Connect with us
Pakote Ahi

Saúde

Bankada FRETILIN Konsidera Servisu Saúde iha Agonia Laran

Published

on

Hatutan.com, (27 Maiu 2024), Díli–Bankada Parlamentár Frente Revolusionáriu Timor-Leste Independente (FRETILIN) kondeira servisu saúde iha Timor-Leste iha agonia laran, tanba problema barak iha seitór saúde hanesan falta ai-moruk no medikamentu ne’ebé to’o agora nonu governu lidera husi Primeiru-Ministru Xanana Gusmao la rezolve.

Lee Mós: Aloká Tan Millaun $8 Sosa Ai-moruk Kumpre Rekizitu Lei Ezekusaun OJE

Empreza Sali-Magu hatama tan soru-been kontentór 3 bá INFPM, foin lalais ne’e. Foto/Tome da Silva

Liu husi deklarasaun polítika Bankada FRETILIN nian iha plenária PN, Segunda (27/05/2024), Deputada Bankada FRETILIN Veronica Fernandes deskorda ho Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay hanesan Primeiru-Ministru interinu, iha 24 fulan-Maiu liubá, ko’alia ho konferénsia imprensa dezenpeñu servisu IX Governu Konstituisionál hodi nega realidade hodi dehan “agora dadauk situasaun foos nia folin no ai-moruk ne’e stabil hela”.

“Loron-loron, populasaun hamutuk ho profisionál saúde sira halerik kona-bá falta ai-moruk iha fasilidade saúde sira. Dirijente no tekniku sira iha INFPM no fasilidade saúde sira hato’o bebeik katak sei iha problema bo’ot kona-bá ai-moruk iha Timor laran tomak, bainhira la iha medidas urjente ruma husi Governu atu rezolve situasaun ida ne’e. Maibe, Sr. Vise Primeru-Ministru, ho goja hodi hateten ai-moruk stabil hela, enkuantu maioria fasilidade saúde sira husu pasiente sira ba sosa rasik ai-moruk hodi halo tratamentu,” Deputada Veronica Fernandes hateten.

Advertisement

Tuir Deputada Veronica Fernandes, IX Governu ida-ne’e hatudu momos nia inkapasidade hodi Governa seitor saúde. Kontraditoria mai husi kedas Ministeriu nia laran, entre Ministra, Vise Ministru no Diretór sira servisu nian.

“Iha Parlamentu ida -e’e duni, tinan kotuk, iha debate Orsamentu Jeral Estadu ba 2024 nian. Bankada FRETILIN bolu atensaun Governu nian tanba alokasaun orsamentu ba seitór saúde tun fali ho kompara ho tinan sira liubá. Nune’e ho sentidu responsabilidade ba ita nian rain no haree ba importansia servisu saúde ba ema nia moris, ami aprezenta proposta atu aumenta orsamentu iha área saúde, liu-liu atu tulun rezolve situasaun balun iha servisu saúde nian. Maibe, Primeiru Ministru ho ninian Ministra Saúde, Élia A.A dos Reis Amaral, rejeita proposta ne’e hodi hateten katak orsamentu to’o hela ba tinan tomak,” nia lembra.

Deputada Veronica Fernandes mensiona iha deklarasaun polítika Bankada FRETILIN nian katak setór saúde tomak presiza orsamentu doubru husi ida ne’ebé aloka iha tinan ida-ne’e, atu nune’e bele ajuda rezolve situasaun saúde nian. Afirmasaun ne’ebé hanesan antes ne’e hato’o ona husi Diretor Ezekutivu INFPM nian katak nesesidade ba ai-moruk deit tinan ida presiza orsamentu millaun $12, maibé realidade alokasaun iha deit millaun $4.2 ka um terço (1/3) husi nesesidade lolos. Nune’e mos, Direjente sira husi Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), hateten sira nia oramentu la to’o ba tina ida ne’e.

Iha audensia ne’e mós Vise Ministru Saúde fó ezemplu ida mak orsamentu tranferensia públika ne’ebé aloka iha tinan ida-ne’e hamutuk millaun $15, orsamentu ida-ne’e mak tranfere ba servisu saúde sekundaria no tersiaria sira, hanesan hospital munisipál, referral no ba rai-li’ur. Orsamnetu ida-ne’e, seidauk to’o tinan klaran komesa la to’o ona. Ho limitasaun ida ne’e, hatudu katak hospital munisipál no referal sira kontinua la iha kapasidade atu fo asistensia ida diak ba pasiente sira, nune’e deside haruka mai Hospital Nasional. Kada tinan HNGV simu liu ema rihun 5, enkuantu Hospital Nasional rasik nia kapasidade esgotadu atu responde, ikus mai labele hetan atendimentu ida diak, no depende deit ba sorte.

Sali-Magu hatama produtu medikamentu bá INFPM, foin lalais ne’e. Foto/Tome da Silva

Tuir nia, Vise-Primeiru-Mistru Francisco  Kalbuadi Lay dehan agora situasaun stabil hela, Deputadu sira bankada Governu iha Parlamentu ida-ne’e, kontinua nega katak laiha problema no buat hotu diak deit, hodi atira deit kulpa katak problema hotu mai husi Governu sira liu ba kotuk.

Realidade agora, seidauk to’o tinan klaran, Ministeriu Saúde husu tan orsamentu millaun $8 hodi sosatan ai-moruk. Ne’e hatudu katak, faktu sira ne’ebé Bankada FRETILIN no Bankada opozisaun sira levanta bebeik iha Parlamentu ida ne’e akontese duni.

Advertisement

“Ida-ne’e dala ida tan mai konfirma, inkapasidade Governu nian, liu-liu Ministra Saúde nian, iha planeamentu no jestaun rekursu públiku,” Deputada ne’e afirma.

Oinsá mak Ministeriu Saúde husu atu asesu rezerva kontijensia hodi sosa ai-moruk, seidauk to’o tinan klaran! Tuir prinsipiu regra orsamentu nian, rezerva kontijensia ne’e só aplika ba deit situasaun inprevistu. Sosa ai-moruk ne’e laos situasaun imprevistu, maibe nesesidade ka despeza rutina ne’ebe kada tinan sempre iha. Mesmu la iha lojika, maibe ba sosa ai-moruk, ne’e FRETILIN la iha objesaun, tanba Timoroan hotu presiza ai-moruk no liu-liu FRETILIN duni mak alerta ba perigu kolapsu ne’ebe sei mai karik laiha medidas ruma atu aumenta ai-moruk.

Problema krize ai-moruk ne’ebé servisu saúde hasoru ohin loron, tuire Bankada FRETILIN nia haree mai husi desizaun ne’ebé nakonu ho partidarizasaun no interese privadu partidu no individu nian. Ezemplu konkretu ne’ebé Bankada FRETILIN koloka mak hanesan  desizaun hodi hasai tiha kriteria importante no prinsípal tebes iha área formnesementu ai-moruk no produtu mediku nian, hanesan fornesedor sira tenke iha autorizasaun manufatura no sertifikadu auditada katak iha kapasidade diak ba distribuisaun ai-moruk.

Rekizitu  ida-ne’e, IX Governu hahú ho hahú nia mandatu elemina kedas, hodi fó biban ba sira nia kompañia favoritu sira atu manan projetu. Ho nune’e mak, Ministra Saúde deside entrega hotu projetu sosa ai-moruk no produtu mediku ba kompañia Sali-Magu, mesmu tuir espesifikasaun teknika projetu ne’e iha planu aprovizionamentu hamutuk projetu 17, maibé entrga hotu ba kompañia konstrutora ida mak manan.

“Intesaun lolos mak fó projetu ba militante no kompañeiru sira. Iha realidade, Sali-Magu laiha kapasidade atu hatama ai-moruk, kontratu mate tiha ona, orsamentu millaun $6 fila ba kofre estadu,” Deputada Veronica Fernandes afirma.

Advertisement

Tuir nia,  ema barak sai vítima no  balu mate tanba falta ai-moruk, maibe Governu la halo buat ida ba Sali-Magu, la fo sansaun, la black list, pior liutan, husik nafatin Sali-Magu kontinua hatama ai-moruk sein kontrolu kualidade no Vise Ministru, konfirma ona katak, orsamentu  millaun $8 husi rezerva kontijensia ne’ebé atu aumentatan hodi sosa ai-moruk ne’e inklui mos selu Sali-Magu.

Ai-moruk esensiál, vitál no nesesáriu iha ona (stock on hand) INFPM hamutuk 71%. Foto/Tome da Silva

“Finalmente, objetivu Ministra Saúde Élia A.A dos Reis Amaral no partidu CNRT nian atinje duni, katak konsege fahe osan ba malu liu husi projetu sosa ai-moruk. Intensaun ne’e la para deit ho Sali-Magu, se ita haree fali rezultadu aprovizionamentu ne’ebe INFPM halo ba orsamentu 2024 nian hodi sosa ai-moruk, mosu nafatin kompañia sira ne’ebe iha modelu hanesan Sali-Magu. Exemplu kompañia ida naran Salme Tiles Unipessoal Lda, tuir anunsiu husi INFPM kompania ne’e mak manan mós atu fornese ai-moruk, maibé kompañia ne’e nia esperensia iha fornesimentu karreta no fó aluga karreta, maibe manan fali projetu sosa ai-moruk, mesmu nia la iha esperensia sosa ai-moruk. Ida seluk, naran Belsanto Farmacia Unipessola Lda, kompañia ne’e foun, foin rejistu no la iha esperensia sosa ai-moruk, nein dala ida, maibé manan projetu hira kedas, ka borong tiha projetu ba sosa ai-moruk no material konsumavél sira,” Deputada Veronica Fernandes tenik tan.

Kompañia sira ne’e, tuir nia, buka didiak se mak nain, afinal nain ne’e iha ligasaun hotu ho Partidu CNRT no figura sira iha CNRT nian laran, mesmu sira la iha kapasidade no esperensia, sira mak sei manan projetu sosa ai-moruk nian. Enkuantu iha fornesedor sira ne’ebe tinan barak ho esperensia fornese ai-moruk ba ita nia sistema labele manan.

Bankada FRETILIN konfirma katak faktu sira ne’e hotu hatudu katak, problema nia hun mak intensaun ka ganansia ba projetu no osan husi partidu unkun nian, liu husi fahe projetu ba malu. Falta ai-moruk ne’e oportunidae ida atu sira hetan osan no projetu, Governu la importa nia konsikuensia ba povu no nasaun. Ho intensaun atu fahe deit projetu no osan ba malu, ami konkorda ho Vise-Ministru Saude nia hanoin katak, aumenta tan osan millaun $8 mós sei la rezolve stock out.

Aloka  Tan Millaun  $8 Sosa Ai-moruk Kumpre Rekizitu Lei Ezekusaun OJE

Governu liu husi Ministériu Finansas (MF) ne’ebé aloka tan millaun $8 bá Ministériu Saúde (MS) kumpre rekizitu hotu ne’ebé estabelese iha Lei ezekusaun orsamentu jerál estadu (OJE).

Advertisement

Liu husi audiénsia ho  Parlamentu Nasionál, foin lalais ne’e, parte legal sira fó sira-nia opiniaun jurídiku katak alokasaun orsamentu millaun $8 bá Institutu Nasionál Farmásia no Produtu Médiku (INFPM)-Ministériu Saúde  iha nia baze legal no la iha violasaun bá regra sira aplikavel.

“Sira informa bá ami komisaun C loos duni halo duni transferénsia bá millaun $8 maibé osan ne’e iha dalan legál no ida-ne’e mak informasaun no ha’u hanoin ita labele politiza osan ida-ne’e no Governu mós tau osan bá fundu kontijénsia no ne’ebé la’ós foin premeira-vez mak halo mudansa bá fundu kontijénsia atu sosa ai-moruk, maibé ha’u haree fali istorikamente uluk mós halo hela. Ne’ebé ema legás sira dehan kumpri hela rekejitu ita lalika politiza fali,” membru Parlamentu Nasionál husi Bankada CNRT, Cedelizia Faria dos Santos  hateten iha nia intervenzaun iha plenária PN, Segunda (27/05/2024).

Biban ne’e Vise-Ministru Asuntu Parlamentár Adérito Hugo da Costa hateten tanba lakohi viola lei mak millaun $6 ne’e fila bá kofre estadu no la obriga atu ezekuta tanba lei mak hateten.

Iha loron 22 fulan-Maiu 2024, Diretór Ezekutivu INFPM, Brigídio de Deus hateten INFPM rasik  halo observasaun no levantamentu iha sentru saúde  sira, hanesan sentru saúde Comoro no Becora hodi identifika iha duni estoke out ai-moruk ho nune’e Governu apoiu tan orsamentu millaun $8 sosa ai-moruk hodi bele aguenta to’o tinan-ida (1) tan.

Brigidio de Deus,  konsidera katak problema estoke out ai-moruk ne’e akontese tanba planu ladiak husi Governu anteriór ho no mós menus orsamentu.

Advertisement

Kona-bá pasiente ne’ebe kontinua sosa ai-moruk Brigidio haktuir katak dala ruma pasiente balun tenke sosa ai-moruk tanba bainhira ai-moruk distribui mai sei liu iha prosesu oin-oin ho nune’e bainhira pasiente persija urjente tenke sosa hodi hein ai-moruk ne’ebé kompañia distribui.

Brigidio haktuir katak iha problema barak mak kontribui bá estoke out ai-moruk iha sentru saúde sira mak hanesan dadus estoke out husi kada sentru saúde la kompletu, sidauk utilija sistema M supplay ho masimu nune’e dadus  balun la rejistu nune’e difikulta ekipa atu halo distribuisaun ai-moruk tanba la hatene item ai-moruk ne’ebe estoke out.

Lee Mós: Sali-Magu Hatama Soru-Been Kontentór Haat no Ai-moruk ho Reajente Item 34 Sai Ona hosi Portu Tibar Mai INFPM

Jornalista Estajiária: Zita Menezes

 

Advertisement

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Saúde

R&I-MS Sei Verifika Ai-Moruk Item 40 iha Kontentór Rua husi Sali-Magu

Published

on

Hatutan.com, ( 22 Jullu 2024), Díli—Ekipa Resepsaun no Inspesaun Ministériu Saúde (MS) halo hela verifikasaun bá ai-moruk item 40 iha kontentór rua ho medida 40 feed ne’ebé fornese husi Sali-Magu Unipessoal, Lda.

(more…)

Kontinua Le'e

Saúde

Pesoál Saúde Balu La Onestu hodi Politiza Situasaun Estoke Ai-Moruk iha Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (18 Jullu 2024), DíliDepartamentu Distribuisaun iha Institutu Nasionál Farmásia no Produtu Médiku (INFPM) deskonfia pesoál saúde balun ne’ebé hala’o knar iha fasilidade saúde sira iha territóriu nasionál la onestu no buka politiza situasaun stoke ai-moruk.

(more…)

Kontinua Le'e

Saúde

MS Investiga Pesoál Saúde Ne’ebé Espalla Segredu Instituisaun iha Média Sosiál

Published

on

Hatutan.com, (17 Jullu 2024), Díli—Ministériu Saúde (MS) sei halo hela investigasaun bá pesoál saúde ne’ebé mak publika  ka espalla segredu instituisaun saúde nian iha públiku, liu-liu iha média sosiál Facebook.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending