Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

PN Fó Hanoin Nafatin Governu Tau-Matan bá Fundu Petrolíferu

Published

on

Hatutan.com, (29 Janeiru 2024), Díli—Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi deklarasaun polítika bankada FRETILIN fó hanoin nafatin bá IX Governu Konstitusionál atu tau matan ka kuida nafatin bá fundu petrolíferu Bayu-Undan ne’ebé tuir kalkulasaun sei hotu iha tinan sanulu mai.

Deputada Maria Angelica Rangel hosi bankada FRETILIN vota kontra Orsamentu Retifikativu iha PN, (22/08/2023. Foto; Elio dos Santos da Costa.

Deputada Maria Angelica Rangel iha deklarasaun politíka iha plenária, Segunda (29/01/24) hateten, bankada FRETILIN nafatin mai fó-hanoin bá Governu atu haree bá kestaun importante ida maka Bayu-Undan ne’ebé tuir análiza téknika katak sei maran ka ezgota iha tinan 2034.

Lee Mós: Governu Seidauk Prioritiza Seitór Produtivu iha OJE 2024, Fundu Petrolíferu Sei Hotu Lalais ho Nível Levantamentu Atuál

“Iha 11 Novembru 2023, kompañia Santos nu’udár operadór iha kampu Bayu-Undan, ofisialmente públika sai kona-bá sira nia atividade ikus bá produsaun, hafoin kampu ida-ne’e fornese reseita petrolífera bá Timor-Leste durante tinan 19. Ita hotu hatene katak liu bilioens $26 mak Timor-Leste konsege hetan hosi reseita petrolífera ida-ne’e,” nia hateten.

Advertisement

Tuir bankada FRETILIN nia haree katak, kampu ida-ne’e nia produsaun ida aas liu maka iha tinan 2011, ne’ebé kontribui liu biliaun $3 bá iha fundu petrolíferu, hafoin períudu furak ida-ne’e kampu Bayu-Undan nia kontribuisaun hahú tuun bá bei-beik no hotu duni iha tinan kotuk.

Tanba ne’e, nia dehan, situasaun ida-ne’e fó efeitu maka’as bá fundu petrolíferu iha tinan sira oin mai tanba fundu sei depende de’it bá volatilidade merkadu finanseiru rasik atu moris no sei laiha ema ida mak bele kontrola.

“Ida-ne’e halo ami preokupa halo onsa maka situasaun bá Orsamentu Jerál Estadu iha tinan lima oin mai ne’e. Governu planeia atu gasta billaun $10.9 no maioria sei nafatin mai hosi fundu petrolíferu,” nia kestiona.

Bankada FRETILIN mós sita kalkulasaun sira mai hosi péritu no ekonomista sira inklui Ministériu Finansas rasik hateten katak, fundu petroliferu sei dura de’it to’o tinan 2034 ka tinan sanulu tán.

Hosi parte seluk, FRETILIN haree mós katak povu maioria sei moris nafatin ho pobreza iha rai ida-ne’e, nível dezempregu kontinua aas kada tinan, seitór saúde sei hakdasak hela, sistema edukasaun sei fraku nafatin, alokasaun OJE hosi IX Governu ne’ebé hatudu falta prioridade bá área sira importante no tanba ne’e bainhira fundu petrolíferu hotu iha tinan sanulu oin mai, atu foti fali osan hosi ne’ebé hodi rezolve.

Advertisement

Kona-bá ne’e, Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito da Costa Hugo hateten, IX Governu Konstitusionál kaer bá kálkulu fiskál  hosi ajénsia internasionál no nasionál sira.

“Ita nia fundu atuál sei hotu iha 2034 duni. Kuandu ita la halo poupansa no halo kuidadu prinsípiu ida-ne’e maka IX Governu kaer dezde preparativu bá planu orsamentál 2024 to’o garante bá mandatu Governu ida-ne’e nian,” Adérito da Costa Hugo hateten.

Iha 13 Jullu 2023, La’o Hamutuk  hato’o ona Karta aberta bá IX Governu Konstitusionál kona-bá Timor-Leste ninia gastu sira hosi tempu ba tempu indika aumentu beibeik – gastu sira maioria, finansia hosi  Fundu Petrolíferu ne’ebé mai hosi reseita petróleu no gas, ne’ebé barak liu mai hosi kampu Bayu-Undan ne’ebé besik la fó ona valór signifikante, no kampu ne’e tama ona iha idade finál hosi produsaun nian no sei desmantela. 

Rezerva hotu konverte ona bá osan iha Fundu Petrolíferu ne’ebé investe ona iha merkadu finanseiru internasionál ne’ebé nia situasaun flutuativu.

Tuir peskiza hosi LH katak, Governu sira tuituir-malu gasta tiha ona osan iha Fundu Petrolíferu maizumenus biliaun $15.5 no agora daudaun Fundu Petrolíferu iha saldu ho montante biliaun $18.

Advertisement

Hosi rezerva oitoan ne’ebé iha, agora tenke sai oportunidade finansiál uza ba harii sistema ekonómiku diversifikadu ne’ebé produtivu, renovável no sustentável, atu fornese povu nia nesesidade sira.

LH haree katak, maioria hosi gastu sira, barak liu ba administrativu no despeza transferénsia públika hanesan ba Veteranu, Timor Gap, RAEOA no mega projetu sira ne’ebé La’o Hamutuk hanoin ladún nesesáriu no urjente iha ejijénsia real Povu no nasaun nian. 

Maske LH hatene Governu ida-ne’e iha kompromisu no ajenda boot atu la’o bá dezenvolvimentu ba kampu petrolíferu Greater Sunrise – LH husu atu iha estudu independente ne’ebé kredivel atu prevene Timor-Leste iha risku boot no bele maximiza benefísiu ba Povu Timor-Leste hafoin gastu rekursu oitoan ne’ebé iha agora.

Iha biban ida ne’e, LH sujere atu re-avalia fila-fali projetu sira iha komponente projetu Tasi Mane, hodi identifika parte ne’ebé mak realistíku liu no bele lori benefísiu ba povu. 

Jornalista Estajiária: Zita Menezes

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

TL-ONU Kontinua Diskute Programa Prioridade Sira Ne’ebé Reflete ho ODS

Published

on

Hatutan.com, (26 Abríl 2024), Díli- Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão kontinua diskute ho Sekretáriu Jerál Adjuntu ONU nu’udar mós Diretór Rejionál bá Asuntu Asia Pasífiku bá Sekretáriu Koordenasaun Dezenvolvimentu,  David McLachlan, hodi ko’alia kona-ba prioridade sira iha saúde, edukasaun, inklui kona-bá podér turizmu no ekonomia  verde no ekonomia kor-azúl bá futuru Timor-Leste nian ne’ebé reflete ho Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS).

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Semana oin, PN Submete Redasaun Fínal Proposta Alterasaun Lei CAC bá Prezidente Repúblika

Published

on

Hatutan.com, (26 Abríl 2024), Díli—Komisaun A Parlamentu Nasionál (PN) ne’ebé trata asuntu Lejizlasaun no Justisa, halo ona pareser no redasaun final bá proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de Jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés).  Nune’e, semana oin, sei submete redasaun final bá Prezidente Repúblika atu promulga.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

SEATOU Halo Evikasaun Tanba Simu Orden

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli- Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri hateten evokasaun ne’ebé mak Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia  no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, halo bá abitante sira ne’ebé okupa espasu públiku no rai Estadu tanba hetan orden.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending