Connect with us

Ekonomia

ATCPTL Preokupa Aplikasaun Presu Kontentór iha Portu Tibar

Published

on

Hatutan.com, (26 Marsu 2024), Díli-Assosiasaun Transporte Kontentóres Portu Timor-Leste (ATCPTL-sigla portugés) preokupa ho  aplikasaun presu kontentór hosi kompañia Bollore group  iha Portu Tibar tanba karun liu.

Lee Mós: Tenke Investiga Tanbasá Bollore Fa’an Asaun Timor Port bá MSC

Portu Tibar. Foto/Elio dos Santos da Costa

Tarifa hatun kontentór ho medida 20 feet ne’ebé hatun iha portu Tibar $157.00  no kontentór ho medida  40 feet o presu $300-liu. Prezidente ATCPTL, Constâncio Guterres, hateten, molok ne’e sira servisu iha Portu Díli (postu antigu), maibé iha 2023, Governu halo mudansa bá Timor Port ka Portu Timor ne’ebé lokalizadu iha Suku Tibar, Postu Adminstrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça ne’ebé jere hosi kompañia Bollore group.

Iha komparasaun ho portu ne’ebé mak uluk hala’o iha portu Dili diferente boot tanba Portu Tibar ho ekipamentu sofistikadu, maibé presu kada kontentór mak karun,” prezidente ATCPTL, Constâncio Guterres, hateten bá jornalista sira, hafoin seremónia posse bá estrutura eleitu ATCPTL iha Salaun Auditóriu Otél D’City, Manleuana, Tersa (26/03/2024).

Advertisement

Asosiasaun Transporte Kontentóres Portu Timor-Leste atu halibur kompañia hotuhotu sai forsa ida, nune’e bele buka solusaun bá problema ne’ebé na’in bá empréza ka kompañia kontentór sira enfrenta.

Misaun hosi ATCPTL atu fó atendimentu ne’ebé di’ak bá públiku no profesionál, ho kuidadu no responsábilidade tomak.

Vizaun maka, sei buka sai perseiru di’ak ho Governu, nune’e mós iha relasaun ida ne’ebé mak sei di’ak ho setór privádu sira seluk, ne’ebé mak iha relasaun hamutuk ho transporte ninian.

Membru sira ne’ebé oras ne’e rejistadu iha ATCPTL, hamutuk kompañia transporte kontentóres 26, ho totál kamiñoes 175, ne’ebé mak durante ne’e halo atendimentu fila-fali bá kontentór variável sira mak ne’ebé mak tama ho roo iha Portu Tibar.

Estrutura eleitu ATCPTL nian ne’e, kongresista sira hili ona prezidente foun maka, Constâncio Guterres, Vise Prezidente João Fernandes, Paulo Sarmento hanesan Konsellu Fiskál, no Antóninho Junior Guterres Ximenes, nu’udár Xefe Administrasaun no Finansas. Estrutura ida ne’e ho sira-nian periudu mandatu hosi 2024 to’o 2027.

Advertisement

Governu Sei Harii Parke Indústria Iha Kasait

IX Governu konstitusionál liuhosi Ministériu Komérsiu no Indústria (MCI-sigla portugés) hanoin ona atu harii Parke Indústria ida iha área Kasait, Suku Ulmera, Postu Administrativu Bazártete, Munisipiu Liquiça.

Kompromísiu polítika ida ne’e hato’o hosi Vise Ministru Komérsiu no Indústria, Augosto Junior Trindade, durante intervensaun iha seremónia pose bá estrutura eleitu Assosiasaun Transporte Kontentóres Portu Timor-Leste (ATCPTL).

Governu haree katak, setór privádu ne’e maka sai hanesan parseiru ida importante tebebes bá dezenvolvimentu setór ekonómia iha rai ida-ne’e. Tanba ne’e, presiza konsolida forsa para oinsá bele hakat bá oin.

Augosto Junior Trindade konsidera asosiasaun ATCPTL importante tebes iha Governu nia oin, sé atu haree karik, transportasaun bá buat sira ne’ebé ho kualidade boot, sempre la’o ho kontentór sira.

Advertisement

Iha 27 fulan-Fevereiru 2024, TL konfirmadu hanesan membru plenu bá Organizasaun Mundial Komérsiu (OMK). Ida ne’e atu hatete katak, Timor-Leste komesa alarga tán nia merkadu iha Europa iha mundu tomak. La’os ne’e de’it, dadaun ne’e mós sai hanesan observadór bá nasaun sira iha Illa Pasífiku. Ida ne’ebé besik hela Timor, tanba ne’e, merkadu ne’e hahú boot.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, halo tiha ona anúnsiu públiku, katak, iha tinan oin, 2025, TL ofisialmente sei tama iha organizasaun rejiomál ASEAN ho estatutu hanesan membru permanente.

“Atu resposta bá konektividade sira ne’e hotu ho transporte kontentór sira nian preukupasaun sira, Governu rasik, agora, iha hela finalizasaun bá planu boot ida kona-bá Parke Indústria. Iha ita-nia portu ne’ebá, mais, Parke Indústria besik kedas iha Kasait ne’ebá. Ita iha ektare 50 iha ne’ebá, estudu viabilidade remata, hein de’it ona ita halo pagamentu, i investór lubuk ida komesa mai, atu haree ita nia fatin ne’e,” Vise Ministru Augosto Junior Trindade hateten.

Loke Logistic HAP

Vise MCI, Augosto Junior hatutan, kona-bá transporte kontentór sira, Governu hanoin ona katak, atu loke Logistic HAP, ida ne’ebé atu konsentra hotu kontentór sira, nune’e,  bele kontrola sira-nian distribuisaun tama no sai.

Advertisement

“Ha’u koalia oitoan kona-bá Logistic HAP, ne’e atu hatete katak, sira assosiasaun transporte bá kontentór sira, ita hatene katak, movimentu transportes kontentór tama mai sidade ne’e sei maka’as tebtebes. Kuandu ita utiliza ita-nia portu ne’ebá ho didi’ak, konserteza kontentór barak sei mai,” nia tenik.

Governu hakarak loke Parke Indústria ne’e, iha Kasait ho kedas Logistic HAP ida, atu bele konsentra hotu transportes kontentór sira ne’e. Puré-zemplu, loron sira bele sobu, mais, sira lalika para ‘arbiru’ iha estrada sira ne’e.

“Sira mai tama hotu iha ita nian logistica HAP ne’ebé tau kontentór sira ne’e, tau produtu sira seluk mós iha ne’ebá, depois hosi ne’ebá, tuir oráriu ida ne’ebé fó mak sira bele sai fali, para labele halo fali engarafeamentu iha dalan-dalan sira ne’e. Importante liu mak oinsá servisu hamutuk ho sira, para kontentór sira ne’e ita komesa organzia ho didi’ak,” Augosto Junior salienta.

Harii Armájen Tránzitu iha Fronteira

Governu ida-ne’e mós hanoin ona atu harii armájen tránzitu iha liña fronteira sira Timor-Leste nian hanesan Mota-Ain (Batugade), Mota-Masin (Salele) no Sakato iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA).

Advertisement

Razaun atu harii armájen tránzitu sira-ne’e tanba iha estrada lubuk ida hetan impaktu direta hosi sasán sira ne’ebé tula, la kontrola. Kamionéta boboot sira ne’e tula sasán mai Timor-Leste estraga hotu nia estrada ho alkatraun ne’ebé loloos di’ak loos, maibé, tanba pezu hosi kamionéta ne’ebé lori sasán mai todan liu, estraga tiha hotu estrada sira ne’e.

Governu Indonézia rasik iha ona diskusaun ho TL kona-bá atu harii Armájen Tránzitu nian ida iha Portu Tibar, para nune’e, sasán sira ne’ebé kontentór lori tama mai, hafoin bele halo tránzitu fali bá Írian no Maluku, tanba distánsia besik liu, duke hosi Tanjung Perak, dook liu.

“Sira hakarak uza Timor hanesan fatin tránzitu ida para bá sira nian no Governu mós haree hela, oinsá mak Timor bele sai hanesan Sentral Rapeking, para sasán kuandu tama mai, halo repeking iha ne’e, sai fali, para ita mós koalia ona kona-bá esportasaun,” nia tenik.

Problema boot ida tán bá TL maka laiha balansu entre Esportasaun no Importasaun. Sasán tama mak barak, no sasán sai laiha. Tanba ne’e, dadaun ne’e Governu halo hela evaluasaun ida bá merkadu fronteira sira.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

BCTL Apela Ba Públiku Utiliza Moeda Sentavu 200 Tanba Lejitimu no Ofisiál

Published

on

By

Hatutan.com, (13 Marsu  2026), Díli– Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, siglá Portugés) apela ba públiku, liu-liu negosante sira, loja no estasaun kombustível sira, kontinua simu moeda sentavu 200 tanba osan ne’e legal.

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

Prezidente Repúblika Husu Governu Tau Osan Hadia Tratór Unidade 16 iha Fatumaka

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Marsu 2026), Díli– Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, husu Governu atu hadia tratór tuan unidade 16 iha Fatumaka  hodi suporta  atividade agrikultór sira.

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

Loja do Povu Balun Bankarrota, Kada Loja Hetan Subsídiu US$50,000.00 husi Governu

Published

on

By

Hatutan.com, (03 Marsu 2026), Díli-Loja do Povu ne’ebé  estabelese husi Governu liuhusi Ministériu Komersiu, Industeria no Ambiente (MCIA) iha tinan 2014 hodi fó subsídiu ba empreza lokal  sira iha munisípiu no iha Dili ho montante US$50,000.00 kada loja to’o ohin kuaze bankarota hotu.

(more…)

Continue Reading

Trending