Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

FRETILIN Preokupa ho Kresimentu Ekonómiku TL iha 2023 La To’o 2%

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) preokupa tebes ho rezultadu relatóriu hosi Asian Development Bank (ADB) kona-bá kresimentu ekonómiku Timor-Leste (TL) nian iha tinan 2023 ne’ebé fraku loos no la to’o 2%.

Labrik timor-oan sira fa’an Bandeira Nasionál Timor-Leste nian iha Estrada públiku sidade Díli iha ámbitu komemorasaun restaurasaun independénsia ba dala 20. Foto REUTERS/Lírio Fonseca.

Preokupasaun ne’e hato’o hosi deputada Cristina Yuri Rebelo liu hosi deklarasaun politíka iha plenária PN, Tersa (23/04/2024).

Lee Mós: ADB ho WFP Estabelese Kooperasaun Atu Avalia Seguransa Ai-han Iha TL

“Iha semana kotuk, ADB lansa ninia relatóriu ekonómiku, Asian Development Outlook bá fulan Abril nian, nota katak iha tinan 2023, TL nia kresimentu la to’o 2% kompara ho tinan anteriór sa’e to’o 4%,” nia hateten.

Advertisement

Tuir nia, kresimentu real 4% ne’e mai hosi kondisaun ekonómiku ida ne’ebé aat liu hanesan inserteza polítika, pandemia Covid-19 no efeitu hosi mudansa klimátika ne’ebé xoke no ekonomia dala ida de’it, ne’ebé halo iha tinan haat nia laran rezulta produtu internu brutu sofre resesaun dala tolu.

Nia haktuir, tuir relatóriu ne’e, iha tinan ida-ne’e kresimentu bele to’o de’it 3,4% no iha tinan oin, bele liu 4%.

“Ida-ne’e risku ida permanente ne’ebé ita hotu presiza tau atensaun, tanba ho kresimentu ida ne’ebé fraku ne’e sei aumenta ita nia frazilidade,” nia dehan.

Deklarasaun polítika ida-ne’e lori bankada FRETILIN nia naran hakarak ko’alia oitoan kona-bá politíka ekonómiku IX Governu Konstitusionál nian ne’ebé ladún inspira konfiansa bá futuru ida ne’ebé nabilan, liu-liu kuandu haree indikadór importante makro-ekonómiku hanesan kresimentu ekonómiku ida ne’ebé fraku no hatudu volatilidade.

Nia hatutan, Iha risku sira seluk, hanesan efeitu hosi mudansa klimátika, inflasaun ai-han iha nível mundiál, investimentu ki’ik no kualidade prestasaun servisu públiku, mós sai risku mai ekonómia nasionál.

Advertisement

Tanba ne’e, bankada FRETELIN konsidera risku hirak ne’e presiza enfrenta ho seriedade no konsisténsia iha implementasaun polítika ekonómiku ne’ebé IX Governu Konstitusionál haklaken beibeik atu halo.

“Bankada FRETILIN kontinua kestiona Governasaun ida-ne’e nia politika ekonómika hodi dudu kresimentu ne’e bá to’o 6% ka liu tuir promesa ne’ebé ita rona beibeik. Haree de’it bá ezekusaun OJE trimestre dahuluk hatudu dezempeñu ida ne’ebé fraku tebes em termus reais, atinje 10% de’it ho maioria selu saláriu vensimentu no despezas operasionais,” nia haktuir.

Bankada FRETILIN observa katak tanba laiha buat foun ruma, maka kada tinan haree maka kresimentu ekonómiku mai de’it hosi konsumu no despeza Governu ne’ebé aas ho ninia fonte finansiamentu mak Fundu Minarai.

Bankada FRETILIN kontinua preokupa bainhira akompaña servisu Governante sira nian, liu-liu sira ne’ebé tau-matan bá asuntu produsaun no produtividade nasionál, haree laiha inovasaun  no kriatividade ruma iha eskala nasionál.

Bankada FRETILIN mós nota katak, Governu kontinua gasta osan bá serimonia  maibé atividade em konkretu ladaun iha rejistu ida ne’ebé halo no orgullu no laran metin bá futuru nasaun ida ne’e nian.

Advertisement

“Ha’u konkorda ho analiza ADB nian katak ho inflasaun ida ne’ebé moderadu  iha tinan ida-ne’e no iha tinan oin Timor-Leste iha oportunidade di’ak atu investe barak liu iha seitór naun-petrolíferu, ne’ebé sei sai importante tebes atu mantéin no prolonga momentum kresimentu ekonómiku,” nia subliña.

Iha fatin hanesan, Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito da Costa Hugo fó apresiasaun bá deklarasaun politíka bankada FRETILIN nian hodi hato’o katak posizaun Governu nian klaru, prozesaun ka kánkulu bá krésimentu ekonómiku, redusaun pobreza no kriasaun kampu traballu ne’e moderadu ne’ebé la tau númeru ida mais ambisiozu.

“Nune’e IX Governu luta nafatin atu atinje kánkulu ida moderadu ne’e,” nia hateten.

Jornalista Estajiária : Zita Menezes

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Taur Informa bá Ramos-Horta, Kazu Asidente iha Atambua Taka Ona

Published

on

Hatutan.com, (24 Jullu 2024), Díli—Eis Prezidente Repúblika, Jenerál reformadu Taur Matan Ruak informa bá Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta kona-bá asidente tráfiku iha Atambua provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Indonézia hafoin fila hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-cusse-Ambeno (RAEOA), iha loron 22 fulan-jullu taka ona.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

PN Preokupa Sigaru Illegál Nakonu iha TL

Published

on

Hatutan.com, (24 Jullu 2024), Dilí—Parlamentu Nasionál (PN) preokupa no husu Governu atu tau atensaun bá kontentór balun ne’ebé mak hatama sigaru la tuir dalan legál no oras ne’e nakonu iha Timor-Leste (TL).

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Taur Matan Ruak Prontu Kolabora ho Auditoria Ne’ebé Xanana Inisia

Published

on

Hatutan.com, (24 Jullu 2024), Díli- Primeiru-Ministru  iha VIII Governu Konstitusionál,   Jenerál Reformadu Taur Matan Ruak,  prontu kolabora ho prosesu aauditoria internasionál ne’ebé IX Governu Konstitusionál lidera husi Primeiru-Ministru (PM) Xanana Gusmão  sei halo ho intensaun atu hadi’a jestaun institusionál hodi garante boa-governasaun.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending