Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Halo Auditória bá PNDS no Suspende Provizóriu UNP

Published

on

Hatutan.com, (05 Dezembru 2023), Díli- Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Tomás do Rosário Cabral, hateten prosesu auditória bá implementasaun Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) lao hela no Governu kontínua suspende provizoriu programa Uma Naroman bá Povu (UNP)  tanba orsamentu transferénsia públiku sei hela Millaun $32 ne’ebé iha konta bankária administrasaun suku.

Lee Mós: Deskonfia Mosu Irregularidade iha Implementasaun Projetu Uma Naroman bá Povu

PM Xanana foto hamutuk ho autoridade sira ne’ebé servisu bá programa PNDS iha aniversáriu PNDS nian bá dala-10 iha CCD, Tersa (05/12/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa

Ministru  Tomás do Rosário Cabral hateten, iha komemorasaun tinan 10 PNDS nia ezisténsia, aproveita oportunidade ne’e halo mós avaliasaun ba prosesu sira ne’ebé iha. Nune’e, Xefe Governu mós ezije oinsá atu iha poupansa no iha Parlamentu Nasionál mós reprezentante povu sira ezije hela atu halo auditória bá programa implementasaun PNDS ne’ebé lao hela.

“Há’u hakarak informa bá públiku katak auditória bá PNDS lao hela no Ministériu mós hala’o hela para bele hetan solusaun, atu nune’e, bele trasa fali programa bá oin ne’e nusa. Tanba ne’e mak iha programa balun PNDS nian ita suspende lai hanesan UNP, tanba kuaze iha millaun $30 ne’ebé iha hela transferénsia públiku bá iha konta administrasaun suku no  ita tenke haree ida ne’e. Orsamentu sira ne’e iha hela kontrollu de auditória tanba ne’e orsamentu ne’ebé iha tenke utiliza too hotu,” Ministru Tomás do Rosário Cabral bá jornalista sira iha CCD, Tersa (05/12/2023).

Advertisement

Governante ne’e esplika tuir lei haruka, iha 2021 iha transferénsia millaun $21 bá iha konta bankária suku no projetu ne’e 100% ezekuta millaun $19 no no sei hela millaun $2, no orsamentu ne’ebé iha ne’e tanba transferénsia públiku ne’e bá iha konta bankária administrasaun suku tamba ne’e osan ne’e iha ne’eba hela.

Iha 2022, bá programa PNDS hetan tan transferénsia públiku millaun $65, no nia ezekusaun ne’e hela millaun $28 no tau hamutuk ho orsamentu transferénsia públiku ida 2021 ne’e mak ho totál millaun $32 mak iha hela.

“Ho kustu ne’ebé iha sira tenke finaliza tiha pois mak ita bele hahú fali tanba lei orsamentu jerál estadu ne’ebé uza lahotu tenke fila fali bá kaixa estadu, mais ida-ne’e tanba transferénsia públiku nia hela iha kraik, tanba ne’e maka iha orgániku administrasaun munisípial sira ne’ebé foin aprova, PNDS sira iha nivel munisípiu sei tutela direita bá servisu munisipál  sira nune’e administrasaun munisipál bele kontrola implementasaun ho ezekusaun ho diak.”

Nia haktuir iha programa Nasionál PNDS harii bá dala uluk ho ezekusaun orsamentu  mill $50 mai kraik, no iha 2015 sae bá  mill $75 no iha 2021 mak ezekusaun orsamentu bá programa PNDS atinje millaun bá leten, no husi ne’e hare katak kontrolu mak tenke másimu, tamba uluk orsamentu ki’ik kapasidade naton no agora orsamentu bo’ot se ho nafatin kapasidade naton labele kontrola.

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha nia diskursu hateten, iha 2021 halo transferénsia millaun $21 bá programa PNDS no ezekusaun orsamentu bá  programa PNDS ne’e rasik millaun $19 no hela millaun $2 iha konta bankária administrasaun suku tanba ne’e hanesan Xefe Governu sei buka tuir ida ne’e, tamba osan povu nian tenke jere ho di’ak.

Advertisement

Nia afirma iha 2022, ba programa PNDS hetan tan transferénsia públiku millaun $68, no iha ezekusaun uza deit millaun $38 no millaun $30 ne’e iha loos ne’ebé, osan povu nian tenke iha transparénsia no akuntabili.

“Há’u husu bá MAE imi atu haree to’ok hosi 2021 orsamentu bá programa PNDS halo saida-saida ona no tamba sa mak sei hela fali millaun $2 iha konta bankária administrasaun suku nian. Ne’e dunik há’u hakarak hatene osan millaun $2 ne’e atu halo saida, iha ona programa mak ita tau osan ka tau hela de’it osan mak atu bá estraga. Há’u mos ezije atu halo konferénsia ida ne’e hodi kurije no hadia, atu ikus mai povu bele hadomi imi tebe-tebes hanesan Xefe Suku, administrador postu no munisípiu tamba imi ajuda povu nia moris. hotu-hotu iha komprimisu ida atu uza osan povu nian hodi servi ba rai no povu ida ne’e,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten.

Xefe Governu hatutan  hafoin fulan-Marsu 2024 sei lao haleu teritóriu nasionál atu buka tuir programa sira ne’ebé PNDS halo hodi benefísia povu ida ne’e nia moris no rai ne’e nia dezenvolvimentu.

Iha serimónia aniversário PNDS ba dala-X ne’e fahe mós sertifikadu apresiasaun bá suku sira ne’ebé halo ezekusaun ba programa PNDS di’ak liu, atribui mós sertifikadu bá Xefe Suku sira ne’ebé la re-eleitu, no fó mós sertifikadu apresiasaun bá entidades interministerial sira ne’ebé fó kontribuisaun maka’as bá programa PNDS.

Jornalista : Vito Salvadór

Advertisement

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Pozisaun Igreja Katólika: Natureza Loloos Hosi Matrimónio Maka Mane ho Feto Moris Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FMDC-UN WOMEN Entrega Matadalan Reportajen Sensível Jéneru bá CI

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Dilí—Fundasaun Médis Development Center (FMDC), UN Women estabelese kooperasaun ho Conselho Imprensa (CI) hodi entrega matadalan reportajen sensível bá jéneru, nune’e bele promove média no eleva kapasidade jornalista sira oinsá bele halo reportajen ho di’ak bá asuntu igualdade jéneru iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Tenke Haforsa Seguransa iha Fronteira Hodi Kombate Movimentu illegál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli— Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu bá Governu liu hosi Ministériu Interiór (MI) atu haforsa seguransa iha fronteira sira rai-maran nian hodi evita sasan illegál sira hanesan sigaru inklui sasan sira seluk ne’ebe kontinua tama mai iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending