Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta kondena aktu membru Polísia Cientifica Investigação Criminal (PCIC) ne’ebé husu osan bá fuzitivu Arnolf Teves Jr nia oan mane tanba ida-ne’e hamonu dignidade instituisaun no perigozu.
Fujitivu Arnolfo Teves Jr. Foto/Wikipedia
Ramos-Horta hato’o lamentasaun no preokupasaun ne’e bá jornalista sira iha edifísiu INFORDEPE, Balide, Kinta (18/04/2024).
Lee Mós: MJ Sérgio Hornai Sei Foti Medida Hasoru Pesoál PCIC Husu Osan bá Oan-Mane Fujitivu Teves Jr
“Membru PCIC ne’ebé husu osan bá fuzitivu Arnolf Teves Jr nia oan mane ne’e prossesu investigasaun la’o daudaun no ne’e grave tebes-tebes. Ne’e la refleta dignidade polísia no perigozu tebes. O halo nune’e katak o simu osan no simu osan mós hosi kirme organizadu sira, droga, brankamentu kapitál no ida-ne’e perigu,” Ramos-Horta hateten.
Xefe Estadu hatutan, Primeiru-Ministru (PM) Xanana Gusmão uluk ko’alia atu halo reforma bá PCIC no tenke halo duni, reforma ne’e tenke halo iha fatin hotu-hotu atu bele moderniza di’ak liu tán Estadu halo di’ak liu tán.
“La’ós tanba PCIC la halo servisu di’ak. Ha’u hanoin sira halo. Ha’u uluk la konkorda PCIC iha ha’u-nia primeiru mandatu di’ak liu reforsa de’it kompeténsia PNTL nian. Maibé, momentu ne’ebá Governu AMP rasik mak hakarak kria PCIC, prontu agora ita labele sobu maibé haree oinsá mak hadi’a di’ak liu tán, tanba pessoál sira barak mak inkompeténsia,” nia dehan.
Ramos-Horta husu atu labele hateten PCIC aat hotu, iha instituisaun sira bele akontese nune’e no tenke hola medida atu hadi’a ba oin.
Laiha Baze bá Fuzitivu Hetan Azilu Polítiku
Ramos-Horta hateten, laiha baze legál atu fuzitivu Arnolf Teves Jr hetan azilu polítiku iha Timor-Leste no prosesu bá kazu ne’e la’o hela, Konstituisaun no Lei sira klaru loos, obrigasaun internasionál mós klaru loos.
Tanba ne’e, kualkér ema ida iha direitu atu husu azilu polítiku iha Timor-Leste maibé azilu polítiku la’ós arbiru, haree sei iha elezibilidade, razaun iha atu azilu polítiku no Governu anteriór halo tiha ona desizaun liu hosi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak.
Ramos-Horta koñese di’ak kona-bá Lei sira, ko’alia kona-bá tratadu internasionál sira, kona-bá Direitus Humanus.
“Ha’u hateten fuzitivu ne’e la prienxe rekezitu, alende mais Timor-Leste membru INTERPOL halo tiha ona mandatu kapturasaun no ida-ne’e ita kumpri no ita haree bá oin,” Prezidente Repúblika informa.
Xefe Estadu hatutan, bainhira Timor-Leste la halo estradisaun bá fuzitivu ne’e Timor-Leste nia relasaun ho Filipina ho ASEAN tomak no INTERPOL tomak ne’e sei sai kestaun bo’ot no impkatu bá interese nasionál TL.
“Laiha baze atu fuzitivu ne’e hetan azilu polítiku iha Timor Leste, baze legál no baze Direitus Humanus laiha,” nia subliña.
Jornalista: Vito Salvadór