Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Projetu Reabilitasaun Estrada iha Díli Laran “La Obedese” bá Prinsípiu Transparénsia

Published

on

Hatutan.com, (16 Abríl 2024), Díli– Iha Rejime Jurídiku Aprovizionamentu (RJA) fó sentidu katak  projetu fíziku (projetu ho karater emerjénsia ka karater normal)  ne’ebé iha implikasaun bá Orsamentu Estadu nian tenke tane as no garante prinsípiu transparénsia.

Lee Mós: Governu Ajudika Direta Kompañia Hitu Rehabilita Estrada Urbana

Projetu Reabilitasaun Estrada Aimutin, Díli. Foto/Tome da Silva

Iha projetu konstrusaun uma Estadu, estrada prinsipál, estrada urbana no estrada rural sira,  inklui projetu konstrusaun drenajen,  moru protesaun, konstrusaun ponte no seluk-seluk tan ne’ebé utiliza orsamentu Estadu tenke ho transparente, tanba ne’e,  iha lokál projetu  tenke tau ka taka kuadru avizu.

Observasaun Hatutan.com nian iha reabilitasaun estrada urbana tolu iha Díli laran, hanesan estrada Kristu Rei bá Dolok-Oan,  projetu estrada hosi Rotunda estátua Prezidente Nicolau Lobato bá Rai-kotu,  projetu reabilitasaun estrada Delta I no Fomento bá Manleu, projetu estrada Delta II no Delta IV no projetu reabilitasaun estrada diresaun Manleu-Ana, ne’ebé empreza kontraktor sira hala’o servisu hela la monta kuadru avizu.

Advertisement

Normálmente kuadru avizu ne’e fó sai ho transparente kona-bá  diskrisaun empreza ne’ebé mak ezekuta ka kaer projetu ne’e, nia durasaun kontratu servisu, ho mós projetu nia montante orsamentu.

Realidade hatudu iha projetu emerjénsia reabilitasaun estrada urbana ho karater emerjénsia no adjudikasaun direta iha projetu reabilitasaun estrada hirak ne’e la monta kuadru avizu. Nune’e, públiku la hatene projetu sira-ne’e nia valor hira, durasaun kontratu oinsá no empreza kontraktor ida ne’ebé mak responsabiliza bá projetu sira-ne’e.

Hatutan.com iha Parlamentu Nasionál, Tersa (16/04/2024), Prezidente Komisaun E Parlamentu Nasionál (PN) ne’ebé trata asuntu Infra-Estrutura,  Marcos Xavier husu Governu atu halo kontrola bá kompañia ne’ebé hala’o hela nian obra tenke tau kuadru avizu hodi públiku bele hatene.

Pakote projetu reabilitasaun estrada ho esgotu iha área Aimutin, Díli. Foto/Tome da Silva

“Kompañia sira ne’ebé la tau kuadru avizu ne’e kontra lei tanba orsamentu bá kuadru ne’e iha ne’ebé kompañia tenke tau duni kuadru avizu para ema bele hatene obra ne’e ho osan montante hira, durasaun tempu no kompañia ne’ebé mak kaer projetu  ne’e,” Deputadu Marcos Xavier afirma.

Iha fiskalizasaun komisaun E PN nian foin dadaun  bá iha Munisípiu Viqueque iha obra emerjénsia ida, maibé laiha kuadru avizu iha ne’ebá nune’e komisaun E kestiona iha fatin refére no bolu kompañia ne’e fó atensaun.

Nia rekoñese katak iha Díli laran mós iha projetu barak ne’ebé halo hela obra, maibé laiha kuadru avizu. La’ós ne’e deit, tuir observasaun Komisaun E nian mós nota katak projetu emerjénsia rua kompostu hosi projetu reabilitasuan estrada hosi Rotunda Prezidente Nicolau Lobato’o bá to’o Rai-Kotu ne’ebé gasta orsamentu Estadu, maibé la tau kuadru avizu.  Seluk fali, Estrada hosi Dolok-Oan mai  Kritu Rei  mós la monta kuadru avizu.

Advertisement

Komisaun E rekomenda bá Governu liuliu atu fó projetu bá iha kompañia  ne’ebé mak manan na’in tenke tau kuadru avizu iha ne’ebá para ema tuun sa’e ema bele haree kualkér sé de’it katak obra ne’e la’o duni nian orsamentu montante hanesan ne’e ninian durasaun ne’e la’o tinan ida ka fulan neen ne’e para ema bele akompañia se lae projetu ne’e bele halo tinan-haat tinan-lima mós la hotu.

MOP Dehan La’ós Problema Boot

Ministru Obras Públika, Samuél Marçal. Foto/Elio dos Santos da Costa

Iha fulan-Marsu, tinan ne’e, Governu diside hodi halo ajudikasaun direta bá kompañia nasionál lima hodi halo projetu rehabilitasaun bá estrada urbana sira iha kapitál Díli, nu’udár preparasaun hodi simu Vizita Sua Santidade Papa Francisco nian mai Timor-Leste. Maibé, iha lokál obra sira-ne’e, na’in bá kompañia  ka empreza kontraktor sira la tau kuadru informasaun ruma ka kuadru avizu  kona-bá identidade hosi kompañia kontratór  sira, kuantidade orsamentu inklui durasaun tempu rehabilitasaun nian.

Ministru Obras Públika (MOP),  Samnuel Marçal, dehan, kuadru avizu ka kuadru informasaun laiha ne’e la’ós problema ida boot. Maibé, importante maka  nia husu komunidade sira atu koolabora hodi labele mosu fali impedimentu ruma.

“Nusá, ne’e problema boot ka? La tau kuadru ne’e problema boot ka? Problema saida ho kuadru ne’e? mak ne’e, tanba buat ne’e urjente, ne’e mak ita aselera, ne’ebé, importante liu maka, husu bá komunidade hotu atu kolabora para labele halo impedimentu. Ida ne’e de’it,” Ministru Samuel Marçal, hateten  hodi responde Hatutan.com iha nia kna’ar fatin, Caicoli-Díli, Tersa (16/04/2024).

Ministru Samuel Marçal klafika katak, to’o agora iha lokál sira projetu reabilitasaun nian bá estrada urbana iha Dili, na’in bá kompañia kontratór sira seidauk tau kuadru informasaun, tanba projetu hirak ne’e ho karákter emerjénsia, no tékniku sira prepara hela dokumentu hotu no mós halo verifikasaun bá kustu sira.

Advertisement

Reabilitasaun Estrada Delta, Díli. Foto/Tome da Silva

“Projetu ne’e ho karater emerjénsia, nune’e empreza  kontratór sira halo hela, depois ita sei prepara dokumentu, halo verifikasaun, kustu ne’e hira-hira, depois kuandu tau iha kontratu mak ita bá tau iha kuadru avizu  ne’e. Foin mak bá hamoos de’it, imi tau ona kuadru. Tau saida iha kuadru ne’ebá?,” Ministru Samuel Marçal hateten.

Kompañia nasionál lima ne’ebé MOP kontrata hodi responsábiliza bá projetu emerjénsi bá rehabilitasaun estrada urbana iha kapitál Díli mak hanesan, Kompañia Arquiris Unipessoál Lda, kaer projetu estrada Kristu Rei, Dolok-Oan, kompañia Montana Di’ak Unipessoál Lda, kaer projetu estrada hosi Rotunda estátua Prezidente Nicolau Lobato bá Rai-kotu, Kompañia Jonize Construction Unipessoál Lda, tomakonta estrada Delta I no Fomento bá Manleu, Kompañia Star King Unipessoál Lda, kaer projetu estrada Delta II no Delta IV, Kompañia Fortuna Unipessoál Lda, kaer projetu reabilitasaun emerjénsia estrada diresaun Manleu-Ana.

Tuir planu, projetu ho karater emerjénsai hirak ne’e tenke konklui iha fulan-Agostu nia rohan, tanba Sua Santidade Papa Francisco vizita povu no Sarani Katólika Timor-Leste, iha loron 09 to’o 11 fulan-Setembru, tinan ne’e.

Jornalista Estajiária: Zita Menezes/Rogério Pereira Cárceres

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Loron Mundiál Liberdade Imprensa 2024, Jornalista Timoroan “Ta’uk” no “Hili Nonook” ho Sira-Nia Susar Kona-bá Bem-Estar

Published

on

Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli-Timor-Leste ein-jerál no komunidade mídia partikularmente  orgullu índise liberdade imprensa mundiál kada tinan ne’ebé hatudu Timor-Leste nia liberdade imprensa di’ak bá beibeik hosi tinan ida ba tinan seluk.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Publikasaun Notísia, Jornalista Sira Presiza Sensível bá Jéneru ho Inkluzaun

Published

on

Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli— Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Loro Dias Ximenes iha esperansa katak, jornalista sira sei kontinua oferese produtu jornalístiku ne’ebé sensível bá igualdade jéneru no mós inkluzaun sosiál.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Eleisaun Órgaun Suku 2024, Suku-Lima Hakat bá Segunda Volta no Taxa Partisipasaun Menus

Published

on

Hatutan.com, (29 Abríl 2024), Díli-Sekretáriadu Tékniku bá Administrasaun Eleitóral (STAE),  Sábadu (27/04/2024), organiza no realiza eleisaun  órgaun suku 2024 bá suku foun hamutuk 10 iha territóriu nasional. Hosi rezultadu eleisaun órgaun suku ne’e, hatudu suku-lima mak tenke hakat bá eleisaun segunda volta iha loron 13 fulan-Maiu, tinan ne’e, tanba la atinje barreira 50%+1 nositasaun ne’e akontese tanba mós taxa partisipasaun eleitór sira ne’ebé menus ka atinje de’it 47% .

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending