Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli—Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) liu hosi deklarasaun politika hato’o solidariedade bá vitima eviksaun ne’ebé okupa espasu públiku iha Ai-mutin, Merkadu Comoro, Bidau Sengol, Bidau Santa Ana no Ai-tarak laran, ne’ebé halo hosi Sekretáriu Estadu Assuntu Toponímia Organisazaun Urbana (SEATEOU).
Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, halo eviksaun bá okupante rai Estadu iha merkadu Sengol Bidau,Díli, (18/04/2024) Foto: Tomé da Silva.
Deputadu bankada FRETILIN, José da Cruz hateten liu hosi deklarasaun polítika iha plenária PN, Segunda (22/04/2024).
Lee Mós: Eviksaun, PDHJ Konsidera Aprosimasaun SEATOU Sees Hosi Prinsípiu Direitus Umanus
“Hakarak hato’o ami-nia solidariedade bá vítima eviksaun forsada tomak iha Díli laran ne’ebé lakon sira nia hela-fatin, lakon fonte rendimentu, lakon dignidade no esperansa bá moris. Ami kondena atuasaun Governu nian ne’ebé la respeita dignidade ema nian, la iha sentidu umanidade no viola prinsípiu sira direitus umanus nian,” José da Cruz hateten.
Bankada FRETILIN konsidera atuasaun Governu hanesan fali tama iha ukun ditadura ho forma foun, la iha diálogu ho komunidade afetadu, la prepara kondisaun antes atu halo eviksaun, uza forsa exessiva, hanesan mobiliza forsa armada atu apoia hodi duni sai populasaun, la aviza antes ema hodi sai hosi nia uma, sobu propriedade privadu sein notifikasaun no informasaun.
Hahalok sira hanesan ne’e bankada konsidera esprimenta iha de’it ukun sira ditadura nian, maibé ohin loron akontese iha nasaun ne’e.
Nia fó ezemplu hanesan iha Ai-tarak laran, suku Kampung Alor, komunidade akompaña hosi autoridade lokál, Xefe Suku hodi bá loke konta bankária hela mak Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana ho ekipa, bá sobu ema nia hela fatin.
Iha fali Bidau Santa Ana, nia dehan, komunidade balun iha hela sira-nia propriedade privadu mak Governu sobu sira nia uma, la ho notifikasaun antes.
Bankada FRETILIN la kontra dezenvolvimentu sidade Díli nian, la kontra mós eviksaun ka re-alokasaun bá populasaun, bele halo, maibé tenki prepara uluk kondisaun bá sidadaun sira ne’e.
“Sira muda bá fatin ne’ebé foun, pelo menus mantein sira nia moris hanesan ho sira nia situasaun antes ne’e ka di’ak liután, la’ós duni sai ho forma ditadura no dezumanu hanesan agora halo daudaun ne’e,” nia hateten tán.
Kona-bá deklarasaun ne’e, Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito da Costa Hugo hateten, bainhira involvimentu forsa nian viola direitus umanus, Provedoria Diretus Umanus no Justisa (PDHJ) iha ona intervensaun.
Tanba ne’e, bainhira iha erru ruma ne’ebé ezekutivu komete, PDHJ mak sei pronunsia no deklarasaun polítika bankada FRETILIN dehan Governu ditadura la’e, iha organizasaun nu’udár órgaun fiskalizadór bá dezempeñu ida-ne’e sala PDHJ iha no halo ona intervensaun.
Jornalista Estajiária: Zita Menezes