Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Ramos-Horta Halibur Hikas GAM-GAR Iha Palásiu Prezidensiál

Published

on

Hatutan.com, (20 Dezembru 2023), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta halibur hikas líder sira hosi Grupu Arte Marsiál (GAM) no Grupo Arte Rituál (GAR) ne’ebé rejistadu iha KRAM no husu atu garante unidade no pás hodi kontribui bá dezenvolvimentu nasionál.

Xefe Estadu, José Ramos-Horta hala’o diálogu ho reprezentante GAM no GAR sira ne’ebé hala’o iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairru-Pité, Kuarta (20/12/2023) ho tema “Diálogu mak dalan unidade hodi garante prossesu dezenvolvimentu nasionál”. Foto: Elio dos Santos da Costa.

Xefe Estadu husu ne’e durante diálogu ho GAM no GAR sira ne’ebé hala’o iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairr-Pité, Kuarta (20/12/2023) ho tema “Diálogu mak dalan unidade hodi garante prossesu dezenvolvimentu nasionál”.

Lee Mós: Insidente Lourba Halo Xanana Hirus no Posivel Taka Atividade GAM ho GAR

Ramos-Horta iha intervensaun informa bá reprezentante hosi líder arte marsiais no rituais hotu-hotu katak, fulan ruma liu bá halo diálogu iha-ne’e no ida-ne’e hanesan Prezidente Repúblika nia esforsu atu halo diálogu ho arte marsiais no arte rituál sira la’ós ho de’it organizasaun sira nune’e, maibé sei halo mós ho komunidade tomak.

Advertisement

Diálogu sira nune’e la’ós hahú agora de’it, maibé desde uluk iha buat barak ne’ebé la lembra ona, maibé  halo diálogu barak ona ho entidade oin-oin no organizasaun lubuk ida iha nasionál no mós iha munisípiu sira.

Ho diálogu ida-ne’e, hotu-hotu iha esperansa katak, bele hamutuk haree ba situasaun iha Timor atu garante unidade no pás.

Xefe Estadu, José Ramos-Horta hala’o diálogu ho reprezentante GAM no GAR sira ne’ebé hala’o iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairru-Pité, Kuarta (20/12/2023) ho tema “Diálogu mak dalan unidade hodi garante prossesu dezenvolvimentu nasionál”. Foto: Elio dos Santos da Costa.

“Ha’u hamriik iha ne’e lá’ós ko’alia ho imi hanesan abut ba problema no konflitu iha Timor Leste, la’ós tanba ida ne’e mak konvida imi, maibé konvida imi mai hanesan elementu ne’ebé servisu ho labarik no joven no mós akadémiku sira no grupu oi-oin. Tanba ne’e bolu imi mai ho intensaun atu imi bele hateten problema saida mak iha rai laran ne’ebé governu tenke haree atu rezolve. Imi bele parseria ho Governu liu-liu ho polísia komunitária hodi garante hakmatek liu iha povu nia moris,” Prezidente Repúblika hateten.

Ramos-Horta hatutan, la’ós iha Timor de’it maibé iha rai barak, seguransa atu povu moris hakmatek sempre iha kontribuisaun mai hosi institutusaun no organizasaun oin-oin ne’ebé tane polísia atu komunidade moris hakmatek, atu labarik sira la tauk ba eskola, ba halimar no halo atividade oi-oin iha bairru.

“Tinan lubuk ida nia laran iha progressu barak, Governu halo nia desizaun no Prezidénsia Repúblika respeita Governu nia desizaun no suspensaun ba atividade arte marsiais no arte rituais durante fulan neen no iha tempu ida-ne’e buka halo diálogu atu imi bele kontribui di’ak liu tán atu rai ne’e bele moris hakmatek,” nia hateten.

Tuir Prezidente Repúblika nia haree katak,  problema bo’ot liu iha rai ne’e maka joven dezempregadu, sira ne’ebé ba eskola bá maibé sira balun ne’ebé tuur de’it la halo buat ida ne’e mak Governu presiza haree tau prioridade atu joven sira bele halo buat barak.

Advertisement

Iha fatin hanesan, Sekretáriu Jerál KORK, Edmundo Caetano hateten, organizasaun arte marsiál Kmanek Oan Rai Klaran (KORK) moris desde 1982 to’o ohin loron no rekursu mai hosi timoroan rasik.

“Planu ne’ebé KORK halo maka halo resensiamentu, instalasaun bá sede nasionál no mós bá kompetisaun, halo formasaun ba membru sira maibé daudaun ne’e tanba sei hetan suspensaun hosi Governu, atividade hotu-hotu ita labele ezekuta,” Edmundo Caetano hateten.

KORK mós hakarak hateten, nu’udár sidadaun kumpri nafatin devér sira no hamutuk ho KRAM halo hela fiskalizasaun ba sentru sira ne’e hotu ne’ebé estebelese iha Timor Leste laran tomak.

Represzentante PSHT, Vicente Teotonio Lopes agradese no apresia tebes ba Prezidente Repúblika ne’ebé nu’udár aman bá nasaun, hatene duni difikuldade ne’ebé hasoru hodi bolu mai iha fatin ida ne’e hodi halo diálogu.

Preokupasaun ne’ebé agora daudaun PSHT hasoru maka suspende ba arte marsiais no arte rituais, tanba buat sira ne’e mak sai hanesan supreza maski hetan hela apoiu hosi governu liu hosi MJDAK atu halo kompetisaun nu’udár preparasaun FESTIL atu bele ba tuir kompetisaun iha estranjeiru.

Advertisement

PSHT ne’e estruturadu hahú hosi nivél nasionál tun ba munisípiu, postu to’o ba aldeia sira.

Prezidente IKS-PTL, Silvetre Xavier Sufa agradese bo’ot tanba hetan oportunidade atu tuir diálogu ida ne’e nu’udar dalan di’ak ba IKS-PTL atu hato’o hanoin balun kona-ba pás.

“Ha’u hakarak hatete iha IKS-PTL estruturadu hahú hosi nasionál to’o baze no iha Timor Leste rasik IKS-PTL hahú moris iha 1996. IKS-PTL sempre tuir regra Estadu desde inisiu kedan to’o agora bainhira KRAM fó rekezitu lubun bo’ot ida liu hosi primeiru no segundu diretiva nasionál atu reativa arte marsiais IKS, ita tuir kedas rekezitu sira ne’e,” nia hateten.

Prezidente KOLIMAU 2000, Napolião dos Santos Costa hateten Organiza KOLIMAU 2000 iha prinsipiu ida mak Komandu Libertasaun Maubere tinan 2000.

Tuir loloos, organizasaun ne’e lá’ós naran KOLIMAU 2000 maibé Sagradu Coração de Jesus ne’ebé iha fiar no konfia ba nia an rasik no la’ós rituál ka marsiais.

Advertisement

Okupasaun Indonézia mak KOLIMAU 2000 moris maibé iha 1986-1987 KOLIMAU 2000 reziste ba luta rezisténsia to’o ohin loron hetan ukun rasik an.

Reprezentante Arte Rituál 77, Teotodio Macedo hateten Arte rituál 77 mai hosi natureza ida ne’ebé fiar liu ba fatuk, ahi, uma no wee. Buat ida naran 77 hanesan biru no kakaluk ida, maibé atu implementa ba jurus tebe ka tuku 77 la hatene.

“Agradese tanba bele konvida ami mai iha ne’e, hodi ko’alia ba malu ho nakloke no iha unidade atu kontribu ba prosesu dezenvolvimentu nasionál,” nia agradese.

Fevereiru 2024 Iha Ona Rezultadu

Iha fatin hanesan, Ministru Juventude Desportu Arte no Kultura (MJDAK) Nélio Isaac Sarmento agora daudaun iha hela tempu suspensaun nia laran no sei iha hela fiskalizasaun ba kazu organizasaun ne’ebé rejistu iha KRAM, no rezultadu sei mai iha fulan Fevereiru 2024 atu nune’e bele hatene difikuldade no problema sira ne’ebé hasoru iha terrenu.

Advertisement

“Espera katak hafoin rezultadu fiskalizasaun ne’ebé sei mai, liu-liu ba organizasaun arte marsiais hanesan PSHT, KORK, no IKS ita sei tuur hamutuk fila-fali atu haree bá rezultadu ne’ebé iha no imi mak sei hatete ba Estadu kona-bá rezultadu ne’ebé iha,” Nelio Isaac Sarmento hateten.

Nune’e mós Ministru Interiór, Francisco Guterres agradese tanba Prezidente Repúblika bele promove diálogu ida ne’e atu bele rona loloos hosi organizasaun arte marsiais no arte rituál sira kona-bá sira nia ezisténsia iha país ida ne’e, hodi hatene saida mak organizasaun sira ne’e sei kontribui ba dezenvolvimentu no estabilidade no pás iha rai ida-ne’e.

Hpsi parte seguransa sei koordena ho Ministériu relevante sira atu assegura estabilidade liu hosi arte marsiais no arte rituál sira.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Pozisaun Igreja Katólika: Natureza Loloos Hosi Matrimónio Maka Mane ho Feto Moris Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FMDC-UN WOMEN Entrega Matadalan Reportajen Sensível Jéneru bá CI

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Dilí—Fundasaun Médis Development Center (FMDC), UN Women estabelese kooperasaun ho Conselho Imprensa (CI) hodi entrega matadalan reportajen sensível bá jéneru, nune’e bele promove média no eleva kapasidade jornalista sira oinsá bele halo reportajen ho di’ak bá asuntu igualdade jéneru iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Tenke Haforsa Seguransa iha Fronteira Hodi Kombate Movimentu illegál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli— Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu bá Governu liu hosi Ministériu Interiór (MI) atu haforsa seguransa iha fronteira sira rai-maran nian hodi evita sasan illegál sira hanesan sigaru inklui sasan sira seluk ne’ebe kontinua tama mai iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending