Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Xanana Husu Timoroan Hotu Labele Soe Plástiku Arbiru

Published

on

Hatutan.com, (08 Juñu 2024), Díli-Iha tinan ne’e, nasaun tomak iha mundu inklui Timor-Leste, selebra Loron Mundiál Oseanu, hahú hosi loron 08 to’o loron 18 fulan-Juñu ho eventu oioin, no foku bá dezenvolvimentu Ekonomia Azúl.

Lee Mós: Konferénsia Oseanu Atenas-Grécia Importante Atu Hametin Kooperasaun Hodi Proteje Balada iha Tasi-Laran

Xanana hamutuk ho funsionáriu husi intestituisaun Governu nian halo limpeza jerál iha Tasi ibun Kristu Rei nian hosi selebra loron Loron Mundiál Oseanu, Sábadu (08/06/2024). Foto/Mídia GPM

Iha Sábadu (08/06/2024), IX Governu Konstitusionál lidera husi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hamutuk ho membru Governu tomak, inklui funsionáriu hotu-hotu husi ministériu sira selebra liu hosi hamoos tasi-ibun iha área Kristu Rei mai to’o iha rai-henek mutin nian.

Lema bá kampaña nasionál iha komemorasaun loron importante ne’e maka “Ha’u-nia Tasi, Ha’u-nia Timor”.

Advertisement

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé partisipa iha limpeza jerál bá loron dahuluk ne’e hateten, preokupasaun boot liu iha mundu tomak ohin loron maka Tasi. Nune’e, tasi labele foer tanba tasi mak fó buat di’ak bá natureza hanesan oksijéniu atu  buat moris oioin iha mundu ne’e bele moris.

Xefe Governu apela bá sidadaun hotu atu labele so’e plástiku arbiru tanba bele estraga ambiente tasi nian no bele estraga mós buat moris tomak iha tasi laran.

“Ha’u husu de’it atu labele so’e plástiku arbiru. Ha’u husu ne’e tanba di’ak ba imi, di’ak ba ita hotu, di’ak ba ita-nia tasi no di’ak ba ita-nia rain,” Hatutan.com sira deklarasaun PM Xanana nian liuhusi komunikadu ne’ebé asesu.

Xefe Governu  fó hanoin katak, tinan kotuk liu-bá partisipa iha konferénsia internasionál ida iha Lisboa Portugal kona-bá tasi, no mós foin lalais partisipa tán konferénsia internasionál ida iha Antígua no Barbuda ko’alia mós kona-bá tasi, tanba mundu preokupa ho tasi iha ne’ebá no mós tasi iha ne’e.

Xanana hateten, Antígua no Barbuda hanesan rai kiik-oan ida ho nia populasaun 75.000, maibé rai ida ne’ebé furak tebtebes, ho sira nia rendimentu mai hosi turizmu.

Advertisement

“Sira nia tasi moos loos. La hanesan ho ita-nian iha ne’e baibain ita liu hosi ne’e haree ita-nia tasi foer par mate. Nia hatutan, ohin hotu-hotu mai iha ne’e hamoos tasi no semana ida-ne’e nia laran sei kontinua hamoos tanba iha turista barak hakarak mai, maibé sira mai tiha iha ne’e no ha’u hasoru fali sira iha aeroportu ha’u husu sira dehan ami bá hariis tasi iha área branka maibé sasan kro’at barak loos, tasi foer loos. Tanba ne’e mak ami fila-fali bá Bali tanba ninia tasi moos loos,” Xefe Governu ne’e haktuir.

Xanana hamutuk ho funsionáriu husi intestituisaun Governu nian halo limpeza jerál iha Tasi ibun Kristu Rei nian hosi selebra loron Loron Mundiál Oseanu, Sábadu (08/06/2024). Foto/Mídia GPM

Nia mós fó hanoin katak, turizmu ne’e la’ós mai hamoos de’it, maibé mós tenke kria kondisaun adekuadu atu ema mai karik sira sente fatin ne’e seguru, sira bele  sente turizmu ne’e ninia furak no sabór.

Xefe Governu mós dehan, primeiravez TL selebra Loron Mundiál kona-bá tasi no ba oin tinan tinan sei selebra atu fó hanoin katak, sidadaun hotu presiza sai responsável ba ita tasi TL ninia moos. Sidadaun hotu-hotu ninia responsabilidade no la’ós de’it Governu ninia responsabilidade.

“Sidadaun hotu-hotu ninia responsabilidade maka bainhira kaer plástiku ruma iha liman karik, labele so’e arbiru maibé tau iha lixu fatin hodi sunu no la’ós so’e arbiru atu udan mai lori hotu bá para iha tasi,” nia apela.

Tuir planu, iha loron ne’e sei iha lansamentu “Peixe Azul”  ka Ikan Azul iha Palásiu Governu nian oin hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, ne’ebé destaka perigu hosi poluisaun botir plástiku bá tasi TL no nesesidade atu rezolve problema ambientál sériu.

Eventu ne’e tuir kedan ho lansamentu Livru bá Labarik ho títulu “O Meu Mar, O Meu Timor” ka Ha’u-nia Tasi, Ha’u-nia Timor” hosi Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, iha Xanana Reading Room, iha Díli.

Advertisement

Pontu Fokál Ekonomia Azul hosi liña ministériu sira sei halibur hamutuk durante loron tolu husi 10-12 Juñu iha formasaun espesializadu lideransa iha Ekonomia Azul iha Auditorium Kay Rala Xanana Gusmão, iha Ministériu Finansas.

Sesaun formasaun ida-ne’e nia objetivu atu hametin liu tán protesaun ambientál, sosiál no ekonómiku bá Timor-Leste nia rekursu mariñu nian.

Durante sesaun separadu loron-ida hamutuk tolu mós sei hala’o hosi 13-18 Juñu, bá stakeholder xavi sira seluk inklui organizasaun sira sosiedade sivíl, seitór privadu, ONG, mídia, Futuru Jovens Embaixadór bá Ekonomia Azul no mós bá Prezidentes Autoridades Munisípiu sira.

Formasaun ne’e organiza hosi Gabinete Fronteiras Terrestres no Marítimas (GFTM) no formadór mak Álvaro Sardinha, treinadór no konsultór espesialista ida iha Ekonomia Azul hosi Portugal.

Álvaro mós sei halo aprezentasaun espesiál ida kona-bá Ekonomia Azul nia poténsia no oportunidade sira iha Timor-Leste ba iha Konsellu Ministru iha Kuarta-feira, 12 Juñu.

Advertisement

Iha 14 Juñu, sei hala’o mós Ekonomia Azul nia Feira Turizmu Mariñu, ne’ebé organiza hosi Ministériu Turizmu no Ambientál, sei realiza iha Centre Court, Timor Plaza, no sei partisipa hosi parseiru no emprezáriu lokál sira ne’ebé mak involve iha seitór turizmu mariñu.

Eventu loron ida-ne’e sei ajuda enkoraza interese iha Timor-Leste nia oferta turizmu mariñu no poténsia sira.

Husi loron 15-16 Juñu, Álvaro no ekipa hosi Unidade Ekonomia Azul iha GFTM, sei halo viazen ba Illa Ataúro atu hasoru-malu ho autoridade lokál no lideransa sira, léder asosiasaun, pontu fokál hosi indústria turizmu no seitór sira seluk, inklui joventude sira atu sosializa konseitu Ekonomia Azul.

Álvaro mós sei vizita koperativa komunitária sira iha Beloi no Vila Maumeta no bá luku-tasi hodi haree besik liután beleza tasi okos, ahu-ruin no biodiversidade mariña iha illa refere.

World Ocean Day selebra anualmente iha mundu iha loron 08 fulan-Juñu hodi fó-hanoin bá ema hotu-hotu kona-bá importánsia hosi oseanu ne’ebé ema hotu-hotu fahe no depende ba ai-han, ai-moruk no bá ambiente.

Advertisement

Objetivu prinsipál hosi Loron Mundiál Oseanu maka atu informa kona-bá impaktu negativu hosi asaun umanu no atividade iha oseanu, hodi dezenvolve ka kria movimentu mundiál ida bá administrasaun oseanu no atu mobiliza no halibur hamutuk populasaun iha mundu tomak bá jestaun oseanu ne’ebé mak sustentável.

Iha Timor-Leste, IX Governu Konstitusionál liu hosi lideransa Primeiru-Ministru Xanana Gusmão fó ona prioridade ida atu foku bá dezenvolvimentu Timor-Leste nia Ekonomia Azul, ne’ebé nia objetivu maka atu haree bá nasaun nia rekursu sira seluk iha Tasi Timor, aleinde nasaun nia rekursu mina no gás hodi dudu dezenvolvimentu no mellora Timoroan sira hotu nia moris.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Pozisaun Igreja Katólika: Natureza Loloos Hosi Matrimónio Maka Mane ho Feto Moris Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FMDC-UN WOMEN Entrega Matadalan Reportajen Sensível Jéneru bá CI

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Dilí—Fundasaun Médis Development Center (FMDC), UN Women estabelese kooperasaun ho Conselho Imprensa (CI) hodi entrega matadalan reportajen sensível bá jéneru, nune’e bele promove média no eleva kapasidade jornalista sira oinsá bele halo reportajen ho di’ak bá asuntu igualdade jéneru iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Tenke Haforsa Seguransa iha Fronteira Hodi Kombate Movimentu illegál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli— Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu bá Governu liu hosi Ministériu Interiór (MI) atu haforsa seguransa iha fronteira sira rai-maran nian hodi evita sasan illegál sira hanesan sigaru inklui sasan sira seluk ne’ebe kontinua tama mai iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending