hotu hahú kedan hosi Parlamentu Nasionál, Governu, mai to’o munisípiu to’o autoridade lokál inklui lia-na’in sira.

“Ne’e bele hela. Maibé, presiza regras ruma, nune’e ita bele orienta atu sira mós bele la’o tuir orientasaun, nune’e labele hakat liu bá  buat ida naran mal-gastus ne’e. Tanba dala-ruma sira gasta ladun kona kona tarjetu, maibé, estraga sasán barak iha buat sira ne’ebé mak ladún fó benefísiu bá povu nia moris,” Miguel Gomes Maia subliña.

Bainhira Lei ka baze legál ruma iha ona, nia dehan, autoridade lokál iha baze pronto atu halo sosializasaun maski ida ne’e hanesan servisu ida todan oitoan maibé ba buat diak ne’e sira prontu atu sosializa.

, Lia-na’in, hanesan mós Membru Konsellu Suku Katrai-Kraik, Agostinho Soares. Foto: Rogerio Pereira Carceres.

Iha fatin hanesan, Lia-na’in, hanesan mós Membru Konsellu Suku Katrai-Kraik, Agostinho Soares, rekoñese katak impaktu hosi lia-mate no lia-moris iha Ermera ne’e barak tebes no impaktu negativu barak liu kompara ho impaktu pozitivu.

Lia-na’in ne’e husu bá Governante sira oinsá mak bele kria Lei ruma hodi redús oitoan kona-bá kultura lia-moris, lia-mate, tanba konsidera durante ne’e hamate povu nia kapasidade atu assesu bá edukasaun, saúde, ekonomia no mós iha vida sosiál.

“Husu atu lia-moris, lia-mate ne’e tau regulamentu ida atu regulariza povu ne’e, nune’e povu ne’e bele ultrapasa hosi situasaun ida-ne’e,” Agostinho Soares hateten.

Advertisement

Lia-na’in suku Katrai Kraik ne’e dehan, tenke kria duni Lei espesífiku ida hodi regula lia-moris ho lia-mate, kona-bá Barlake, Uma-lisan no buat sira ne’e hotu.

Nia sujere atu bele fila-fali bá kultura tara-bandu, atu nune’e bele valoriza nafatin kultura sira maibé, kultura ida ne’ebé pozitivu no la’ós hamate ema.

“Ida ne’ebé mak negative hodi fó impaktu bá ita nia saúde, ita nia edukasaun, buat sira ne’e presiza governu tenke kria Lei ida,” nia tenik.

Nune’e mós Pedro da Costa komunidade Letefoho hateten, nia konkorda ho preokupasaun autoridade lokál sira nian atu redús lia-mate no lia-moris tanba nia iha oan na’in hitu, na’in rua mate no na’in lima mak moris hela, maibé na’in rua de’it mak eskola tanba nia laiha kapasidade atu Haruka sira hotu bá eskola.

“Atu hola de’it sira nia nesesidade mós labele tanba lakleur lia ida mai. Ha’u kbiit la to’o atu haruka ha’u nia oan sira ba eskola hotu. Lia ne’e mai la hatene bailoron ka tempu udan. Selu debe la hotu. Husu atu redús tiha, maski la halakon totál,” nia husu.

Advertisement

Lian Hosi Estudante Ermera

Inan-sira hosi Postu Administrativu Letefoho, munisipiu Ermera, tebe hodi simu bainaka espesiál sira iha serimónia lansamentu Programa USAID nian, iha Sede Suku Katrai-Kraik, Postu Administrativu Letefoho, Munisípiu Ermera, Kinta (30/11/2023). Foto: Rogério Pereira Cárceres.

Estudante Ermera oan ho naran Danilo Alves Martins ne’ebé oras ne’e estuda hela iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) konsidera esforsu inan-aman sira nian  hodi fó liu importánsia bá kultura Lia-mate no Lia-moris atu valoriza nafatin nu’udár partimóniu kulturál ne’ebé mak avó sira hatuur hela ho nia benefisiu maka respeita-malu no koñese-malu hanesan umane no mane foun.

“Maibé, iha ninia fatór impedimentu boot tebes bá família ida nia moris di’ak, ameasa bo’ot família uma ka’in ida-idak. Serimonia  kulturál hatudu presaun forti to’o hamosu violénsia oioin hanesan, violénsia fizíku no violénsia doméstika to’o hatudu violénsia psikolojika,” nia hateten iha kampus UNTL.

Estudante ne’e haree katak, dala barak ona maka lia-mate no lia-moris ne’e fó impaktu negativu oioin  hanesan oan sira la eskola, despeza família laiha limitasaun no ikus mai hamosu problema sosiál oi-oin iha komunidade nia leet.

Hanesan Ermera oan, no mós hanesan Estudante hakarak fó hanoin balun katak, presiza duni atu minimiza ka halo redusaun bá lia mate no lia moris ne’e no la’ós atu halakon.

“Atu minimiza ida-ne’e,  alternativu ida maka presiza desizaun kolektiva, halibur lia-na’in, lideransa kumunitária no parte Igreja atu kria meius ba festa serimónia kulturál ne’e rasik nune’e ema hotu bele satisfás. Preferensia mak redús gastu liuliu osan, oho animál, minimiza joga, gasta tempu no enerjia ba serimonia kultural baibain,” nia sujere.

Advertisement

Nia mós haree katak, lia-mate no lia-moris fó impaktu negativu makaas bá familia mak hanesan sempre mosu problema iha uma laran, problema ekonomia la sufisiente, hahan la to’o ikus hamosu malnutriasaun ba oan sira, kapasidade ekonomia la sufisiente hodi abandona oan sira labele kontinua estudu no rezulta konflitu uma laran loron-loron.

Ho ezijensia bá situasaun ne’e, nia iha esperansa katak, ukun na’in sira bele iha inisiativa ruma atu oinsa organiza hodi halo redusaun ho mekanizmu ne’ebé iha.

Nu’udár joven, Danilo Alves Martins kaer metin valores fundametál sira, hanesan ajente transformadora informasaun no ajente kontrola problema sosiál, prontu kontribui no kolabora hodi hadi’a nó halo mudansa liuliu minimiza gastus bá lia-mate no lia-moris, nune’e redúz problema sosiál iha komunidade nia leet.

PN Seidauk Tau Prioridade bá Lei Kultura

Prezidente Komisaun A ne’ebé trata assuntu Lejizlasaun no Justisa, deputadu Patrocinio Fernandes.

Kona-bá preokupasaun ne’e, Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi Prezidente Komisaun A ne’ebé trata asuntu Lejizlasaun no Justisa, Deputadu Patrocinio Fernandes hateten,  to’o ohin loron komisaun A seidauk tau prioridade hodi kria lei ruma hodi regula kultura iha sosiedade nia moris, tanba kultura hanesan valor ida no kada munisípiu iha nia kultura espesifíku ne’ebé diferente.

“Asuntu ida-ne’e iha sosiedade sivíl balun mós halo hela peskiza, sira fó informasaun, em prinsípiu Parlamentu Nasionál seidauk iha konseitu ida loloos atu haree maneira ida-ne’e atu regula oinsá. Tanba buat ida assuntu kulturais ne’e buat ida ne’ebé baze normais sosiais bá konstrusaun sosiedade no komunidade ninia konstrusaun kultural ne’e baze iha ida-ne’e,” Patrocinio Fernandes hateten.

Advertisement

Tuir Patrocínio katak, buat ne’ebé mak sensível mós la fásil atu buka transforma lalais bá Lei ida, atu regula sasan sira ne’e tanba Konstituisaun RDTL rasik mós respeita  kultura.

“Pertinente mós sei buka oinsá maka forma ruma hodi bele orienta ho loloos valores kultural ne’e bá iha ne’ebé, depois laiha intervensaun karik utiliza kultura hanesan meius aproveitamentu ruma no karik ita presiza halo peskiza ruma ho di’ak hodi bele regula mós ho di’ak,” Patrocinio Fernandes hateten.

Prezidente komisaun A Patrocinio Fernandes akresenta,  importante maka agora  iha Sekretáriu Estadu kultura ninian papél maka halo sensibilizasaun formasaun bá iha aspeitu ida-ne’e hodi orienta kultura ne’e oinsá, ninia impaktu ne’e bá fali vida ekonómiku no vida sosiál ne’e oinsá.

“Difisil bá parlamentu Nasionál tanba buat ne’e komplexu. Entaun ita la hatene atu hasai hosi baze ida ne’ebé. Ita la halo Lei ida ezemplu atu regula kultura Aileu no Ainaro ne’e la’e.  Tánba ne’e maka ha’u hanoin proseu edukasaun no sensibilizaun ne’e mak importante liuhosi papél média no sosiedade sivíl sira hodi buka informasaun,” Prezidente komisaun A fó hanoin.

Jornalista: Rogério/Gloria/Zita

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ermera

“Tara Bandu” bá Redusaun Lia Mate-Lia Moris Iha Ermera Sei Implementa ho Rigór

Published

on

Hatutan.com, (30 Dezembru 2023), Ermera—Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Ermera, Eusebio Salsinha akomapaña husi autoridade Igreja, Governu, Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL), veteranus no Autoridade lokál, lansa regulamentu tara bandu redusaun lia mate-lia moris hodi lori esperansa no futuru ne’ebé próspero bá povu Ermera.

(more…)

Kontinua Le'e

Ermera

Servisu Sex Komersiál, Governu Sei Kontrola De’it Autór Sira

Published

on

Hatutan.com, (04 Dezembru 2023), Ermera— Governu liu hosi Ministériu Saúde (MS) esforsu hela atu halo de’it kontrolu bá autór sira ne’ebé involve iha Servisu Sex Komersiál iha Timor-Leste (TL).

(more…)

Kontinua Le'e

Ermera

Autoridade Lokál Letefoho Apoia Xefe Estadu Veta Subsídiu Transporte-Saúde bá Deputadu Sira

Published

on

Hatutan.com, (30 Novembru 2023), Ermera—Autoridade lokál sira iha Postu Administrativu Letefoho, Munisipiu Ermera, fó apoiu totál bá Xefe Estadu José Ramos-Horta ne’ebé deklara ona atu veta projetu Dekretu-Lei kona-bá subsídiu transporte no saúde bá deputadu sira iha Parlamentu Nasionál (PN).

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending