Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

Lei Código do Direito de Autor e Direitos Conexos Asegura Sidadaun Sira-Nia Obra no Ideia

Published

on

Hatutan.com, (05 Marsu 2024), Díli-Prezidente Komisaun G Parlamentu Nasionál iha V Lejislatura, António Verdiál de Sousa, fó hanoin katak, Lei N.º 14 / 2022 de 21 de Dezembro, Código do Direito de Autor e Direitos Conexos, atu asegura sidadaun sira-nia produtu liuhosi hakerek livru, kanta no poezia sira.

Lee Mós: Plájiu, Di’ak Liu SEKOMS Rekoñese Sala Husu Deskulpa

Deputadu António Verdial. Foto/Elio dos Santos da Costa.

“Ha’u kontente tebes bainhira ita-boot husu kona-bá lei Código do Direito de Autor e Direitos Conexos. Lei ida-ne’e importante liu tanba saida tanba ita Timor ema barak maka hakerek livru, ema barak maka gosta kanta, ema barak maka gosta halo poezia no barak maka prodús obra oin-oin, lei ida-ne’e maka sei asegura,” Deputadu António Verdiál de Sousa ne’ebè nu’udár mós pesoál ida ativa fó opiniaun to’o lei ne’e aprova iha PN haktuir bá jornalista sira iha PN,  Tersa (05/03/2024).

Deputadu hosi Bankada KHUNTO ne’e mós husu bá Timoroan hotu-hotu ne’ebé maka iha talentu bá múzika, hakerek no obra sira ne’ebé maka bele rai hela istória b bele asegura tanba Lei  Código do Direito de Autor e Direitos Conexos fó protesaun.

Advertisement

Nia mós esplika katak iha artigu lubun ida karik ema balun halo kopiasaun hosi ema nia ideia ka ema balu halo perturbasaun bá ema seluk nian ideia sei hetan sansaun tuir artigu ne’ebé maka iha.

Opiniaun hosi JSMP

Programa Monitorizasaun bá Sistema Judisiál (JSMP, sigla Ingles) fó opiniaun katak ezisténsia Lei Direitu Autór atu asegura ema sira ne’ebé mak prodús, artigu, narrativu, obra iha Timor-Leste.

Lei direitu autór Parlamentu Nasional prodús iha 2022 ho númeru 14/2022 iha momentu ne’ebá Parlamentu Nasional ho JSMP hamutuk ho SASCAS mak lidera, tanba ne’e mak halo karta paresér bá Parlamentu Nasionál hodi aprova lei ida ne’e. Tanba ne’e, JSMP nia haree katak lei direitu autór ida ne’e nia ezisténsia importante tebes hodi bele asegura no proteje ema nia obra, liuliu ba ideia sira hanesan halo artigu, obra ruma ka seluk tan katak saida mak nia halo, ida ne’e pertense duni bá nia na’in no ema seluk labele halo hanesan ho nia ka kopia fali ninia obra.

Koordenadór Unidade Observasaun Parlamentu Nasionál JSMP, José Pereira. Foto/Elio dos Santos da Costa

“Bá parte akadémiku nian hanesan ema nia artigu, narrativu no obra ruma atu foti mós tenke iha lisensa bá nia na’in depois sita mós iha ne’ebá (referénsia). Hanesan mídia ka jornalista hanesan ita-boot sira hakerek notísia investigativu ruma bainhira foti ka peskiza bá ema  nia artigu ka teoria ruma atu haforsa ita-boot nia notísia ne’e tenke temi ema ne’e tanba nia hanesan autór no sai mós referénsia,” Koordenadór Unidade Observasaun Parlamentu Nasionál JSMP, José Pereira hateten iha   edifísiu JSMP, Colmera, Díli.

Lei ida-ne’e, tuir nia, atu asegura no sai hanesan matadalan atu proteje ema nia direitu hanesan autór karik ema ruma viola ne’e hanesan krime semi públiku.

Advertisement

Nia dehan, bainhira akontese katak ema balu foti ema nia hanoin ruma mak la iha lisensa ka la fó hatene nia na’in, depois la temi ka sita iha ne’ebá ne’e hanesan infrasaun ida, tanba ne’e  autór prinsipál rasik  iha direitu atu bele prosesa ema ne’e bá iha Tribunál tanba nia foti ema nia produtu la iha lisensa “copyright”,  katak ne’e na’ok, no lei ida ne’e bandu ema atu labele na’ok ema nia obra.

JSMP nia monitorizasaun durante lei autór ne’e eziste iha Timor-Leste seidauk iha kazu boot ida kona-bá foti ka na’ok ema nia hanoin, artigu, narrativu, obra nia na’in atu fó sala, selu koima ka halo suspensaun fali nia nu’udar na’in ne’e seidauk tanba ida ne’e hanesan kazu sivíl no mós seidauk akontese maibé neineik se akontese to’o kesar malu iha Tribunál.

JSMP husu bá públiku bainhira atu foti referénsia hosi ema seluk  nia obra mak la iha lisensa bá autór ne’e labele tanba autór ne’e rasik bele hato’o keixa ba Tribunál  hodi halo tuir prosesu formal atu hetan sansaun administrativu tuir desizaun ne’ebé mak Tribunal foti no ida ne’e nu’udar koordenasaun kriminál ho valor $150.00 to’o $1,500 bazeia ba artigu ne’ebé mak nia komete hosi lei autór ne’e.

Lee Mós: SEKOMS Halo Plájiu, Krime Tanba Kontra Kódigu Direitu bá Autór

Jornalista Estajiária: Zita Menezes/Lazaro Pereira Quefi

Advertisement

 

 

 

 

 

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

PCIC Detein Sidadaun Nigeria Na’in-rua ho Objetu Krime Osan Millaun $3

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli-Policia Ciêntífica e de Investigação Criminal (PCIC), Kuarta (24/07/2024), hale’u tuku 20:00 Otl, detein sidadaun Nigeria na’in-rua ho inisial VD no USN tanba deskonfia envolve iha kazu Kríme Brankeamentu Kapitál no Burla Informátika.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Kazu Fujitivu Kalumban Mali Aseguradu no Prosesu La’o Ona iha MP

Published

on

Hatutan.com, (23 Jullu 2024), Díli- Ministru Justisa (MJ), Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, informa kazu Fujitivu Kalumban Mali iha ona Ministériu Públiku nia liman no Prokuradoria-Jerál Repúblika (PGR) sei uza kompeténsia tomak atu haree no lori prosesu ne’e ba oin.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Governu iha Seriedade Harii Sentru Juveníl Hodi Eduka Labarik Sira Halo Krime

Published

on

Hatutan.com (23 Jullu 2024), Díli- Governu iha  seriedade  harii sentru juveníl hodi akumula no eduka labarik “kriminozu” sira ne’ebé komete krime iha sosiedade.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending