Connect with us

Nasionál

Ramos-Horta Partilla Situasaun Mundiál no Rai-Laran bá Jornalista Timoroan

Published

on

Hatutan.com, (07 Juñu 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, Sesta (07/06/2024), partilla situasaun mundiál no rai-laran ba jornalista timoroan sira ne’ebé destakadu iha Palásiu Prezidensiál.

Lee Mós: Ramos-Horta Halo Diálogu ho Futuru Lider ASEAN Ko’alia Valór Demokrásia no Rezolusaun Konflitu Myanmar

Liuhusi sorumutuk ne’e Xefe Estadu hato’o kona-áa Timor-Leste nia pozisaun adezaun ba Association of Southeast Asian Nation (ASEAN), pozisaun politíka Timor-Leste nian ba iha Konflitu South China Sea, problema junta militár iha Myanmar, ko’alia mós kona-bá Timoroan sira iha estranjeiru no inisiativa investor estranjeiru ne’ebé iha inisiativa atu halo investimentu iha Timor-Leste.

Advertisement

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, partilla situasaun mundiál no rai-laran ba jornalista timoroan sira ne’ebé destakadu iha Palásiu Prezidensiál, Sesta (07/06/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa

“Ha’u nia inisiativa rasik duni atu ko’alia ho ita boot sira, hahú uluk na’in ho adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN, koordenasaun inter ministeriál, adezaun ba ASEAN ne’e mai husi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) mak koordena de’it no la halo desizaun, prosesu ne’e sempre liu husi Konsellu Ministru (KM), no asuntu balun tenke liu husi Prezidénsia Repúblika tamba adezaun ba ASEAN konsensu nasional, no desizaun estad,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta klarifika.

Preparativu ba adezaun ba ASEAN la’o daudaun, aselera no Governu mak iha tempu badak tenke komunika ba lider sira iha ASEAN, Timor-Leste prontu ka lae, atu tama ba ASEAN iha 2025.

Desizaun ne’ebé Governu halo ne’e Governu nia responsabilidade no Governu iha kompeténsia, la’ós kompeténsia mesak tanba adezaun ba ASEAN ne’e tenke bazeia mós ba preparativus, progresu ne’ebé estadu Timor-Leste iha, liga ho implementasaun tratadu ne’ebé presiza asina la’ós de’it asina maibé mós presiza adapta  tuir lei Timor-Leste nian tanba iha direitu internasionál Timor-Leste nia konstituisaun rasik hateten Direitu Internasionál as liu Direitu Nasionál, signifika se iha lei ida Timor-Leste nian, ho tratadu ne’ebé la kondis ho lei Timor-Leste nian signifika tenke muda lei Timor nian para adapta.

“Ha’u hatete Governu iha responsabilidade, no Konsellu Ministru mak bele halo no iha tempu sufisiente para Governu bele halo nia preparativus iha multi sektoral ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN,” Ramos-Horta tenik.

Rai barak ne’ebé uluk seidauk loke embaixada iha Timor-Leste, komesa hahu ona mai, hanesan Singapura, Mosambike, India no país sira seluk ne’ebé hahu buka rai no fatin atu loke embaixada no Rezidénsia ba diplomata sira.

Embaixadór sira Timor-Leste nian ne’ebé sei reprezenta estadu Timor-Leste iha liur, ha’u hili la hare ba nia msi husi partidu ida ne’ebé maibé hili bazeia ba nia konesimentu, matenek no abilidade atu halo servisu iha país ne’ebé nia reprezenta Timor-Leste ba.

Advertisement

Relasaun Internasionál

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten relasaun internasionál importante tebes ba Timor-Leste, konflitu iha Médiu Oriente, kuandu problema boot sira nune’e ka situasaun ne’ebé di’ak ka la di’ak, reprezentante Timor-Leste iha ONU, iha obrigasaun atu marka Timor-Leste nia pozisaun no tenke konsulta ho Primeiru-Ministru no Prezidente Repúblika, atu simu orientasaun kona-ba Timor-Leste nia pozisaun lolos, bele abstensaun, bele mos kontra ka a-favor.

Desizaun sira ne’e sukat hotu, laos halo arbiru, no tenke sukat didi’ak, por ezemplu kuandu golek estadu akontese iha Myanmar tinan tolu resin liu ba, Timor-Leste fo fali votu abstensaun, no nasaun sira seluk iha ASEAN ne’e vota kondena junta militár iha Myanmar. No iha momentu ne’eba simu informasaun katak governu la halo konsultasaun ho Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú-olo no Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak iha tempu VIII Governu Konstitusionál nia tempu. Ida ne’e sala no MNEK la merese halo ida ne’e.

Timor-Leste nia pozisaun ba South Cina Sea

Problema South China Sea, tuir direitu internasionál tasi nian, Law of the Sea, kada estadu ne’ebé iha tasi  iha direitu ba 200 millas ba Zona Economica eskluziva, kuandu estadu rua ne’e mbé fahe tasi ne’e menus husi 200 millas tenke uza liña Mediana hanesan Timor-Leste halo ho Austrália.

Advertisement

“South China Sea, problema ida komplikadu  bo’ot tebes, iha tensaun ho Filipina no Timor-Leste nia pozisaun mak saida, ita nia pozisaun mak defende direitu internasionál tasi nian bazeia ba The United Nations Convention on the Law of the Sea (UNCLOS), konvensaun ONU nian ba direitu umanu, direitu marítima, no tenke halo Dialógu no ida ne’e mak Timor-Leste nia pozisaun. Governu sei halo dokumentu ida ofisiál atu hatudu Timor-Leste nia pozisaun lolos,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten.

Konflitu iha Myanmar

Problema iha Myanmar sai mos hanesan prioridade ida mai ha’u, no iha fulan Janeiru vizita ba Roma-Italia hasoru amu Papa Francisco ko’alia mós kona-bá problema Myanmar no Papa hasai mos komunikadu ida kona-ba problema Myanmar ne’e rasik.

Timor-Leste nia pozisaun hanesan ho nasaun sira Sudeste Aziatiku sira seluk nian, nune’e hodi hasai five poin konsensus para rezolve problema iha Myanmar.

Pontu lima ne’ebé deside liu hosi membru ASEAN, hafoin akontese golpe militár iha Myanmar maka “five-point consensus” (P5):

Advertisement
  • Hapara immediata violénsia iha Myanmar
  • Kria diálogu konstrutivu entre parte relevante sira, hodi buka solusaun pasífika iha Myanmar
  • Enviadu hosi ASEAN tenki fasilita prosesu mediasaun ba diálogu ho asisténsia husi Sekretáriu Jerál ASEAN
  • ASEAN tenki fornese asisténsia umanitária liu hosi Sentru Asisténsia Humanitária ba Jestaun Dezastre – AHA-Center
  • Enviadu Espesiál no delegasaun ASEAN tenke vizita Myanmar hodi hasoru malu ho parte importante sira hotu iha Myanmar.

“Ha’u koñese situasaun iha Myanmar, laiha lider ida iha Asia ka mundu ke koñese Myanmar diak liu ha’u.” Hateten Prezidente Repúblika José Ramos-Horta.

Investor barak hakarak msi Timor-Leste

Investidór barak komesa mai Timor-Leste, sira mai estuda situasaun lubuk boot ida husi Filipina nee ema emprezáriu boot Filipina, no Japaun kompañia boot ida no prosesu la’o daudan ona, atu loke ka halo fabrika ida no ate konstrusaun nafatin, atu harii konstrusaun Ró-ahi boot ida iha Timor-Leste ne’e, ida ne’e prosesu la’o daudaun ho apoiu husi embaixada Japaun hetan ona rai iha Manatuto ka Laleia ne’ebá.

Grupu lubuk ida husi Xina sura mai tiha ona dala hira, agora semana nee mai governu boot ida tan fali, sira iha intersandu hare kona ba gas no  petróleu no hare ba mineral seluk hakarak hare mos kona-bá agrikultura no turizmu.

Timoroan iha estranjeiru mantein pás no unidade

Prezidente Repúblika José Ramos-Horta husu atu Timoroan sira iha estranjeiru kontinua mantein pás no unidade hodi servisu no kontribui ba kreximentu ekonómia família no nasaun.

Advertisement

Xefe Estadu hatutan problema akontese iha Portugal, problema entre joven iha Portugal, la’ós primeira vez, hahú kedas antes  independénsia, kuandu grupu sira halai husi embaixada depois ba Portugal , momentu ne’ebá hahu kedas baku malu, akontese kleur tiha ona.

Iha Inglaterra dala hira buat sira ne’e akontese, tinan hirak liu ba simu karta ida husi Polisia Ingles husu ajuda para halo karta ida ka apelu ida ba jovem sira iha fatin ne’eba.

“Polisia Inglés husu ha’u favór ida, ita bele kontribui halo karta aberta ida, para ami Polisia publika ami nian pájina, para joven sira ne’e la bele halo violénsia kontra malu,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten.

Xefe Estadu haktuir Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Díli, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB mós ba Inglaterra hodi ba vizita Timoroan sira, hodi  halo diálogu ho Timoroan sira iha ne’ebá. Tanba ne’e, akontese la’ós iha Portugál de’it, iha Austrália mos komesa akontese. Bele hatete katak 99% Timoroan iha Inglaterra sira buka servisu hodi manan osan, ajuda família.

Joven sira balun   foin hela iha Portugál sira, hakarak ba Inglaterra no Irlandia, tanba manan osan di’ak liu fali Portugál, maibé balun sai husi ne’e la’ós, tanba buka servisu ba halo problema.

Advertisement

Joven sira ne’ebé halo problema ne’e, sira la reprezenta unidade Timor-Leste iha Portugál, no sira la reprezenta komunidade Povu Timor no la reprezenta povu tomak, ida—idak responsabilidade ba   nia hahalok, tanba sira ne’e la’ós labarik.

Tanba ne’e, laos estadu Timor maka failasu, laos estuda Timor mak la kria kondisaun, se ita hatete nunee violensia barak-barak akontese iha Fransa,  entaun estadu Franceza  mak sala.

Se maka komete krime o mak komete krime, akontese iha Portugál,  lei Portugues aplika, Timor-Leste la interefere ho ida nee.

“Ha’u espera katak lei Portugés rigorozu  investiga, se mak iha kotuk, depois ha’u haree komentáriu  balun iha media, parese ke, politiza buat ne’e, maneira nia hakerek ne’e, hanesan perténsia  ba ema partidu ruma ne’ebe la’os partidu iha governu,” Ramos-Horta tenik.

Portugál rai pasifika tebes-tebes, ema sokadu uitoan, ezemplu hanesan kazu ne’e akontese, la signifika Portugal la iha violénsia, maibé sira mós iha krime organizadu Portugal barak liu, Europa tomak enfrenta, krime organizadu sériu, sufikadu tebes-tebes, droga iha Europa ne’e difisil tebes-tebes iha Amerika no seluk tan.

Advertisement

Parte Igreja Timor-Leste hasai ona sira deklarasaun ida, husu deskulpa, maibé ida ne’e la’ós kestaun ida ba ita nu’udar estadu, husu fali deskulpa, maibé primeiru  hein no respeita justisa Portugeza, tanba kazu ne’e agora daudaun iha sira nia liman.

Tuir Ramos-Horta, ema sira ne’ebé komete krime ne’e di’ak liu, kansela sira viza  iha Portugál, espuzaun ka deportasaun.

Jornalista: Vito Salvadór

 

 

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

AJTL Dezafia RTTL,E.P ho Tatoli, I.P Hatudu Editoriál Independente

Published

on

By

Hatutan.com, (13 Novembru 2025), Díli—Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) dezafia média Estatál hanesan Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públiku (RTTL.E.P) ho  Ajénsia Notísioza Tatoli, Institutu Públiku (I.P) hatudu editoriál Independete hodi garantia liberdade espresaun no liberdade imprensa iha  Estadu direitu Demokrátiku Timor-Leste nian.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Filipina Hato’o Agradese Bá Governu Timor-Leste Mas Momentu Ne’e Sira Presiza Liu Apoiu Materiál

Published

on

By

Hatutan.com, (13 Novembru 2025), Díli– Prezidente Filipina, Ferdinand “Bongbong” Romualdez Marcos Jr, kontaktu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hodi hato’o agradesimentu ba solidariedade ho sira-nia situasaun dezatre naturál, maibé momentu ne’e sira seidauk presiza apoiu umanitária husi forsa tarefa kontijenten Timor-Leste nian, tanba sira-nia ekipa no rekursu sufisiente hela.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Timor-Leste Sei Fó Apoia Sanitáriu Ba Vítima Dezastre Naturál iha Filipina

Published

on

By

Hatutan.com, (06 Novembru 2025),Díli—Estadu Timor-Leste sei  fó apoiu umananitária bá vitíma dezestre naturál ne’ebé akontese iha   Estadu Filipina.

(more…)

Continue Reading

Trending