Internasionál
Setembru, AirAsia Semo Hosi Denpasar Mai Díli
Published
2 years agoon

Hatutan.com, (08 Jullu 2024), Dili—Tuir planu, iha inísiu fulan-setembru 2024, Empréza Indonézia AirAsia (PT. Indonesia AirAsia) sei lansa tán nia operasaun Denpasar-Bali, Repúblika Indonézia mai Dili, Timor-Leste (TL).

Aviaun hosi empreza Indonézia AirAsia (PT. Indonesia AirAsia). Foto: Google.
Empréza Indonézia AirAsia liuhosi Xefe Rede no Autoridade Aeroportu nian (ka Head network and airport authority), Edwin ho delegasaun, sira hamutuk na’in-neen, iha segunda ne’e hasoru-malu ona ho Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, informa kona-bá sira-ninia planu bá aviaun AirAsia ne’ebé sei hala’o mós voo mai TL.
Lee Mós: Aero Díli Koordena ho MTK-ACTL Atu Halo Operasaun Komersiál ho Aviaun Airbus A320
“Obrigadu, tanba ami bele mai iha ne’e. Ami hosi AirAsia hakarak hato’o katak foin daudaun ne’e ami hasoru-malu ho Primeiru-Ministru, ami hato’o ona ami nia meta, ami nia intensaun atu bele semo mai Dili. Entaun, ami planeia hela, ami sei semo Denpasar-Dili, iha inísiu fulan-Setembru,” Xefe Rede no Autoridade Aeroportu, Edwin hateten hafoin aprezenta inisiativa ne’e bá Primeiru-Ministru iha Palásiu Governu, Dili, segunda (08/07/2024).
Primeiru-Ministru Xanana Gusmão mós fó apoiu tebes bá Empréza AirAsia ninia planu ne’e no hein katak iha inísiu fulan-Setembru ho Sua Santidade Papa Francisco to’o mai Dili, no AirAsia mós bele apoiu lori pasajeiru sira hosi Ázia, ka mezmu hosi ASEAN, ne’ebé sei marka prezensa bá eventu iha ne’e iha Tasi-tolu, Dili.
“Entaun ami sei hahú uluk ho voo Denpasar-Dili. Maibé, ami sei haree mós poténsia sira seluk atu bele semo ba Kuala Lumpur ka Darwin. Iha esperansa katak ho rede luan hosi semo sira hosi AirAsia Group, barak hosi Ázia, destinu sira hosi Xina, Japaun, Korea, Malázia, Tailándia, sei bele marka prezensa iha ne’e. Ne’ebé, ohin dadeer Primeiru-Ministru mós apoiu tebes, hein katak ita bele halo prosesu ne’e lalais, no bele marka prezensa iha Dili lalais,” Edwin informa.
Istória
Fundasaun (1993–2005)
Hakatuir bá Wikipedia ne’ebé Hatutan.com asesu katak, AirAsia harii hanesan kompañia aérea ho servisu kompletu iha tinan 1993 no hahú operasaun iha loron 18 fulan-novembru tinan 1996.
Harii hosi konglomeratu ida ne’ebé Governu mak na’in, DRB-HICOM. Iha loron 5 fulan-Setembru tinan 2001, kompañia aérea ne’ebé iha dívida maka’as ne’e sosa hosi eis-ezekutivu Time Warner (agora koñesidu hanesan Warner Bros. Discovery) Tony Fernandes no empréza Kamarudin Meranun nian.
Tune Air Sdn Bhd ho folin ringgit ida (besik US$0.26 ho folin US$0.26 tempu) ho MYR millaun 40 (US$10.5 millaun) ho valór dívida sira.
Tune Air ofisialmente kaer AirAsia iha loron 8 fulan-Dezembru tinan 2001. Parseiru sira muda empreza, no AirAsia tuir-mai anunsia rebrand no relansamentu iha loron 15 fulan-Janeiru tinan 2002 nu’udár kompañia aérea ho kustu ki’ik.
Ida-ne’e hetan lukru iha 2002 no lansa rota foun sira hosi nia sentru iha Kuala Lumpur, hodi hamenus eis-operadór monopóliu Malázia Airlines ho tarifa promosionál sira ne’ebé ki’ik hanesan MYR 10 (US$2.63). Iha 2003, AirAsia loke sentru daruak iha Aeroportu Internasionál Senai iha Johor Bahru. Voo internasionál sira bá Phuket no Bangkok lansa iha Dezembru 2003 no Fevereiru 2004, respetivamente.
AirAsia tuir mai hahú nia afiliadu Thai AirAsia no hahú voo sira bá Singapura no Indonézia. Voo sira bá Makau hahú iha Juñu 2004, no voo sira bá Xina kontinentál (Xiamen) no Filipina (Manila) iha Abril 2005. Voo sira bá Vietname no Kamboja tuir mai iha 2005 no bá Brunei no Myanmar iha 2006, ida ikus liu hosi Thai AirAsia.
AirAsia lansa nia afiliadu Indonézia AirAsia, uluk koñesidu ho naran Awair, iha tinan 2005. Iha Agostu 2006, AirAsia kaer rota sira Servisu Aéreu Rurál Malaysia Airlines nian iha Sabah no Sarawak, ne’ebé hala’o operasaun ho marka FlyAsianXpress. Rota sira ne’e fila fali ba MASwings tinan ida liutiha, ho razaun komersiál sira.
Expansaun (2006–2023)
Iha tinan 2006 nia rohan, Fernandes fó sai planu tinan lima nian, ida hodi hasa’e liután AirAsia nia prezensa iha Ázia.
Tuir planu, AirAsia propoin atu hadi’a nia rede rota nian hodi liga nia destinu sira hotu ne’ebé eziste iha rejiaun tomak no habelar liután ba Vietname, Indonézia, Xina Súl (Kunming, Xiamen, Shenzhen) no Índia.
Liuhosi nia empréza maun-alin sira, Thai AirAsia no Indonesia AirAsia, planu ne’e husu atu foka iha dezenvolvimentu nia sentru sira iha Bangkok no Jakarta.
Ho aumentu frekuénsia no adisaun ba rota foun sira, AirAsia tula pasajeiru millaun 13.9 iha 2007, melloria ida kompara ho pasajeiru millaun 5.7 ne’ebé nia tula iha 2006.
Iha Agostu 2011, AirAsia konkorda atu forma aliansa ida ho Malaysia Airlines liuhosi troka asaun. Ida-ne’e sei hamenus kompetisaun no ajuda transportadór bandeira Malázia nian atu fila fali ba lukru. Maibé, akordu ne’e hakotu iha 2012.
AirAsia sei kontinua nia espansaun rejionál iha Ázia, lansa nia afiliadu sira Filipina AirAsia iha 2012 no AirAsia Índia iha 2014. Iha 2017, nia planeia atu harii afiliadu foun ida iha Xina maibé la konsege.
Planu sira mós halo ona dezde 2005 atu tama iha merkadu Vietname nian hodi harii kompañia aérea afiliadu ida rasik iha ne’ebá; maibé, hafoin tentativa haat, AirAsia hakotu nia planu atu harii nia kompañia aérea rasik iha Vietname.
AirAsia suspende nia operasaun sira iha Marsu 2020 tanba pandemia COVID-19. Tuir mai nia hahú fali operasaun doméstika sira iha Abril 2020, tuir fali ho nia afiliadu sira lakleur depois. Iha Outubru 2021, AirAsia hahú fali voo internasionál sira hafoin governu Malázia hasai restrisaun sira viajen nian.
Iha loron 3 Janeiru 2022, AirAsia propoin mudansa bá nia naran korporativu ba Kapitál A, ne’ebé sujeita ba aprovasaun hosi asionista sira.
Naran ne’ebé propoin hetan ona aprovasaun hosi Komisaun Kompañia sira Malázia nian (SSM) no rezerva ona hosi empréza iha loron 28 fulan-Dezembru tinan 2021.
Iha loron 28 Janeiru 2022, empréza muda nia naran korporativu hosi AirAsia Group Bhd bá Capital A Bhd hodi reflete espansaun hosi nia karteira negósiu nian liu fali kompañia aérea orsamentu sentrál. Maibé, nia negósiu kompañia aérea nian kontinua uza marka AirAsia.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres
Internasionál
PM Xanana Husu Haforsa Diálogu no Páz Ba Estabilidade Rejionál
Published
3 months agoon
28/10/2025
Hatutan.com, (28 Outubru 2025), Díli— Primeiru-Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste (PM-RDTL), Kay Rala Xanana Gusmão, haktuir hikas importánsia pás no haforsa diálogu hodi garante dezenvolvimentu sustentável liután iha rejiaun ASEAN tomak.
Internasionál
Timor-Leste Marká Tán Istória Ida Tama ASEAN, Ramos-Horta Husu Hametin Dame, Servisu Maka’as ho Onestidade
Published
3 months agoon
28/10/2025
Hatutan.com, (28 Outubru 2025), Díli– Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten loron 26 fulan-Outubru 2025 marka tán istória ida bá Timor-Leste sai membru plenu ASEAN bá dala-11, nune’e husu povu no Governu hametin nafatin dame no tenke servisu makaas ho ónestidade.
Internasionál
Tribunál Manila Deklara Arnie Teves Jr “Inosente” husi Asasinatu Omisídiu iha 2019
Published
7 months agoon
15/07/2025
Hatutan.com, (15 Jullu 2025), Dili--Tribunál Manila, Segunda (14/07/2025), hatama ona deklarasaun “La sala” (inosente) ba eis reprezentante Negros Oriental Arnolfo Arnie Teves Jr iha nia kazu omisídiu ba alegasaun omisídiu iha Negros Oriental iha tinan 2019.

Rekrutamentu Kadetes PNTL Diskriminativu, Ministériu Interiór ho Komandu PNTL Dezobediénsia Ba Desizaun Tribunál

Komisaun B Sei Buka Faktu Diskriminasaun iha Rekrutamentu Kadetas Foun PNTL

PNTL Kaptura Suspeitu JG ho UF Ba Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál

Kandidatu Ajente PNTL Na’in-50 Submete Keixa Ba PDHJ

Deskonfia, Familiarizmu iha Rekrutamentu Kadetes Foun PNTL

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Dili5 days agoOfisiál Mídia SEKOMS Impede Jornalista Hatutan.com Halo Kobertura iha RTTL,E.P
Justisa & Krime4 days agoTribunál Rekursu Deside Estadu Selu Kompensasaun bá Gil da Costa “Puto Naldo Rei”, Antigu Prezidente RTTL,E.P
Nasionál1 week agoPM Xanana Aprésia Hatutan.com Kestiona Liberdade Imprensa iha SEKOMS Nia Oin
Saúde1 week agoIha HNGV, Família Kous De’it Pasiente Moras Dengue Tuur iha Kadeira Hodi Baixa no Hetan Tratamentu
Dili6 days agoAsidente Tráfiku iha Área Eskola UNAMET, Joven Na’in-rua Lakon Vida
Saúde1 week agoPrezidente Ramos-Horta Dehan Imposivél Evita Kazu Moras Dengue iha Timor-Leste
Saúde1 week agoMS Élia dos Reis Amaral Husu Komunidade Labele Soe Lixu Arbiru
Polítika6 days agoKomisaun A Preokupa Servisu Asesór iha Ministériu Sira









