Hatutan.com, (15 Jullu 2024), Covalima-Delegasaun sira no reprezentante espesiál Governu Austrália nian kona-bá asuntu projetu Grater Sunrise, kompostu husi Hon Steve Bracks, Jenny Samiec, Segunda (15/07/2024), halo observasaun direta bá iha projetu sira ne’ebé oras ne’e la’o dadaun iha kosta súl.
Lee Mós: Kompañia Wood-Austrália Halo Hela Estudu bá Konseitu Dezenvolvimentu Greater Sunrise

Amostra rai ne’ebe kompaña Timor Gap hamutuk ho empréza sira internasional sira halo hela kampañia bá peskiza fízika iha rai-maran (Onshore) no Offshore (tasi-okos) investigasaun jeotéknikal. Foto/Rogério Pereira Cárceres
Projetu sira ne’e iha Munisípiu Covalima, Munisípiu Manufahi, Same-Betano, no iha Postu Administrativu Natarbora, Munisípiu Manatuto, hodi halo preparasaun bá kadoras Greater Sunrise atu mai Timor-Leste.
Projetu sira ne’ebé durante la’o ona iha kosta súl mak hanesan, Aeroportu Internasional Kay Rala Xanana Gusmão, perfurasaun bá posu-mina nian ka mina-matan tolu, ho konstrusaun Auto-estrada hosi Suai Villa ne’ebé foin to’o iha Postu Administrativu Zumalai.
Reprezentante Espesial Governu Austrália nian bá Projetu Greater Sunrise, Hon Steve Bracks, hateten vizita iha Suai ne’e hodi hatán konvite hosi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé husu nia atu bele halo observasaun direta bá projetu fíziku sira ne’ebé mak oras ne’e la’o hela iha kosta súl.
“Ha’u nia vizita mai iha ne’e, tanba ha’u hetan konvite hosi primeiru-ministru Xanana Gusmão, atu mai vizita Suai, hodi haree área ne’ebé mak projetu balu la’o dadaun, inklui iha aeroportu, hanesan fatin balu ne’ebé ohin ita vizita ona. Ida-ne’e oportunidade di’ak bá atu haree ho matan rasik, kondisaun ho prosesu servisu ne’ebé la’o dadaun bá Timor LNG nian,” Hon Steve Bracks hateten bá Jornalista sira durante halo observasaun ikus liu bá iha fatin ne’ebé atu hatuur Suai Supply Base nian iha área tasi-ibun, Aldeia Sanfuk, Suku Camanassa.
Durante iha Suai, reprezentante espesiál sira governu Austrália nian ne’ebé akompaña direta hosi Ministériu Petroleu no Rekursus Minerais (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, Prezidente Timor Gap, E.P, Rui Maria Soares, portavós Veteranu Timor-Leste nian bá Fronteira Marítima, Lia-na’in sira, no akompaña hosi Komandante PNTL Munisípiu Covalima, Superintendente Calisto Gonzaga, inklui tékniku sira tomak Timor Gap nian ho Empréza Timor Resources.
Vizita dahuluk bá uma ne’ebé governu harii no oferese bá familia afetadu sira no oras ne’e hela dadaun, hodi haree liu-liu uma sira ne’e ninia kondisaun.
Uma hirak ne’e konstrui kedas iha 2015 no finaliza nia konstrusaun iha 2017, lokaliza iha Aldeia Lohorai, Suku Matai. Nune’e, halo mós vizita bá terrenu ka rai ne’ebé lokaliza besik Aeroportu nia sorin, atu konstrui tán mós bairu foun bá familia afetadu sira.
Vizita mina-matan iha Suai Loro, inklui mina-matan tolu ne’ebé foin lalais Empréza Timor Resources halo perfurasaun mak hanesan, Feto Kmaus, lokaliza iha Aldeia Tabaco Lot, Suku Debos, Mina Matan Liurai, iha Aldeia Sanfuk, Suku Camanassa, Pastu Administrativu Suai, Mina Matan Lafaek, lokaliza iha Suku Matai, Postu Administrativu Maukatar. Nune’e mós halo vizita bá monumentu 06 Setembru 1999 iha Suai Villa.

Delegasaun sira no reprezentante espesiál Governu Austrália nian kona-bá asuntu projetu Grater Sunrise halo vizita bá Kosta Súlu, Segunda (15/07/2024). Foto/Rogério Pereira Cárceres
“Ha’u nia imprensaun bá projetu ne’ebé la’o dadaun, impresivu tebes, no ha’u orgullu hodi haree katak, projetu sira ne’ebé la’o ne’e, maioria inisiativa hosi Governu Timor-Leste nian, impresivu tebes, ha’u bele haree iha poténsia maka’as tebes no sira ne’e hotu sei haree hosi rezultadu, karik projetu ida ne’e la’o bá oin ho di’ak ka lae,” Steve Bracks hateten.
Hatán kona-bá Kadoras Greater Sunrise sei mai duni Timor-Leste ka lae, Steve Bracks dehan, ida-ne’e depois mak sei haree, tanba depende mós bá rezultadu hosi estudu konseitu ne’ebé la’o dadaun hosi kompañia sira ne’ebé mak envolve iha grupu greater sunrise ninian.
Governu Austrália nia reprezentante espesial bá Projetu Greater Sunrise ne’e informa mós katak, hosi sorumutu sira oioin ne’ebé mak durante hala’o entre Governu TL ho Austrália sempre diskute mós kona-bá projetu Greater Sunrise. Agora dadauk iha Dili mós hala’o hela enkontru téknikal nian, halo hela mós diskusaun sira kona-bá greater sunrise nian.
Governu Timor-Leste
Iha fatin hanesan, Ministériu Petroleu no Rekursus Minerais (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, konsidera Steve Bracks nu’udár TL nia belun ida di’ak tebtebes, tinan barak koñese Timor no tinan barak besik loos Timor, liu-liu ho primeiru-ministru, Xanana Gusmão, ho nune’e iha tinan kotuk, Governu Austrália, nomeia Steve Bracks hanesan reprezentante espesial Governu Austrália nian bá kestaun Greater Sunrise nian.
Ministru Francisco Monteiro rasik hetan delegasaun hosi primeiru-ministru ho Timor Gap, ho entidade sira selseluk, atu akompaña Steve Bracks bá iha Suai, para permite Steve ho ninia delegasaun haree ho matan saida-saida maka governu timor-leste halo ona iha tinan barak nia laran.

Delegasaun sira Governu Austrália nian bá asuntu projetu Grater Sunrise akompaña husi Ministériu Petroleu no Rekursus Minerais (MPRM), Francisco da Costa Monteiro halo entrevista ho mídia nasionál sira iha Kosta Súl, Segunda (15/07/2024). Foto/Rogério Pereira Cárceres
Bele dehan luta ida, ka hakarak ida atu dada kadoras mai iha TL ne’e, dezenvolve TL nia kosta sul, dezenvolve indústria petroleum ne’e iha rai-laran rain. Vizaun ida ne’ebé mak boot no naruk, maibé, tenke ser halo etapa pur etapa.
Etapa primeiru ne’ebé mak Governu halo ona mak iha tinan barak nia laran, harii ona Aeroportu Suai, agora hakarak kontinua ho harii aeroportu Suai, ho primeiru seksaun bá auto estrada hosi Suai bá to’o tiha ona iha Zumalai ona. Agora, faze sira tuir mai, governu hanoin hakarak atu harii dadauk ona Suai Supply Base (SSB) nian.
Kona-bá projetu Suai Supply Base (SSB), dadauk ne’e Timor Gap hamutuk ho empréza sira internasional nian mak hanesan, PT.GEO ACE in JV ho PT AMYTHAS no Lelo Engineering Unipessoal LDA, no Mojes Enterprise, Unipessoal LDA, halo hela kampaña bá peskiza fízika iha rai-maran (Onshore) no Offshore (tasi-okos) investigasaun jeotéknikal. Katak, halo perfurasaun atu teste rai ninia kondisaun, molok hatuun ekipamentu boboot sira b’a projetu SSB.
“Ne’e oras ida atu tau Plataforma boboot bá tasi-laran, buat sira ne’e hotu, ita presiza hatene rai nia toos ne’e halo nusá, nia kondisoens ne’e halo nusá, presiza atu kee to’o iha okos, tau fondasi sira ne’e, ne’e presiza hatene. Ne’e maka ezersísiu ida ne’e Timor Gap, liuhosi kontratu lubuk ida halo hela, parese iha fulan-tolu, fulan-neen nia laran, ita hetan rezultadu sira ne’e hotu,” nia esplika.
Tuir planu, iha entre fulan-Agostu, Setembru no Outubru sira nian laran, Governu liuhosi MPRM sei loke tenderizasaun boot ida, atu konvida empréza sira hotu ne’ebé mak hakarak investe iha Suai Supply Base. Ida ne’ebé mak sei sai manán na’in, sei halo kontratu, depois, presiza mós halo faze sira tuir mai bá auto-estrada nian, hodi liga Zumalai ne’e bá to’o fatin ida ne’ebé mak governu dezigna tiha ona atu halo planta LNG, Refinária ho Petrokímika iha Natarbora.
Governante ne’e afirma, hanesan estadu no governu, presiza tau infra-estruturas, bele dehan bázikus, importantes ne’ebé mak iha, hodi permite inverstór sira, hanesan Sunrise Joint Venture sira, nomós ho sira ne’ebé mak oras ida atu investe iha projetu rai-maran (downstream) bá harii refinária, petrokimikas no planta LNG, bele haree katak, iha duni kondisoens atu empréza sira halo investimentu sira ne’e, tau sira nia fasilidade sira iha Suai.
Iha Suai mós envolve autoridades lokais sira, autoridade munisípiu, veteranu sira, komunidade en-jerál, nomós, ohin dadeersan lia-na’in sira simu, loke dalan tuir kultura nian, loke sira hotu nia hanoin, para atu bele haree projetu ne’e ho di’ak. Entaun, governu halo hela nia parte, husu nafatin kontribuisaun povu tomak, autoridade tomak, autoridades lokais sira, no durante ne’e hetan apoiu ida ke di’ak tebtebes iha Suia nian.

Delegasaun sira Governu Austrália nian bá asuntu Greater Sunrise hamutuk Ministériu Petroleu no Rekursus Minerais (MPRM), Francisco da Costa Monteiro halo vizita bá Kosta Súl, Segunda (15/07/2024). Foto/Rogério Pereira Cárceres
“Aban, ami sei bá iha Same-Betano nian, depois ami sei bá liu Natarbora, para haree buat sitra ne’e hotu. Sasán sira ne’e iha kontestu ida, ita nia polítika hakarak atu dada kadoras mai iha Timor-Leste. Maibé, imi nia perguntas halai sedu demais. Neneik-neneik, buat ne’e ita halo etapa pur etapa, pasu pur pasu, tanba agora dadauk, ita iha hela prosesu negosiasaun, negosiasaun tékniku, depois kuandu rezultadu sira sai, governu, kompañia sira sei kaer ida ne’e hodi halo tán negosiasaun, karik, presiza to’o negosiasaun polítiku ruma, para atu halo desizoens sira ne’e,” Ministru Francisco Monteiro. informa
Kona-bá, mina-matan tolu ne’ebé Timor Resources ho nia parseiru Timor Gap halo perfurasaun, iha ona buat ida sira bolu dehan deskobertamentu tékniku. Maibé, sei presiza iha tán prosesu ida, faze balu, para atu to’o iha ema bolu dehan deskobrimentu komersial.
Maibé, atu to’o iha ne’ebá, sira sei presiza halo perfurasaun balbalu, halo apreza balbalu, no Timor Resources ho Timor Gap, agora servisu hamutuk di’ak tebtebes, kaer malu di’ak tebtebes, tanba governu foti ona solusaun bá sira nian problema ne’ebé mak anteriormente akontese, no agora, kompañia rua ne’e, servisu hamutuk di’ak tebtebes para atu bá faze sira tuir mai. Alende ne’e, rezultadu teste bá amostra hosi fatin perfurasaun tolu ne’e, Timor Resources hatudu tiha ona dadus.
“Dadus ida ne’ebé mak pozitivu, di’ak tebtebes, ne’e kerdijer iha ona deskobrimentu tékniku. Hanesan reprezentante Governu, ANP (Autoridade Nasional Petroleu) deklara tiha ona, iha ona deskobrimentu tékniku. Mais, ohin ha’u dehan, ne’e faze ida, antes to’o faze ida seluk naran deskobrimentu komersial. Entre ida ne’e, bá to’o iha ne’ebá ne’e sei iha servisus lubuk ida mak presiza halo hela,” tenik nia.
Observasaun Hatutan.com iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, iha Segunda, 15 fulan-Jullu 2024 ne’e, nota katak, delegasaun sira hosi Governu Austrália nian ne’e to’o iha tuku 09:50, Otl.
To’o iha Aeroportu rejionál Suai, simu direta hosi Ministériu Petroleu no Rekursus Minerais (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, Prezidente Timor Gap, E.P, Rui Maria Soares, Portavós Veteranu Timor-Leste nian bá Fronteira Marítima, Diretór Autoridade Nasionál bá Aviasaun Timor-Leste (ANATL) bá Aeroportu Rejionál Suai, Filomena Maria da Costa Soares, no akompaña hosi Komandante PNTL Munisipiu Covalima, Superintendente Polisia Calistro Gonzaga.
Hafoin ida-ne’e, ekipa sira hakat liubá husu lisensa iha Uma-lisan Haemolin, lokalizadu iha Aldeia Fatuisin, Suku Camenassa, Postu Administrativu Suai Villa, Munisípiu Covalima.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres