Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Sobu Edifísiu CSMA Obrigatóriu, Armindo Ameasa Lori IX Governu bá Ministériu Públiku

Published

on

Hatutan.com, (05 Fevereiru 2024), Díli—Fundadór eskola Koléjiu São Miguel Arcanjo (CSMA-Sigla Português) Armindo Crisna Caetano ameasa lori IX Governu Konstitusionál liu liu Sekretáriu Estadu bá Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, bá Ministériu Públiku (MP) tanba konsidera sobu obrigatóriu edifísiu CSMA nian hanesan sobu fahi-luhan.

Sekretáriu Estadu bá Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, organiza mákina pazadu sobu obrigatóriu edifísiu CSMA nian, Segunda 05 Fevereiru 2024. Foto: Elio dos Santos da Costa.

Iha Segunda 05 Fevereiru 2024, maizumenus tuku 14:30 lorokraik, Sekretáriu bá Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Dias hamutuk ho diretór sira iha Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), hamutuk tán ho ekipa jestaun merkadu munisipiu Díli, ho funsionáriu sira Ministériu Obras Públikas nian, ho mákina (eskavadór) tun bá sobu rahun edifísiu eskola CSMA nian iha Comoro-Dili.

Lee Mós: Kompañia Jonize Rehabilita Estrada Kuaze Metru 680 Hosi Tasi-Tolu To’o Raikotu

Fundadór Eskola São Miguel Arcanjo, Armindo Crisna Caetano dehan, primeiru liga ho asaun sobu edifísiu eskola ne’e, Governu ninia tratamentu bá asuntu projetu afetadu estrada bá Koléjiu São Miguel Arcanjo ne’e, hanesan halo urjentemente no laiha planu.

Advertisement

Segundu, nia dehan, ekipa bá sobu edifísiu eskola ne’e mós laiha karta koñesimentu ruma bá sira iha CSMA atu eskola bele prepara estudante sira nia kondisaun molok atu sobu.

Terseiru, hakarak informa bá média katak, iha sexta semana liu bá, Armindo assina konkordánsia oinsá atu konkorda ho Governu, atu sobu ida-ne’e.

“Mais to’o agora Governu nia orsamentu, duit ida mós la tama konta bankária. Ne’e mak sira sobu tiha,” Fundadór Eskola São Miguel Arcanjo, Armindo Crisna Caetano hato’o preokupasaun ne’e iha CSMA, Comoro-Díli, Segunda (05/02/2024).

Kona-bá notifikasaun hosi Governu, nia dehan, SEATOU fó duni notifikasaun no iha notifikasaun ne’e hateten mós katak, sira transfere ona osan bá konta bankária eskola nian. Maibé, to’o ohin loron mós seidauk iha osan ruma mak tama bá iha diretór ninia konta bankária.

“Ne’e sira manipula informasaun. Bosok-teen. Sé imi la fiar, imi bá husu took, osan hira mak sira transfere horibainhira. Hatudu evidénsia mai, ha’u hakarak haree. Ne’e hatudu mai ha’u katak, sira arrogante, sira uza podér hakarak sobu instituisaun edukasaun,” fundadór Armindo lamenta.

Advertisement

Sekretáriu Estadu bá Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, organiza mákina pazadu sobu obrigatóriu edifísiu CSMA nian, Segunda 05 Fevereiru 2024. Foto: Elio dos Santos da Costa.

Ho asaun forsada ne’e, fundadór eskola CSMA ne’e dehan, nia parte sei konsulta ho advogadu, karik, asaun ida bá sobu edifísiu hanesan ne’e krime maka nia sei kriminaliza sira.

Armindo Crisna sei kriminaliza duni ekipa sira ne’ebé sobu inklui Governante ne’ebé lidera asaun forsada ne’e, nune’e bele hatán atu hanorin sira, tanba assuntu ne’e uza podér hodi obriga.

“Obriga instituisaun edukasaun tenke sai hosi fatin ida, sein kondisaun. Sé governante ne’e matenek, uza desizaun públiku ne’ebé di’ak, eskola prepara nia kondisaun uluk, depois bolu sira mai sobu ida hanesan ne’e. Maibé, sira obrigatóriu. Ne’e obrigatóriu, ne’e ha’u bele kriminaliza sira, ida modelu hanesan ne’e-ne’e,” nia dehan.

Fundadór CSMA ne’e haree katak, asaun forsada ida ne’ebé governante balun halo ne’e la proteze assuntu sosiál, assuntu edukasaun.

“Sira sobu eskola ida ne’e, hanesan loos sira sobu merkadu iha ne’ebá ne’e. Sira sobu hanesan fahi luhan lorloron ne’e. La’o bá mai sobu fahi-luhan ne’e, modelu hanesan ne’e. Tanba realidade, sé sira transfere osan ne’e kleur ona, entaun, ha’u sobu,” nia hateten.

Armindo Crisna haktuir katak, horseik mak nia foin selebra akordu ka kontatu ho Governu, osan de’it seidauk transfere bá eskola ninian konta bankária, ohin, sira obriga bá sobu tán. Tanba ne’e, Armindo Crisna dehan, asaun ida ne’ebé mak halo ne’e, nia konsidera  krime, no ne’e nia sei labele tolera.

Advertisement

“La buat ida, sira uza poder sobu, maibé sira nia fatin atu bá ne’ebé, iha Tribunál,”  Armindo Crisna promete atu kriminaliza.

Prossesu Aprendizazen Kontinua

Sekretáriu Estadu bá Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, organiza mákina pazadu sobu obrigatóriu edifísiu CSMA nian, Segunda 05 Fevereiru 2024. Foto: Elio dos Santos da Costa.

Kona-bá prossesu ensinu aprendizazen, fundadór CSMA ne’e informa katak, la’o ho di’ak. Edifísiu balun mak sobu tiha ona, maibé, la signifika prossesu aprendizazen ne’e para.

“So que, ha’u nia problema, ha’u tenke defende direitu estudante sira, tuur hakmatek estuda, tuur iha kadeira ida, tuur iha meza ida hodi hala’o sira nia kna’ar nu’udár estudante. Mais, ida hanesan asaun ida Governu halo ne’e, ne’e halo barullu. Halo estudante bele trauma, halo buat hotu-hotu, sein prepara kondisaun. Ida-ne’e mak ha’u nia ezijénsia,” Armindo hateten.

Armindo Crisna mós esklarese katak, durante ne’e nia seidauk deklara liafuan ruma dehan la koopera ho Governu, tanba nia sempre koopera ho sira, maibé Governu mak la tau konsiderasaun, prepara kondisaun, tanba ne’e la’ós kompañia privadu, la’ós bá buat uma baibain, tanba ne’e uma edukasaun.

“Uma edukasaun ne’ebé hamahon timoroan sira nian futuru. Governu loloos ne’e, proteje ho didi’ak. La’os sobu ida hanesan ne’e,” nia lamenta.

Advertisement

Hatán kona-bá atu harii fali edifísiu foun eskola CSMA nian, fundadór Armindo ho fiar aan deklara katak, nia iha kapasidade atu halo. Maibé, la’ós signifika atu halo buat hothtou tenke hotu iha oras ida nia laran, mais tenke liuhosi prossesu ida naruk.

“Imi hatene afeta maka’as maka studio 3 TVE nian ne’ebé imi hotu hatene katak ida baibain halo atividade barak liu iha ne’e, até governante sira mós ha’u halibur hotu liuhosi atividades ne’e,” nia tenik.

Governu Prontu Hatán Iha Tribunál

Hatán bá preokupasaun sira hosi fundadór eskola CSMA ne’e, Sekretáriu Estadu Germano Dias, informa katak, fatin ida edifísiu CSMA nian ne’e sai hanesan fatin ka espasu públiku ida no agora daudaun, kompañia halo hela servisu.

Germano dehan eskola São Miguel, la’ós problema foun ida bá IX Governu, problema ne’e mai kedan hosi Oitavu-Governu ne’ebé mak labele rezolve, ho diretór eskola rasik, depois dada-malu to’o Governu foun, IX Governu Konstitusionál.

Advertisement

Tuir Lei Obras Públikas nian, kuandu baku ona uma nia rohan, ne’e signifika, uma ne’e tomak, ne’e baku hotu. Maibé, mai ho IX Governu, sira bá ho fuan-boot, sira konsidera eskola oan sira sei iha laran.

Tanba ne’e maka Governu husu diretór eskola São Miguel atu koopera ho Governu, hodi baku de’it mak ida espadu públiku, kuaze metru ualu (8), atu nune’e bele fó fatin no kompañia mós bele kontinua rehabilita estrada iha diresaun ne’e bá to’o iha Rotunda Prezidente Nicolau Lobato.

“Estrada ne’e paradu hosi Rai-kotu, ate to’o rotunda Prezidente Nicolau Lobato ne’e, pur-kauza de’it eskola São Miguel. Maibé, ita rezolve ona, Governu halo tán notifikasaun,” Germano Dias hateten.

Dezde fulan-dezembru 2023, Governu notifika ona, mai to’o iha fulan-janeiru 2024, sira bolu diretór SCMA atu bá enkontru partisipa sorumutu dahuluk nian iha Ministériu Administrasaun Estatál, maibé, diretór sempre hateten atu koopera ho Governu.

“Maibé, depois bolu bá atu lori eleitorál ho konta bankária, bá atu oinsá ita prepara kontratu nune’e bele transfere osan, hodi bele muda sasán ho di’ak, husu bá, mai fali ho kestaun barbarak,” nia tenik.

Advertisement

La to’o de’it iha ne’e, MAE liuhosi SEATOU bolu tán bá dala-tolu, maibé, fundadór eskola CSMA la koopera nafatin, tanba me’e maka, solusuan ikus liu mak Governu tenke ko’alia maka’as oitoan atu nune’e iha semana kotuk, bele hetan ona assina osan.

“Kuandu assina ona osan, signifika, sasán sira ne’ebé mak iha laran, ne’e sai ona osan hotu kedan. Ne’e indeminiza hotu ona. Estadu selu $324 mill itál. Agora, nune’e mós diretór eskola São Miguel, hakarak husu nafatin oinsá Governu nia hanoin bá eskola São Miguel, tanba ne’e labarik sira iha laran,” nia dehan tán.

SEATOU ko’alia nafatin hela Diresaun Nasionál bá Terras no Propriedade, husu atu prepara hela kondisoens balun, no fó ona fatin ida iha eskola Seroja.

Signifika katak, tenke muda estudante sira balun bá tuir aula aprendizazen iha Seroja atu nune’e, kompañia bele halo ona servisu, dezenvolvimentu bele la’o, tanba ida ne’e bá públiku, bá Timor laran tomak, bá povu hotu kedan.

“Tanba ne’e ita ohin, úniku dalan, ita tenke mai haka’as an ona, atu bele hadi’a, sobu dadaun ona hosi oin nian, ida ne’ebé mak mamuk. Hakarak ka lakohi, ita tenke sobu. Ne’e mak ohin ekipa boot ne’e mai, hosi ha’u rasik, hosi Obras Píublika, hosi Terras, hosi Munisipiu Dili, jestaun merkadu, hosi diretóres nasionais sira hotu ne’ebé mak marka prezensa iha ne’e, mai akompaña, assiste, para ita hotu haree,” nia informa.

Advertisement

SEATOU Germano konsidera asaun ida ohin sira bá sobu ne’e, diretór eskola CSMA la kontente no hakarak lori prossesu ne’e bá oin, bá Ministériu Públiku no Governu hein.

“Ha’u hein de’it, bainhira mak atu lori bá, ha’u hein bá hatán. Purke, dadus, buat sira ne’ebé mak ami prepara, kompletu. Señor diretór la konsistente ho ninia hakarak, la mantein ho nia pozisaun ne’ebé maka loos, muda bá muda mai, ne’e problema señor diretór nian. Mais, espasu públiku, bá ema hotu, ita halo servisu,” Germano Dias prontu hatán iha Tribunál.

Governante ne’e mós husu média sira atu lalika politiza informasaun ne’e, bá fali buat ne’ebé la loos. Tanba informasaun hirak ne’ebé nia parte hato’o ona ne’e, ho ninia akurasia, nia bá ho diretór sira hotu, no sira iha akta kompletu.

“Lori bá Ministériu Públiku, depois ita bá mak hasoru malu iha ne’ebá. Ne’e la problem ida,” nia tenik.

Hatán kona-bá karik, Governu prepara ona mós fatin ruma atu bele harii fila-fali edifísiu foun eskola São Miguel Arcanjo nian, SEATOU Germano hatán katak, ohin ko’alia ne’e nia ko’alia to’o iha asuntu iha sobu nian.

Advertisement

“Ita la ko’alia bá fatin seluk-seluk. Ohin, haka’as aan ho diretóres Obras Públikas sira hotu, PNTL sira iha ne’e, asegura tiha fatin, para ita haka’as aan, fatin ne’e bele di’ak, fatin ne’e lívre, para mákina ne’e bele servisu, bele fó espasu ne’e di’ak, atu ema hotuhotu bele sente kontente iha Dili laran,” Germano Dias, hateten.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

FPCI Apresia Toleránsia Relijiozu iha Timor-Leste Ne’ebé Reflete Fiar no Kultu Moris Povu Nian

Published

on

Hatutan.com, (17 Maiu 2024), Díli- Foreign Policy Community in Indonesia  (FPCI) apresia ho toleránsia relijiozu iha Timor-Leste ne’ebé reflete ho fiar no kultu moris povu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Suku Lequitura Avansa bá Re-eleisaun

Published

on

Hatutan.com, (17 Maiu 2024), Díli – Eleisaun órgaun suku-lima (5) bá segunda volta nian remata ona iha loron 13 fulan-Maiu 2024. Prosesu hotu-hotu la’o normal, maibé iha Suku Lequitura, Munisípiu Aileu, tenke avansa bá re-eleisaun  iha loron 18 fulan-Maiu ne’e tanba kandidatu na’i- rua hetan votu hanesan.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Xanana Hateten Labele Hakfodak ho Índise Liberdade Imprensa Tuun

Published

on

Hatutan.com, (16 Maiu 2024), Díli—Primeiru Ministru (PM), Kay Rrala Xanana Gusmão husu atu keta hakfokdak ho índise liberdade imprensa   Timor-Leste nian tuun hosi pozisaun TOP 10 20 iha nivel mundiál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending