Connect with us
Pakote Ahi

Dili

Gregório Saldanha Identifika Kauza bá Problema no Solusaun 12 iha Díli

Published

on

Hatutan.com, (01 Marsu 2024), Díli—Prezidente Autoridade Munisipiu (PAM) Díli, Gregório Saldanha “Mouris” identifika ona kauza bá problema iha sidade Dili hamutuk 12 no rekomenda mós ninia solusaun sira.

Prezidente Autoridade Munisípiu Díli, Gregório Saldanha akompaña hosi Prezidente Autoridade sesante, Gulhermina Saldanha iha ámbitu simu pose hosi Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomas do Rosário Cabral, iha Administrasaun Díli, Sesta (01/03/2024). Foto: Leopoldina de Carvalho.

Gregório Saldanha fó-sai abut bá problema hirak ne’e iha diskursu serimónia posse nu’udár Prezidente Autoridade Munisipiu Díli bá mandatu 2024 to’o 2028.

Lee Mós: Tempu Ona Atu Hamoos-Hadi’a Sidade Díli Hosi Lixu no Fahi-Luhan

Mate restu 12 Novembru ne’e dehan, Díli nu’udár kapitál nasaun presiza iha duni mudansa tuir kompeténsia ne’ebé atribui bá PAM.

Advertisement

“Ami sei servisu makas ho estrutura no funsionáriu tomak, autoridade munispál Díli nian, atu halo koordenasaun ho autoridade sira iha postu sira, suku no aldeia, autoridade governamentál no mós la’ós governamentál iha munisípiu Díli ho objetivu buka solusaun, bá problema sira, nune’e dezenvolvimentu bele la’o lalais no lolos iha kapitál Díli ida hakmatek, furak, moos no fatin ba moris di’ak,” Gregório Saldanha hateten iha Administrasaun Díli, Sesta  (01/03/2024).

Problema 12 ho nia solusaun ne’ebé PAM Díli identifika sempre mosu iha kapitál Díli mak hanesan tuir mai ne’e:

  1. Ódio vingansa no problema

Presiza hapara ódio no vingansa entre komunidade, liu -liu joven sira, violénsia hosi  autoridade hasoru populasaun no violénsia hosi populasaun hasoru autoridade sira, ema hatoman an hala’o idak -idak nia direitu, kumpri nafatin dever atu respeita ema seluk nia direitu.

  1. Falta kampu servisu

Presiza fasilita formasaun tékniku vokasionál prontu servisu no hadi’a regulamentu sira hodi fasilita investór rai laran no rai liur hodi loke kampu servisu bá jerasaun foun.

  1. Lixu no dezastre naturál

Ema hotu tenki hatoman an hamos nia hela fatin ka servisu fatin, no autoridade presiza halo kalendáriu rutinu hodi mobiliza komunidade, Estadu no NGO sira hodi kuda ai oan ka duut iha tempu udan iha foho lolon no rai tetuk sira ho objetivu atu prezerva be’e no hapara dezastre naturais iha futuru. Iha tempu bailoron presiza loke fali bee dalan sira ne’ebé aat ka nakonu ho foer hodi hamos, presiza rekruta veteranus, kombatentes no joven sira tau matan lisuk, no asegura jardin tasi ibun no tasi laran labele foer.

  1. Laiha fatin ka espasu hodi hahoi mate

Presiza rekopera no moderniza rate sira iha Dili laran hodi halot mate ruin sira, ho konsiderasaun bá problema naturál ema aumenta rai la aumenta, espesiál rate Santa Cruz nu’udár patrimóniu nasionál, luta juventude nian, presiza loke fali dalan oan sira iha rate laran hodi fasilita movimentasaun bainhira selebra loron boot 12 Novembru no finadu.

  1. Laiha planu urbanistiku ida diak

Presiza planeamentu urbanu di’ak hodi halo bairu foun ho modelu apartementu kompletu ho kapela, merkadu, kampu desportu no fatin ba divertimentu no fatin ba ema mate.

  1. Mekadu iha estrada ninin ho nia engrafamentu sira

Presiza haboot merkadu ezistente sira ho modelu uma andar tanba ita konsidera nafatin problema naturál mak ema aumenta rai la aumenta hodi evita ema fa’an sasan iha estrada ninin, no presiza regula orário movimentu transporte sira iha sidade Dili ne’ebé kontinua sai problema.

  1. Laiha jestaun di’ak ba jardin no fatin turistiku sira.

Prezidente Autoridade Munisípiu Díli, Gregório Saldanha simu pose hosi Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomas do Rosário Cabral, iha Administrasaun Díli, Sesta (01/03/2024). Foto: Leopoldina de Carvalho.

Presiza transfere jestaun jardim sira ba kompañia privadu nasionál sira, presiza kuda ai-horis sira ho valor istóriku no ekonómiku hanesan kafé, ai-kameli, ai-teka no seluk tan iha jardim palásiu órgaun soberania haat ne’e nia oin hodi reprezenta no promove Timor-Leste nia rikusoin.

Presiza dezenvolve baia Dili ho planu úniku iha área komérsiu, desportu no bá divertimentu sira ne’ebé didika bá turista rai laran no rai liur no mós bele hadok joven sira hosi prátika violénsia.

Presiza hari parque ho kuda ai-horis barak nune’e bele hamatak no proteje sidade Dili, kuda ai-kasia iha jardim sira, hodi rekopera Dili nia identidade.

  1. Monumentu no naran ba dalan sira la reprezentativu

Presiza tau funu na’in sira nia naran no estatua iha rotunda sira, no tau figura sira iha área politiku sira, dezenvolvimentu kultura, desportu, músika no sira seluk tan nia naran iha dalan kiik ka beco ne’ebé iha dalan foun de’it la reprezenta buat ida.

  1. Enerjia eletrika no be’e moos

Presiza dezenvolve enerjia solar ka fotogolteiku hodi hamenus dependénsia ba enerjia petrolíferu hodi prodúz eletrisidade, presija halo rezervatóriu hodi salva be’e, ne’ebé mota lori hamutuk foer, animal, ema tun hotu ba tasi, nune’e bele uza be’e rezervatóriu ba nesesidade ema nian. Autoridade munisipál Dili hamutuk ho autoridade iha suku, aldeia sira hamutuk ho autoridade Governu suku aldeia sira sei kontrola kanu sira ne’ebé lori be’e mai komunidade hodi utiliza ba nesesidade sira ne’ebé dala barak kontra  regra sira.

  1. Jogu mákina no bola guling, no fatin prostituisaun moris buras

Presiza kontrola jogu makinaria sira, bola guling no data prostituisaun sira, evita pratika ilegal sira ne’ebé sees hosi obrigasaun selu taxa ba Estadu, evita labarik kiik sira nia involvimentu, no prevene hada’et moras aat sira iha komunidade nia leet.

  1. Estadu lakon nia patrimoniu rai no uma

Presiza identifika no salva Estadu nia patrimoniu rai no uma sira  ne’ebé oras ne’e fó aluga ba ema rai laran ka rai liur ho osan kiik ne’ebé sira fó aluga terseira parte ho osan boot.

  1. Estadu lakon rastus istoria

Presiza identifika ho pererva situs istórikus hanesan japones nia abrigu sira, nu’udár testemuña ba guerra mundiál daruak no mós rekopera fali kadeia ka fatin akontesimentu importante ruma iha tempu funu nian ne’ebé oras ne’e ema uza hodi halo negósiu, espesialmente iha jardim Igreja Motael nia oin, autoridade munisipál Dili presiza troka Monumentu jardim 12 Novembru Motael ba monumentu no jardim saudozu Sebastião Gomes.

Hafoin halo tia identifikasaun iha munisipiu Dili hodi propoin nia solusaun mak tuir Gregorio  importante loos atu halibur tékniku Timor oan sira ne’ebé iha matenek no esperiénsia, sira ne’ebé uluk servisu iha tempu Indonézia hodi rona sira oinsa koordena fali sidade Dili nu’udár kapital nasaun Timor Leste.

Advertisement

Tanba ne’e iha oportunidade ohin simu posse nu’udár Prezidente Autoridade hakarak deklara  bá públiku slogan Dili hamurak uluk bapa nia tempu bolu “Dili Bertais”.

Dili hamurak katak Dili hakmatek, Dili moos, Dili furak, Dili fatin ba ema hotu bele moris di’ak.

Iha biban ne’e, Ministru Admistrasaun Estatal (MAE), Tomas do Rosário Cabral relata bá PAM empossadu katak, servisu ne’ebé durante ne’e la’o hela mak hanesan munisipiu Dili iha hela apoiu kooperasau bo’ot ida, finansiamentu mai husi União Europeia, UKLA mak jere hela iha ne’e ba jestaun balkaun úniku, jestaun semitériu, rehabilitasaun eskola 10, sira sei hala’o iha munisipiu Dili.

Alende ne’e, iha mós projetu boot ida ba lixu, iha tempu badak sei implementa iha Dili tanba ne’e autoridade sesante ho PMOU tenki entrega servisu kontinuasaun ba estabelesimentu kontinuasaun lixu iha munisipiu Dili.

“Tenki hahu halo instalasaun iha Abril, maibé tanba kompañia implementadór lima, kompañia internasional 2, nasional 2 mos iha hela prosesu identifikasaun ba ekipamentu sira ne’ebé tama ona,” Tomas Cabral hateten.

Advertisement

Tanba ne’e, Konsellu Ministru iha Kuarta semana ne’e delibera hodi fó tán prazu loron 60 ba kompañia sira hodi bele halo identifikasaun ba sasan sira ne’e, nune’e bele instala fali iha bairu iha munisipiu Dili, hodi bele halo jestaun ba lixu.

Iha mos projetu alargamentu ba rate Bekusi, autoridade sesante tenki relata ba PAM foun katak tenki remata iha fulan Marsu, tanba Bekusi mós nakonu no projetu ne’e la’o hosi tinan 2023 até agora.

UKLA atu halo melloramentu ba rate sira antigu iha Dili, ne’ebé bele asesu fali jardim, no projetu ne’e iha kooperasaun entre UKLA ho Kamâra Lisboa nian no hetan finansiamentu hosi Uniaun Europeia.

Ba PAM nomeadu, servisu foun ne’ebé seidauk halo maka instalasaun funsionamentu admistrasaun suku, ne’ebé sei iha pessoa na’in iha kada suku, nune’e bele fasilita PAM Dili hodi bele identifika propriedade Estadu nian ne’ebé iha sidade Dili.

Iha momentu ne’e kada suku iha ona instalasaun ba rejistrasaun populasaun ho fixa familia ne’ebé paradu kuaze tinan 7, ho nune’e hatama mós iha balkaun úniku munisipiu Dili ne’ebé hetan apoiu husi Kamâra Lisboa no servisu husi UKLA ho projetu ne’ebe finansia hela husi União Europeia.

Advertisement

Hafoin Autoridade simu posse, sei iha sekretáriu tolu, ida ba asuntu sosiál atu reorganiza fali funsionamentu admistrasaun suku, ida ba admistrasaun finansas sei servisu hamutuk ho autoridade, ida ikus ba programa integradu dezenvolvimentu munisipal.

Iha total servisu hamutuk 19 ne’ebé entrega ona ba munisipiu sira hotu-hotu, ho servisu autonomu 11.

Autoridade munisipiu sira hotu iha poder tomak atu hala’o servisu 19 ho sira nia servisu autonomo 8, inklui rejistu notaridu mos iha notaridu nia okos, obras publika, jestaun merkadu, turizmu, saúde, edukasaun, liu-liu problema merenda eskolar ne’ebé la konsege utiliza ona fundus ba trimestre dahuluk.

Tomas Cabral rekoñese problema merenda eskolar kontinua sai problema ba munisipiu sira seluk tanba tarde iha implementasaun programa ne’e.

Ba programa implementasaun projetu integradu munisipal hafoin simu posse, sekretariu ba assuntu integradu tenki hato’o ba autoridade hahu halo pedidu ba prosesu aprovizionamentu adjustu direitu kulifikasaun, tanba munisipiu sira tenki hato’o mai ministeriu hodi fo utorizasaun hodi nune’e bele loke prosesu aprovizionamentu tuir lei foun ne’ebé dezembru mak la konsege ezekuta orsamentu mak sei fila ba kofre Estadu.

Advertisement

Iha munisipiu sira iha hela programa ida ne’ebé daudaun ne’e la’o hela mak hanesan PNDS ne’e iha suku hamutuk 452 tanba ne’e husu ba Autoridade iha kompeténsia tomak atu halo fiskalizasaun no observasaun ba projetu iha kada suku.

Jornalista : Leopoldina de Carvalho

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Dili

Eleisaun Órgaun Suku 2024 iha Madohi La’o ho Hakmatek no Bebonuk Mosu Protestu

Published

on

Hatutan.com, (27 Abríl 2024), Díli—Sidadaun sira ho otas tinan 17 bá leten iha suku foun 10 iha territóriu nasionál, Sábadu (27/04/2024),  ejerse sira-nia direitu demokrátiku hodi hola parte iha eleisaun órgaun suku.

(more…)

Kontinua Le'e

Dili

APC Sei Instala Postu Bombeiru Hitu iha Área Protejida Sira no Rekruta Kadete Na’in-146

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli-Ministériu Interiór liuhosi Autoridade Protesaun Sívil (APC-sigla portugés) sei instala ka estabelese tán postu bombeiru hamutuk hitu (7) bá iha área protejida sira iha territóriu nasionál, nune’e bainhira mosu inséndiu ruma, membru sira bele responde no kombate.

(more…)

Kontinua Le'e

Dili

Uma-Kain 40 iha Bidau Santa-Ana Ne’ebé Hetan Evikasaun Seidauk Simu Indenizasaun

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli – Uma-kain 40 ne’ebé hetan evokasaun obrigatóriu hosi Sekretaria Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) iha Suku Bida Santa-Ana, Postu Administrativu Kristu Rei, Munisípiu Díli, seidauk hetan indenizasaun.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending