Connect with us

Polítika

FRETILIN Preokupa ho Kresimentu Ekonómiku TL iha 2023 La To’o 2%

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) preokupa tebes ho rezultadu relatóriu hosi Asian Development Bank (ADB) kona-bá kresimentu ekonómiku Timor-Leste (TL) nian iha tinan 2023 ne’ebé fraku loos no la to’o 2%.

Labrik timor-oan sira fa’an Bandeira Nasionál Timor-Leste nian iha Estrada públiku sidade Díli iha ámbitu komemorasaun restaurasaun independénsia ba dala 20. Foto REUTERS/Lírio Fonseca.

Preokupasaun ne’e hato’o hosi deputada Cristina Yuri Rebelo liu hosi deklarasaun politíka iha plenária PN, Tersa (23/04/2024).

Lee Mós: ADB ho WFP Estabelese Kooperasaun Atu Avalia Seguransa Ai-han Iha TL

“Iha semana kotuk, ADB lansa ninia relatóriu ekonómiku, Asian Development Outlook bá fulan Abril nian, nota katak iha tinan 2023, TL nia kresimentu la to’o 2% kompara ho tinan anteriór sa’e to’o 4%,” nia hateten.

Advertisement

Tuir nia, kresimentu real 4% ne’e mai hosi kondisaun ekonómiku ida ne’ebé aat liu hanesan inserteza polítika, pandemia Covid-19 no efeitu hosi mudansa klimátika ne’ebé xoke no ekonomia dala ida de’it, ne’ebé halo iha tinan haat nia laran rezulta produtu internu brutu sofre resesaun dala tolu.

Nia haktuir, tuir relatóriu ne’e, iha tinan ida-ne’e kresimentu bele to’o de’it 3,4% no iha tinan oin, bele liu 4%.

“Ida-ne’e risku ida permanente ne’ebé ita hotu presiza tau atensaun, tanba ho kresimentu ida ne’ebé fraku ne’e sei aumenta ita nia frazilidade,” nia dehan.

Deklarasaun polítika ida-ne’e lori bankada FRETILIN nia naran hakarak ko’alia oitoan kona-bá politíka ekonómiku IX Governu Konstitusionál nian ne’ebé ladún inspira konfiansa bá futuru ida ne’ebé nabilan, liu-liu kuandu haree indikadór importante makro-ekonómiku hanesan kresimentu ekonómiku ida ne’ebé fraku no hatudu volatilidade.

Nia hatutan, Iha risku sira seluk, hanesan efeitu hosi mudansa klimátika, inflasaun ai-han iha nível mundiál, investimentu ki’ik no kualidade prestasaun servisu públiku, mós sai risku mai ekonómia nasionál.

Advertisement

Tanba ne’e, bankada FRETELIN konsidera risku hirak ne’e presiza enfrenta ho seriedade no konsisténsia iha implementasaun polítika ekonómiku ne’ebé IX Governu Konstitusionál haklaken beibeik atu halo.

“Bankada FRETILIN kontinua kestiona Governasaun ida-ne’e nia politika ekonómika hodi dudu kresimentu ne’e bá to’o 6% ka liu tuir promesa ne’ebé ita rona beibeik. Haree de’it bá ezekusaun OJE trimestre dahuluk hatudu dezempeñu ida ne’ebé fraku tebes em termus reais, atinje 10% de’it ho maioria selu saláriu vensimentu no despezas operasionais,” nia haktuir.

Bankada FRETILIN observa katak tanba laiha buat foun ruma, maka kada tinan haree maka kresimentu ekonómiku mai de’it hosi konsumu no despeza Governu ne’ebé aas ho ninia fonte finansiamentu mak Fundu Minarai.

Bankada FRETILIN kontinua preokupa bainhira akompaña servisu Governante sira nian, liu-liu sira ne’ebé tau-matan bá asuntu produsaun no produtividade nasionál, haree laiha inovasaun  no kriatividade ruma iha eskala nasionál.

Bankada FRETILIN mós nota katak, Governu kontinua gasta osan bá serimonia  maibé atividade em konkretu ladaun iha rejistu ida ne’ebé halo no orgullu no laran metin bá futuru nasaun ida ne’e nian.

Advertisement

“Ha’u konkorda ho analiza ADB nian katak ho inflasaun ida ne’ebé moderadu  iha tinan ida-ne’e no iha tinan oin Timor-Leste iha oportunidade di’ak atu investe barak liu iha seitór naun-petrolíferu, ne’ebé sei sai importante tebes atu mantéin no prolonga momentum kresimentu ekonómiku,” nia subliña.

Iha fatin hanesan, Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito da Costa Hugo fó apresiasaun bá deklarasaun politíka bankada FRETILIN nian hodi hato’o katak posizaun Governu nian klaru, prozesaun ka kánkulu bá krésimentu ekonómiku, redusaun pobreza no kriasaun kampu traballu ne’e moderadu ne’ebé la tau númeru ida mais ambisiozu.

“Nune’e IX Governu luta nafatin atu atinje kánkulu ida moderadu ne’e,” nia hateten.

Jornalista Estajiária : Zita Menezes

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Vise-PM Husu MNEK Fó Karta Atensaun Bá Embaixadór Dionísio Babo Soares

Published

on

By

Hatutan.com, (4 Juñu 2026), Díli–IX Governu Konstitusionál ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão, lamentavel no lakontente  ho artigu opiniaun ne’ebé Embaixadór no Reprezentante  Timor-Leste ba Organizasaun Nasoins Unidas (ONU), Dionísio Babo Soares, hakerek no públika iha Agéncia Notisiosa Estadu Tatoli iha lian portugés ho titúlu Reprensar as Relações Pequim-Díli a partir de Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading

Polítika

Deputadu António Verdial ho Ministru Sergio Hornai Garante Alterasaun Kódigu Penál Krimináliza Difamasaun La Implika Bá Produtu Jornalistiku

Published

on

By

Hatutan.com, (03 Juñu 2026), Díli– Membru Parlamentu Nasionál (PN) ho Govenru liu-husi Ministériu Justisa, konfirma katak alterasaun bá Kódigu Penál kona-bá krimináliza difamasaun la fó impaktu ka ameasa bá produtu jornalístiku no Liberdade Imprensa no espresaun iha Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading

Polítika

Orsamentu Retifikatívu Millaun US$271 Aprova iha Jeneralidade

Published

on

By

Hatutan.com, (28 Maiu 2026), Díli–Parlamentu Nasionál (PN) aprova iha faze jeneralidade proposta Orsamentu Retifikativu ho montante millaun US$271 ho votu a-favor  42, kontra zero no abstensaun 23 husu membru Bankada FRETILIN ho PLP.

(more…)

Continue Reading

Trending