Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

FPCI Apresia Toleránsia Relijiozu iha Timor-Leste Ne’ebé Reflete Fiar no Kultu Moris Povu Nian

Published

on

Hatutan.com, (17 Maiu 2024), Díli- Foreign Policy Community in Indonesia  (FPCI) apresia ho toleránsia relijiozu iha Timor-Leste ne’ebé reflete ho fiar no kultu moris povu nian.

Lee Mós: Timoroan Hotu Tenke Hatene Valoriza Diversidade, Toleránsia, Diálogu no Fraternidade Umana

Delegasaun husi “Foreign Policy Community of Indonesia”. Foto/Elio dos Santos da Costa

Sekretáriu Jerál Sinodu Igreja Protestante iha Timor-Leste, Rev. Julian Texumparaja, haksolok bele hasoru Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hodi hato’o kona-bá oinsá moris iha Armonia no Pás iha relasaun  entre Musulmanu ho Kristaun nian.

Nia afirma iha mundu problema ne’ebé mosu ne’e sempre liga ba relijiaun nian no ida-ne’e sai hanesan dezafiu iha moris ema nian no FPCI haree katak tenke iha asaun atu kontribui bá pás.

Advertisement

“Ami hato’o bá Prezidente Repúblika katak iha ita-nian ne’e laiha problema, parte Timor nian ita apresia, ita mós respeita relijiaun sira seluk ne’ebé iha, ita mós hatudu bá mundu katak toleránsia relijiozu mak dalan ba moris hakmatek iha domin, pas no unidade nasionál,” Rev. Julian Texumparaja bá jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Sesta (17/05/2024).

Iha Timor-Leste úniku tamba asina ona dokumentu Fraternidade Umana tinan 2022 tempu liu bá, no nia implementasaun mak oinsá bele hamutuk no hare katak governu adopta ona atu sai hanesan matéria bá kurikulum nasionál no ida ne’e di’ak tebes.

Nia subliña liután katak Kona-ba toleransia relijiozu iha Timor Leste ba FPCI haree katak di’ak, tanba husi parte ida mós iha asosiasaun turizmu relijiozu, nia programa ne’ebé mós ita funda husi lideransa relijiaun sira ne’ebé iha Timor laran no la’ós de’it ko’alia kona-ba doutrina maibé ko’alia asaun sosiál ne’ebé bele hamutuk kontribui ba país ida ne’e.

Iha fatin hanesan Reprezentante husi Relijiaun Juda (Judaism) husi Austrália Rabby Shery I Nosan, hateten Kona-ba toleránsia importante tebes. Dala ruma ema tolera mosquito (Susuk) ida iha ema nia isin, atu hatudu katak Toleránsia mak di’ak, maibé la to’o iha ne’e deit, tenke liu husi ne’e no FPCI diskute ona katak toleránsia ne’ebé diak liu mak koñesimentu atu hatene didi’ak kona-ba fiar seluk.

“Toleránsia mak Ita bele hatene didi’ak kona-bá buat ne’ebé ita bele halo tuir Maromak nia Ukun-Fuan no ita-nia fiar tomak. Tanba ne’e ami dehan katak toleránsia ne’e importante maibé la sufisiente, Ita presiza koñesimentu no ligasaun ba konxiénsia,” Rabby I Shery hateten.

Advertisement

Iha sorumutuk ne’e, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hato’o mensajen bá FPCI atu iha diálogu ho relijiaun seluk, hodi haforsa toleránsia relijiozu ne’ebé sai hanesan identidade Timor-Leste nian ba pas no unidade nasionál.

Jornalista: Vito Salvadór

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Pozisaun Igreja Katólika: Natureza Loloos Hosi Matrimónio Maka Mane ho Feto Moris Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FMDC-UN WOMEN Entrega Matadalan Reportajen Sensível Jéneru bá CI

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Dilí—Fundasaun Médis Development Center (FMDC), UN Women estabelese kooperasaun ho Conselho Imprensa (CI) hodi entrega matadalan reportajen sensível bá jéneru, nune’e bele promove média no eleva kapasidade jornalista sira oinsá bele halo reportajen ho di’ak bá asuntu igualdade jéneru iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Tenke Haforsa Seguransa iha Fronteira Hodi Kombate Movimentu illegál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli— Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu bá Governu liu hosi Ministériu Interiór (MI) atu haforsa seguransa iha fronteira sira rai-maran nian hodi evita sasan illegál sira hanesan sigaru inklui sasan sira seluk ne’ebe kontinua tama mai iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending