Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

Kazu Culau, MP Husu Tribunál Halo Hikas Inspesaun bá Fatin Akontesimentu

Published

on

Hatutan.com, (07 Marsu 2024), Díli—Iha loron 19 Marsu 2023 hale’u tuku 21:35, kalan otl, mosu kazu insidente ida sona-malu ho kro’at, entre grupu joven balun, besik kost ka uma-aluga, iha aldeia Culau, Suku Ailok, Postu Administrativu Cristo Rei, Munisipiu Díli.

Defensór Manuel Fernando Exposto.

Insidente ne’e rezulta vítima na’in-tolu, Eduardo Francisco da Costa (20), transporta bá Hospitál Nacional Guido Valadáres (HNGV), Bidau, Díli, mak hokotu iis ka mate, Rogério dos Santos (21) ho kondisaun kanek kaman, no Benjamin Pinto da Costa (32), kanek todan.

Lee Mós: Kazu Culau, FL Tama Prizaun Preventiva

Hafoin akontesimentu, iha kalan ne’e kedan Komandu Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi eskuadra Cristo Rei, apoia tán hosi unidade oioin, ekipa sekreta sira, halo operasaun hodi buka-tuir autór sira.

Advertisement

Iha altura ne’ebá, kaptura duni sidadaun hamutuk na’in-8 ho inisiál FL, AL, AN, JM, JH, GJA, ASG, inklui feto ida ho inisiál EMS, tanba deskonfia nu’udár suspeitu bá kazu ne’e.

Ho kapturasaun ne’e, Investigadór sira halo kedan prossesu identifikasaun, investigasaun, autos sira haruka kedan bá Ministériu Públiku (MP).

Suspeitu na’in-ualu ne’e tenke detein iha sela detensaun Komandu Munisipiu Dili, Caicoli, durante oras 72 molok aprezenta bá Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili (TJPID), hodi submete bá prossesu primeiru interrogatóriu.

Iha kuarta (22/03/2023), hafoin kompleta tiha oras 72 iha sela, Investigadór sira iha Komandu Munisipiu Dili lori kedan suspeitu na’in-ualu ne’e, bá tuir prossesu primeiru interrogatóriu judisiál.

Maibé, prossesu interrogatóriu ne’e taka bá públiku no tuir promosaun hosi Ministériu Públiku (MP), liuhosi Prokuradór Claudino do Rosário, promove krime tolu bá arguidu sira mak hanesan, Krime Omesídiu Simplés, Krime Tentativa Omesídiu no Krime Arma Branka.

Advertisement

Hafoin prosesu primeiru interrogatóriu judisiál ne’e, Tribunál deside aplika medida koasaun Prizaun Preventiva bá Arguidu FL, Arguidu na’in-tolu (3) bá halo Aprezentasaun Periódika (AP), no Arguidu na’in-haat seluk hetan Termu Identidade Rezidénsia (TIR).

Maske arguidu FA kumpri ona no kumpri hela daudaun iha prizaun Becora, maibé, Prokuradór Claudino do Rosário, kontinua halo rekerimentu bá Tribunál, hodi husu oinsá bele halo fila-fali inspesaun bá iha lokál insidente ka fatin ne’ebé krime ne’e akontese bá, tanba sente sei dúvida ho deklarasaun sira hosi arguidu na’in-ualu nian antes ne’e iha prossesu primeiru interrogatóriu ninian.

Defensória Públika liuhosi Defensór Manuel Fernando Exposto, konfirma katak, loos duni, iha Tersa (05/06/2024) horseik, nia hanesan Defeza hosi kliente sira, tun bá akompaña mós prossesu inspesaun ne’e iha lokál kríme nian, tanba julgamentu sira durante ne’e, rona tiha deklarasaun hosi arguidu sira no lejazu ka vítima sira.

“Tuir loloos, atu hakat bá alegasaun, maibé, Ministériu Públiku hato’o nia rekerimentu, hakarak atu halo inspesaun bá lokál krime. Tanba ne’e maka, iha inspesaun ne’e, marka bá dia 05 horsehik ne’e, tanba ne’e maka, horisehik ami bá halo inspesaun. Durante julgamentu ne’e, MP entende iha buat balun ne’ebé nia sente iha dúvidas, Tanba iha arguidu ida maka nia hateten katak, nia mak sona hotu kedan, tantu ida vítima ne’e ho sira kanek ne’e,” Defensór Manuel Fernando Exposto, informa bá Hatutan.com, iha kna’ar fatin Kintál-boot, Dili, Kuarta (06/02/2024).

Kríme ne’ebé arguidu sira komete maka, Omesídiu Simplés ida, ho Ofensas Gráves ida. Maibé, arguidu ida ne’ebé oras ne’e sai prezu hela iha prizaun Becira, deklara iha prosesu primeiru interrogatóriu katak, kuaje nia mak halo hotu asaun kríme sira ne’e.

Advertisement

“Durante julgamentu ne’e, MP ha’u haree hanesan dúvidas, tanba iha arguidu barak mós suspeita katak, involve, maibé hosi deklarasaun sira ne’e hotu, arguidu ida prezu ne’e hateten katak, nia maka oho, nia mak sona ida mate ne’e. Tanba ne’e maka MP dúvidas no hakarak bá haree fatin akontesimentu,” nia tenik.

Kona-bá prossesu sira bá oin tán, saida mak sei akontese, parte Defeza ne’e informa katak Tribunál deside ona iha loron 19 Marsu tinan ne’e, sei tama bá faze alegasaun ninian, hasoru arguidu sira.

Prossesu kazu ne’e, hahú kedan hosi faze primeiru interrogatóriu judisiál, prezide hosi Juiz Turnu, Juiza Ana Paula, Ministeriu Públiku (MP) reprezenta hosi Prokuradór Claudino do Rosário no Arguidu sira hetan asisténsia legál hosi Defensór Públiku Manuel Fernando Exposto.

 

Kronolójia

Advertisement

Iha loron 19 Fulan-Marsu 2023, oras tuku 19h, lezadu Rogério dos Santos bá halimar iha arguidu FL nia kost ka uma-aluga atu tato iha isin.

Iha tempu ne’ebá, lezadu haree arguidu sira mak hanesan, FL, AL, AN, JM, JH, GJA, ASG, inklui feto ida ho inisiál EMS, sira hotu halimar iha fatin akontesimentu, no lezadu koñese hotu sira, tanba sira kaer-liman hanesan kolega.

Arguida EMS, namora ho vítima Eduardo hahú iha loron 12/11/2022 no antes ne’e, vítima sempre bá halimar iha arguidu nia kost. Maibé, hahú iha loron 14/03/2023, arguida EMS, iha problema ho vítima, sira na’in-rua hirus malu no la ko’alia bá malu.

Hahú hosi loron 14, 15, 16, no 17 fulan-marsu, dadeer no kalan, arguida EMS, sempre komunika bá vítima Eduardo, liuhosi telefone, maibé, vítima nunka hatán, ka la simu arguida nia telefone. Nune’e, iha loron 18/03/2023, arguida mós la komunika tán ona bá vítima. 

Maibé, iha loron 19/03/2023 loron faktus akontese, oras tuku 18h hanesan ne’e, arguida EMS bá nia tiun nia uma ne’ebé besik ho vítima Eduardo nia uma, entaun, vítima mak halai bá hodi haku’ak arguida, hodi husu dehan, “ó hirus ha’u ka?”, maibé, arguida hatán “ha’u la hirus ida”, vítima foti arguida nia telefone atu tuda-rahun, maibé, la konsege, entaun vítima mós fila kedan bá nia uma.

Advertisement

Depois iha oras tuku 20h hanesan ne’e, vítima Eduardo bá fali iha arguida EMS nia kost, ne’ebé besik malu ho arguidu FL nia kost. Vítima bolu arguida dehan “ó mai lai”, nune’e, arguida mós bá, depois vítima hateten bá arguida dehan “ó fase ha’u nia roupa, no suku tiha lai”. Entaun, arguida mós hatán dehan “hasai mai”.

Iha momentu arguida ho vítima ko’alia bá malu ne’e, arguidu AL, JM ho ASG, sira tuur iha kost nia varanda, arguidu AL mak toka viola, no arguidu JM mak kanta, enkuantu, arguidu ASG, tuur hodi haree. Tanba ne’e, vítima bá hatete sira dehan “imi ne’e la komprende duni”, nune’e, arguidu JM mak hatán fali dehan “ne’ebé nusá”, hosi ida ne’e maka, sira komesa hatán malu no tolok malu.

Tanba vítima norvozu hodi tuku iha kalen, nune’e, arguidu JM halai bá hodi tuku-malu ho vítima, depois arguidu AL ho JM mós, halai bá hodi tuku lisuk vítima, nune’e vítima halai. Maibé, arguidu AL halai hasoru vítima iha dalan kloot, hodi tuku kedan vítima, halo vítima hakilar dehan “EMS, ha’u labele ona”. Entaun, arguida EMS mós foti vítima nia faru hodi halai tama tiha bá uma-laran.

Arguida EMS afirma katak “sé iha altura ne’ebé maka arguida ho vítima la hasoru malu karik, problema ne’e la mosu hanesan ne’e”.

Iha altura lezadu Rogério sei tuur halimar iha arguidu FL nia kost, haree vítima Eduardo ho arguida EMS, sira tuur hela iha arguida EMS nia kost, iha varanda oin, nune’e, lezadu mós konsege husu vítima Eduardo dehan “iskeru, iha ga?”, maibé, vítima hatán “iskeru laiha”.

Advertisement

Iha tempu ne’ebá, hahú hosi oras tuku 19h hanesan ne’e, arguidu sira komesa hemu tua sabu, maibé, lezadu la hemu, no tuur de’it iha motor leten, hodi haree arguidu sira hemu tua ne’e.

Lezadu Rogerio haree arguidu sira komesa diskute malu ho lian maka’as, halo ema hosi kuartu seluk estuda la-di’ak, entaun, lezadu mós fila tiha bá nia uma ne’ebé mak ho distánsia besik metro rua-nulu hanesan ne’e, hosi arguidu sira nia kost.

Bainhira to’o iha uma, lezadu haree vítima Eduardo halai hosi arguidu sira nia kost, atu fila bá nia uma, maibé, lezadu la husu. Depois, la to’o minute tolu hanesan ne’e, vítima ho nia maun halai hosi sira-nian uma, atu bá fali arguidu sira-nian kost. Nune’e, lezadu husu bá vítima nia maun, “maun, nusá?”. Maibé, Benjamin hatán dehan “ita bá de’it”, ho ida ne’e maka, vítima mós hamriik, hodi la’o tuir.

Tanba iha dalan kloot, entaun, vítima Eduardo mak la’o uluk, lezadu la’o klaran, depois lezadu Benjamin la’o hosi kotuk, distánsia entre sira na’in-tolu ne’e, metru ida hanesan ne’e.

Bainhira to’o iha arguidu sira-nian kost oin, haree ahi iha kost ne’e mate hotu, no nakukun loos. Entaun, vítima Eduardo foti fatuk ida tuda b’a kalen lutu nian dala-ida, halo tarutu.

Advertisement

Derepente, arguidu AL, sai mai lori ho tudik, lori sona kedan iha lezadu Rogerio nia kalilin parte karuk, depois lusu tiha tudik, hodi kontinua sona tán iha lezadu nia liman parte karuk, entaun, lezadu sente labele ona, nune’e, lezadu halai hosi fatin akontesimentu.

Katak, arguidu AL mak sona vítima Eduardo, lezadu haree ho matan, tanba bainhira arguidu sona vítima Eduardo ne’e, lezadu ho arguidu nia distánia metru rua hanesan ne’e, ahi hosi uma oin taka tiha, maibé, ahi hosi kompañia nian sei naroman. Tanba ne’e, lezadu koñese momoos no hatene katak, arguidu AL mak sona vítima Eduardo, hodi halo nia mate iha fatin.

Bainhira lezadu Rogerio halai tiha, arguidu FL kontinua lori tudik hodi sona fali lezadu Benjamin Pinto, maibé, lezadu kaer tiha tudik, hodi hadau malu tudik, mak derepente arguidu seluk hosi kotuk, sona iha lezadu nia kotuk laran, halo lezadu hakfodak, hodi husik tiha tudik. Entaun, Arguidu FL sona tán dala-ida iha lezadu Benjamin nia ibun kraik, parte loos, no kona iha kabás sorin loos, depois losu tiha tudik, hodi halai kedas. Lezadu ne’e koñese momoos arguidu FL, tanba nia iha tato barak iha isin, no nia la hatais faru iha tempu ne’ebá.

Lezadu Benjamin afirma katak, arguidu ne’ebé sona vítima Eduardo ne’e, la’os arguidu FL tanba iha oras ne’ebé hanesan mós, lezadu Benjamin ho arguidu FL mak hasoru malu, hodi hadau-malu tudik, mak derepente arguidu seluk sona lezadu hosi kotuk.

Vítima Eduardo Francisco, mate tanba hetan sona ho tudik no baku hosi arguidu sira, hamosu ran barak tama iha pulmaun, provoka nia mate.

Advertisement

Konsekuensia hosi arguidu sira-nian konduta ne’e, rezulta vítima Eduardo lakon nia vida, no lezadu Rogerio hetan kanek iha kalilin parte karuk, ne’ebé hetan suku hosi laran no liur, no kanek ida iha lezadu nia liman sikun parte kraik, lezadu bá baixa hosi hetan tratamentu iha HNGV, besik semana rua mak foin alta. Lezadu nia kanek iha parte kalilin ne’e, halo lezadu toba mós araska, nune’e, toba ho sorin de’it, to’o iha data dilijénsia ida ne’e.

Konsekuensia hosi arguidu sira nian konduta mós, rezulta lezadu Benjamin hetan kanek iha liman-laran parte karuk, kotuk laran parte loos, ibun parte okos, no iha kabás parte hosi oin ne’e, halo lezadu labele halo servisu ho di’ak bainhira atu foti sasán ruma. Nune’e, tenke baixa iha Ospitál besik semana tolu mak foin sai.

Katak, arguidu FL bá hela iha kost refere, seidauk to’o fulan-ida mak mosu kedas problema ne’e, no durante nia hela iha ne’ebá, kuandu atu tato ona, sira sempre hemu tua no lanu.

Iha altura ne’ebá, sira na’in-tolu de’it (lezadu na’in-rua ho vítima) mak tama uluk bá iha arguidu sira nia hela fatin, iha duni lezadu nia kolega ida naran Adelino, mak bá tuir, maibé, arguidu sira duni, entaun, nia mo halai fila fiha.

Katak, arguidu sira nia konduta refere, rezulta vítima Eduardo Francsico lakon nia vida, no lezadu Rogerio ho Benjamin, hetan kanek iha sira nia isin, ne’ebé fó perigu bá sira nia vida.

Advertisement

Arguidu sira halo hahalok ne’e, ho forma konsentes, livre no deliberada, hatene katak, tau sira nia forsa hamutuk hodi halo agresaun hasoru vítima no lezadu sira, no lori tudik hodi sona vítima Eduardo to’o mate. Arguidu sira halo intensaun atu halakon vítima Eduardo nia vida, no arguidu sira hakarak halo ida ne’e.

Arguidu sira mós halo hahalok ho forma lívre, deliberada ho konsentemente, hatete katak, tau sira-nian forsa hamutuk hodi lori tudik no sona dala-rua to’o dala-tolu, bá iha lezadu Rogerio ho Benjamin nia isin ne’e ho intensaun atu oho lezadu sira. Maibé, la konsege, tanba ho lezadu sira nian esforsu rasik, hodi halai sees hosi fatin, katak, hahalok sira ne’e sei fó perigu bá lezadu sira nia vida, maibé, arguidu sira hakarak rezultadu ida ne’e.

Arguidu sira mós halo hahalok ho forma lívre, deliberada ho konsentemente, hatene katak, lori tudik hanesan objetu ida ne’ebé iha nia lamina, bele halo kanek, ka hamate, bainhira sona ema nia isin, maibé, arguidu sira tau sira nia forsa hamutuk depois uza tudik hodi sona vítima no lezadu sira ne’e lei bandu, maibé, arguidu sira hakarak uza uza, hodi prátika kríme.

Katak, hahalok arguidu sira nian ne’e lei bandu, sei hetan kastigu, maibé, arguidu sira hakarak prátika ida ne’e. Tanba ne’e, konstitui arguidu FL, AL, AN, JM, JH, no EMS nu’udár ko-autór material bá konkursu kríme ho forma konsumadu;

Prátika kríme Omesídiu Simplés ida, tuir artigu 138, Lei Kódigu Penal. Prátika kríme Omesídiu ho forma tentada, tuir artigu 138, 23, 24, hosi Lei Kódigu Penal. Prátika kríme Arma Branka tolu, tuir artigu 2, númeru 2, no artigu 20, hosi lei númeru 5/2017.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Absolve “Kalohan” Hosi Pena Efetivu Tinan-Lima La’ós A-favór bá Korrupasaun

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli—Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos konsidera desizaun Tribunál Rekursu (TR) nian hodi absolve Sekretáriu Jerál Partidu Demokrtátiku (PD), António da Conceição “Kalohan” hosi pena prizaun efetivu tinan-lima, la’ós a-favór bá korrupsaun maibé ne’e fundamentasaun hosi Lei.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Fujitivu Arnolfo Teves Jr Submete Rekursu bá TR

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Fujitivu Arnolfo “Arnie” Alimpit Teves Jr submete ona rekursu bá Tribunál Rekursu (TR) kona-bá prosesu sira liga ho estradisaun ne’ebé Ministériu Públiku sei halo hamutuk ho Tribunál Estadu Filipina.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

FONGTIL Preokupa Autoridade Sira Nonook ho Kazu Ró Tranship II no Expo Dubai

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli– Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL) preokupa ho prosesu transparénsia hosi Ministériu Públiku (MP) kona-bá kazu Ró Tranship II ho Expo Dubai ne’ebé FONGTIL submete to’o agora la iha follow-up no MP nonook tiha de’it.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending