Hatutan.com, (01 Fevereiru 2024), Díli—Fos tonelada 4.000 ne’ebé Governu liu hosi Ministériu Koordenadór Assuntu Ekonómiku (MKAE) sosa iha Cambodia ho $3.000,000 to’o ona Timor-Leste (TL) no sei ba rai iha Centro Logistico Nacional (CLN).
![](https://www.hatutan.com/wp-content/uploads/2024/02/Foos-hosi-Cambodia-too-ona-TL-300x206.jpeg)
Fos tonelada 4.000 ne’ebé Governu liu hosi Ministériu Koordenadór Assuntu Ekonómiku (MKAE) sosa iha Cambodia ho $3.000,000, faze dahuluk nian tonelada 2.000 to’o ona Timor-Leste (TL) iha Portu Tibar no sei ba rai iha Centro Logistico Nacional (CLN), Kuarta (01/02/2024). Foto: Vito Salvadór.
Iha primeira faze ba akizisaun fos importasaun ida-ne’e, ho totál 4.000 toneladas ho montante osan $3.000,000.
Lee Mós: Governu Fó Subsídiu bá Importadór Sira La’ós Atu Hatun Folin Fos
Faze dahuluk ne’e, fos tonelada 2.000 mak to’o ona iha portu Tibar no ida-ne’e hanesan kompromisu hosi parte Cambodia, sira hatur iha momentu assinatura kontratu no iha iha faze daruak nian sei to’o tán mai TL tonelada 2.000 ne’ebé mak sei atraka iha segunda no terseira semana fulan Fevereiru.
Reprezentante MKAE, Anibal Carvalho Martins hateten, onra boot ida ohin loron bele hamutuk hodi konkretiza esforsu ne’ebé mak mai hosi ekipa MKAE, hodi halo komprimentu ba MoU ne’ebé mak Timor Leste ho Cambodia assina iha loron 20 de Outubro 2022, no mós comprimissu ne’ebé mak Governu haktuir iha Dekretu-Lei 76/23, hodi halo bastimentu ba Armajen Centro Logistico Nacional nian, ne’ebé mak agora daudaun mamuk.
“Hosi Dekretu-Lei ne’e rasik fó kompeténsia ba MKAE hodi halo akizisaun direta ba foos importasaun, nune’e MKAE halo nia intervensaun ba kompra direta hosi Governu Timor-Leste ho Governu Cambodia liu hosi kompañia Green Trade Campony, ho tempu hanesan hatudu mós inisiu bá relasaun Trade entre Timor Leste ho Cambodia,” nia hateten iha Portu Tibar, Kinta (01/02/2024).
Lori Ministru Koordenadór Assuntu Ekonómiku Francisco Kalbuadi Lay nia naran, Anibal Carvalho Martins hakarak fahe informasaun atuál no krusiál tebes, kona-bá komitmentu nasaun ninian hodi asegura dezenvolvimentu ekonomia ida ne’ebé sustentável no mais importante liu maka seguransa ita nia sidadaun sira, espesifikamente iha termus Segurans ba ai-han ninian.
MKAE hetan fiar hosi Governu hodi toma responsabilidade atu asselera dezenvolvimentu ekonomia ne’ebé mak sustentável iha nasaun ne’e.
Aspeitu chave ida hosi responsabilidade ne’e maka atu assegura no garante seguransa ai-han iha nasaun ne’e, tanba ida-ne’e fundamentál tebes ba povu ninia prosperiedade no bem estar nasaun ninian.
“Ha’u hakarak pronunsia sai passu signifikante ne’ebé mak foti ona hodi fortifika meius bá seguransa ai-han nian. Akordu ne’ebé mak assinadu ho nasaun Cambodia, haklaken sai atu importa foos ho tonelada rihun hat (4.000) mai Timor Leste. Kuantidade substansiál ne’e importante duni atu asegura katak, ita nia ema sei hetan ai-han ne’ebé mak sufisiente no estável to’o iha fulan marsu 2024,” Anibal Carvalho Martins hateten.
Intendementu ida ne’e, solidifika duni relasaun entre nasaun rua no sai testemuña ne’ebé forti iha fatin bá esforsu kolletivu hodi assegura moris di’ak ba ita nia ema.
Ohin dekaregamentu ba foos ho tonelada rihun rua (2.000) ba faze dahuluk, ne’ebé mak to’o ona iha Portu Tibar.
Faze daruak ba tranka tonelada rihun rua (2.000) iha ona dalan atu to’o iha Portu Tibar, iha tempu hirak tuir mai, hanesan saida mak sita ona iha kontratu ho Governu Cambodia, no ninia kompñia Estatal.
Iha fatin hanesan Prezidente Sentru Lojistiku Nasional (CLN, sigla portugés) Gervásio Cardoso de Jesus da Silva hateten, CLN halo jestaun ba armajenamentu tuir dekretu lei numeru 77.
Tanba ne’e, sei hein orientasaun hosi Ministru Koordenador Asuntu Ekonomiku (MKAE) atu halo dekaregamentu ba Armajen sira.
“Ami sei halo jestaun no armajenamentu ba foos sira ne’e hodi hein orientasaun hosi Mintru Koordenadór Assuntu Ekonómiku,Francisco Kalbuadi Lay,” Gervásio Cardoso de Jesus da Silva hateten.
Ministru Komérsiu no Indústria (MKI), Filipus Nino Pereira hateten, ida-ne’e Governu TL sosa ho orsamentu millaun $3 ba foos 25kg hamutuk tonelada rihun haat (4.000).
“Ita hakarak fornese foos ho nivel ida ne’ebé mak kualidade aas, depois bainhira nia distribuisaun ita sei haree nia mekanizmu, tanba ohin loron ita enfrenta hela situasaun presu foos mundiál moos iha kuotasaun agora iha terrenu mós sa’e hela,” nia hateten.
Agora daudaun Governu la’o hela ho intervensaun temporária, ho subsidiu provizoriamente hapara ona tanba haree iha ona kondisaun maka agora foos mai tiha ona.
Jornalista: Vito Salvadór