Hatutan.com, (09 Dezembru 2023), Díli– Organizasaun Naun Governamental (ONG) sira, komostu husi FONGTIL, Asia Justice and Right (AJAR), Luta Hamutuk (LH) no seluk tan kontra subsidiu saúde no transporte bá deputadu sira.
Lee Mós: Prezidente Repúblika Sei Veta Subsídiu Transporte-Saúde bá Deputadu Sira
![](https://www.hatutan.com/wp-content/uploads/2023/12/ONG-300x177.jpeg)
Konférensia imprensa hoi ONG nasionál sira kontra subsïdiu bá Deputadu sira. Foto/Tome da Silva
Ho pozisaun ida-ne’e, tempu badak, ONG nasionál sira ne’e aprezenta petisaun bá Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Petisaun ne’e asina hosi sosiedade no elementu sosiál oioin la aseita ho proposta subsídiu saúde ho transporte ne’ebé Deputadu sira aprova ona liuhosi projetu orsamentu privativu 2024.
Projetu orsamentu privatiu PN nian bá tinan fiskal 2024, Deputadu sira aprova hodi propoin mós subsídiu bá saúde ho montante $600 kada fulan no subsídiu bá transporte $1500 kada fulan.
“Petisaun nee nia alvu kontra projetu Orsamentu privativu PN 2024 kona-bá subsidiu saúde no transporte bá deptuadu sira. Petisaun ne’e, aprezenta bá Prezidente da Republika no kopia distintu deputadu sira iha Parlamentu Nasionál ne’ebe sei dirije bá Prezidente Parlamentu Nasional, Xefe bankada no komisaun sira, Primeiru Ministru, Tribunál Rekursu, Provedoria dos Direitus Humanus no Justisa , Arcebispu de Dili, Dioceze Baukau no Maliana, konfisoins relijiaun sira seluk, Komite 12 Novembru, Renetil no elementu rezistensia sira seluk no Publiku en Jeral,” Eaterlita Pereira, portavós ONG nasionál sira ne’ebé halo petisaun ne’e haktuir bá jornalista sira iha salaun FONGTIL, Díli, Sábadu (09/12/2023).
Petisaun ne’e halo ho baze artigu 48 K-RDTL ne’ebe garante katak, “sidadaun ida-idak iha direitu, atu aprezenta petisaun, keixa ka reklamasaun bá órgaun soberanu sira ka autoridade relevante sira, atu defende sira nia direitu ka interese publiku,”.
FONGTIL konsidera katak, ho mekanismu lezitimu ne’ebé Konstituisaun RDTL asik estabelese nu’udár “Direitu Konstitusional” sidadaun hotu-hotu atu partisipa hodi halo avaliasaun no observasaun kritiku, supervijaun ezaminasaun bá politika publiku ne’ebe produs husi autoridade ka entidade sira inklui komportamentu politiku husi deputadu sira no autoridade publiku sira seluk.
FONGTIL observa no avalia katak, iha tendensia atu lori estadu ne’e áa risku boot bá dezastre ka potensial atu sai estadu failladu.
Afirmasaun ida ne’e tanba, PN ho konsiensia rasik buka aranju no esforsu sistematiku husi deputadu sira aprova projetu Orsamentu privativu ho montante ezajeradu ne’ebe benefisia sira nia aan durante sira nia mandatu.
“Ita la-bele nonok no la-bela permite ida ne’e! ita tenke mobiliza forsa sosial no forsa popular atu kanaliza ita nia preokupasaun liu husi mekanismu lejitimu ne’ebe konstituisaun rasik garante iha artigu 48. Konsidera no konsiente ba dezafiu no asaun ne’e nia natureza ne’ebé kompleksu, ita presiza organiza an hodi mobiliza sosiedade tomak hamrik hamutuk hodi luta no kontra polítika esplorativu hirak ne’e,” nia argumenta.
FONGTIL halo ona pedidu ba Prezidente Repúblika atu halo audensia semana oin no iha tempu hanesan intrega diretamente petisaun ba Prezidente Repúblika hodi hola medidas nesesariu tuir kompetensia ne’ebé Konstituisaun haruka
“Ami mos hakarak aviza ba media no ba públiku katak depois de integra petisaun ne’e ba Prezidente Republika, ami sei kontinua mobiliza malu hodi lori petisaun ne’e, ba dioseze hotu-hotu atu distribui ba Igreja, universidade sira, iha estudante eskola sekundariu no sosiedade tomak kona-ba saida mak akontese ihu PN,” nia hateten.
Nia afirma, asaun ne’e sei kontinua to’o deputadu sira hetan fali sira nia konsensia (konsiente) hodi anula ka hasai tiha verba kona-bá subsidiu ne’e husi OGE 2024 antes lori ba Prezidente atu promulga.
Ida ne’e atu hamoris konsensia públiku hodi luta ba interese komun, interese estadu no kontra insiustisa sosial ne’ebé akontese iha PN tanba deputadu sira lakon sira konsensia moral-politiku no sensibilidade sosial umana.
Jornalista: Gloria Maia