Justisa & Krime
Governu Sei Harii Sentru Prizionál Ida iha Wedauberek no Prizaun bá Juvenil iha Tibar
Published
2 years agoon

Hatutan.com, (03 Jullu 2024), Díli-Governu liuhosi Ministériu Justisa (MJ) planeadu atu harii sentru prizionál ida iha área Wedauberek, Aldeia Tahubein, Suku Mahaquidan, Postu Administrativu Alas, Munisípiu Manufahi, no harii mós prizaun ida bá juvenil sira iha Suku Tibar, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça.
Lee Mós: PDHJ Rekomenda bá PN Atu Urjente Estabelese Sentru Reabilitasaun Juvenil

Ministru Justisa, Sergio Hornai. Foto/dok.Hatutan.com
Planu konstrusaun bá projetu rua ne’e, nia orsamentu mai hosi Kapitál Dezenvolvimentu ho montante $220.725 iha Orsamentu Jerál Estadu tinan 2024.
“Iha rúbrika tolu importante iha ne’ebá, ida maka atu haree mós bá iha servisu Sentru Prizaun ida iha Weberek-Same, ida mós atu haree Sentru Juvenil ida ne’ebé ita sei konstrui karik, levantamentu sira halo, tékniku sira halo ona servisu, sei halo iha Tibar ne’ebá, ekipa halo hela servisu maka’as loos, sira sei update buat balu tán iha semana sira sei tuir mai,” Ministru Justisa (MJ) Sergio Hornai informa bá Jornalista sira hafoin lidera reuniaun konsellu konsultativu iha Salaun Ministériu justisa iha Caicoli-Dili, foin lalais ne’e.
Planeamentu sira konstrusaun nian bá projetu rua ne’e seidauk halo instalasaun, tanba ministériu halo hela koordenasaun servisu ho Sekretariadu Tékniku Grande Projetu nian no servisu hamutuk mós ho Komisaun Nasional Aprovizionamentu (CNA) atu bele fó ezekusaun bá iha projetu sira ne’e.
“Ha’u iha serteza absoluta katak, orientasaun ha’u nian, no hothotu ne’ebé mak servisu atu bele halo dezenvolvimentu bá iha projetu sira ne’e, tenke kaer bá iha rejíme jurídiku aprovizionamentu, nune’e mós bá iha rejíme kontratasaun públiku ninian,” Ministru Sergio Hornai afirma.
Projetu atu harii Sentru Prizional ida iha Wedauberek ne’e nia iha valór orsamentu ne’ebé mak boot, maibé sira sei halo ho fazeadamente, tinan ida ne’e sira halo lai levantamentu, liu-liu halo dezeñu, nomós estudu viabilidade ho konsultante sira, karik konstitui.
Hafoin prosesu hirak ne’e sei bá fali iha faze aprovizionamentu ninian, faze konstrusaun, no ikus liu Sergio Hornai prefere atu envolve mós ho konsultante sira (consultant) atu bele halo fiskalizasaun. Maibe, dadauk ne’e tékniku sira mak halo hela akompañamentu bá prosesu ne’e.
Harii Sentru Juvenil Iha Tibar
Kona-bá projetu atu harii Sentru Juvenil ka prizaun bá juvenil iha Tibar, Sergio Hornai hakle’an katak, nia progresu oras ne’e mós la’o dadauk hela, sira iha faze primeiru mak tenke identifika rai, halo lai dezeñu sira, halo mós levantamentu bá rai ne’e, inklui ninia Billing of Quantities (BoQ) sira.
“Kuandu loos hotu ona, ita iha faze bá sujeita bá iha buat ida tenderizasaun, atu nune’e, kompañia vensedór sira, ninia prosesu administrativu, nia mak sei manán, depois ita orsamentu bá iha tinan 2025, hodi halo konstrusaun,” Sergio Hornai hateten.
La’os ne’e de’it, hosi montante orsamentu iha kapitál dezenvolvimentu nian, ministériu mós utiliza hodi halo konstrusaun bá morru protesaun sentru prizionál Gleno-Ermera ne’ebé maka dadauk ne’e prosesu la’o namanas hela.
Ezekusaun OJE 2024, Ministériu Justisa Foin Atinje 44%
Iha alokasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) bá ministériu justisa ho totál valor millaun $13.527.213, kompostu hosi Saláriu no Vensimentu $8.522, Bens no Servisu $3.869.046, laiha osan bá transferénsia públika, Kapitál Menor $9.15.250, no Kapitál Dezenvolvimentu $220.725. Maibe nia progresu ezekusaun to’o ohin loron ministériu foin ezekuta pursentu 44 (44%).
“Ezeksaun atual no mós obrigasoens sira ne’ebé mak ita halo, pur-volta de 44 pursentus (44%), sira halo hela ezersísiu, para atu hasa’e tán ninia númeru sira. Hanesan ita-boot sira haree iha portal transparénsia ninian, bele hatudu iha ne’ebá, pur-volta de 31 pursentu (31%) ou 32 pursentu (32%). Mais, realmente, hosi komitmentu ka iha obrigasaun balu ne’ebé mak ita halo tiha ona, entaun, nia to’o tiha ona 44 itál pursentu (44%),” Ministru Sergio Hornai informa.
Progresu ezekusaun ne’ebé to’o 44% ne’e, tama iha rúbrika ida ne’ebé mak koalia kona-bá saláriu no vensimentu ne’e rasik, no iha lei jestaun finansas públikas estadu ninian, koalia kona-bá bens no servisu, kapitál menor, no kapitál dezenvolvimentu.
“Entaun, hirak ne’e maka ha’u nia diretór jerál sira kaer bá sira nian planu, sira nia programaa anual 2024 ninian ho ezekusaun orsamentu bá 2024, sira fó prosekusaun ka fó kontuinidade bá iha programa sira ne’ebé aprova tiha ona iha parlamentu nasionál no sai ona lei orsamentu bá iha tinan 2024. Ha’u hein katak, sira esforsa atu iha semana sira mai oin tán bele alkansa bá objetivu ida ne’ebé ideal, bele to’o iha pursentu 50 (50%),” tenik nia.
Governante ne’e dehan, la’os númeru ezekusaun mak tenke lalais, buat ne’ebé mportante liu mak tenke halo ho buat ida velar no halo ho rigor, halo tuir tramita sira atu ezekusaun sira ne’e labele ho ansiózu, lalais, maibe, lori bá iha buat ida irregularidades, no aat liu bá iha buat ida ilisitude sira.
“Entaun, ida ne’e mak ha’u sempre hanesan orienta bá ha’u nia sub-ordinadu sira, iha diretór jerál sira, para atu bele orienta sira nian diretór jerál, diretór nasionál, xefe departamentu, iha nasional to’o iha munisipiu, atu halo ezekusaun sira. No rekoñese katak, ita iha frakezas, iha defisiensias, falta iha ne’ebá, falta iha ne’e, maibé, hanesan estadu, hanesan governante, fó nafatin korajen, firmeza, no sira ho sira nian abilidades, sira bele halo servisu ida ke di’ak, para atu bele halo prestasaun ida ho kualidade, bá ita ninian sidadaun sira,” nia fó hanoin.
Enkuantu, kona-bá reuniaun konsellu konsultivu ministériu justisa ninian, ne’e hanesan reuniaun ordinária iha kada loron sanulu-resin lima, ka mínimu fulan ida tenke iha reuniaun ida regulár ho dirijente sira hosi diretór jerál to’o diretór nasional, inklui xefe departamentu sira atu bele haree evolusaun, dinámika servisu sira iha ministériu justisa ninian.
Objetivu prinsipal mak atu bele fó orientasoens servisu bá iha dirijente hothotu, atu bele haree bá sira-ninian kompeténsia, haree bá iha programa no bá iha ezekusaun orsamentu sira, nomós atividade sira ne’ebé iha relasionamentu bá iha servisu ministériu justisa ninian, atu sira bele kaer, sai hanesan prioridade bá iha servisu semanal, servisu regulár bá iha fulan ninian, to’o iha trimestral ida-idak, sira bele hatene sira atu la’o to’o iha ne’ebé.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres
You may like
Justisa & Krime
Advogadu Ba Xinés Na’in-18 Lamenta Atuasaun Polísia Laiha Mandadu Tribunál
Published
3 hours agoon
21/02/2026
Hatutan.com, (21 Fevereiru 2026), Díli-Advogadu privadu Octávio Cardoso, lamenta ekipa konjunta Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nia maneira atuasaun halo buska no apreensaun ba nia kliente sidadaun Xinan na’in-18 iha rezidénsia ida iha Fomento, Comoro, Díli, tanba la kumpre prosedimentu no la aprezenta mandadu buska no apreensaun husi Tribunál.
Justisa & Krime
Diretór Nasionál PCIC Dezmente Membru PCIC Utiliza Pistola Komete Violénsia Doméstika
Published
11 hours agoon
21/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026),Díli—Diretór Nasionál Polísia Siéntifiku Iinvestigasaun Kriminál (PCIC-sigla portugés), Vicente Fernandes e Brito, dezemente no konsidera bosok kona-bá kazu membru PCIC inisiál OdCA ho diviza investigadór utiliza pistola halo violénsia doméstika hasoru nia ferik-oan ho inisiál DX.
Justisa & Krime
PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian
Published
22 hours agoon
20/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026) Díli– Polísia Sientífiku Ivestigasaun Kriminál (PCIC-sigla portugés) finaliza ona ezame bá objetu sira husi Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) ne’ebé rekolla iha buska no apreensaun ba dirijente Timor GAP,E.P ho inisiál AC nia rezidénsia.

Advogadu Ba Xinés Na’in-18 Lamenta Atuasaun Polísia Laiha Mandadu Tribunál

Diretór Nasionál PCIC Dezmente Membru PCIC Utiliza Pistola Komete Violénsia Doméstika

PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian

PNTL Halo Buska no Apreensaun Ba Xinés Na’in-18 iha Fomento I

CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Polítika1 week agoPrezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL
Nasionál1 week agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Dili1 week agoPolísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu
Nasionál2 days agoPM Xanana Husu Tribunál ho MP Arkiva Keixa Kazu Junta Militár Myanmar
Opiniaun2 days agoTimor-Leste Sai Uma Na’in Simeira ASEAN 2029 no Lisaun balun hosi Malázia
Justisa & Krime1 week agoEstradisaun Fujitvu Kalumban Mali Depende Desizaun PGR
Nasionál1 week agoÍndise Korrupsaun Timor-Leste iha Klasifikasaun 73, FONGTIL Konsidera Prevensaun Korrupsaun Seidauk La’o Di’ak
Divertimentu2 days agoKonten Kreatór Ary Bargon Dúvida ho SEKOMS-MTK Lori Google AdSense ho YouTube Mai Timor-Leste








