Hatutan.com, (20 Outubru 2024), Díli—Prezidente Repúblika Indonéziu periódu 2024-2029, Prabowo Subianto, husu bá Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hakarak halo vizita Estadu ida mai Timor-Leste (TL).
Lee Mós: Momentu Amizade Horta-Prabowo iha Forum Diálogu Shangri-La iha Singapura

Momentu Prabowo Subianto ho Xanana Gusmão kumprimenta malu. Foto/Espesiál
“Nia mai kumprimenta no husu atu bainhira mak nia bele bá Timor. Ha’u deha, depois mak ita haree, ne’ebé kapás tebetebes.” Hatutan.com sita deklarasaun Xanana Gusmão iha pájina ofisial Facebook Gabinete Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Domingu (20/10/2024).
Prabowo Subianto ho Gibran Rakabuming Raka hetan pose nu’udar Prezidente no Vise Prezidente Repúblika Indonézia bá períodu 2024-2029 iha Edifísiu Nusantara, kompleksu Parlamentu, Jakarta, Domingu (20/10/2024).
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé partisipa direta iha serimónia posse ne’e simu hosi Prabowo Subianto, no diretamente bá iha fatin ne’ebé prepara hosi komisaun organizadora.
Prabowo Subianto agradese bá bainaka espesiál sira no hasé Prezidente Repúblika ho Primeiru-Ministru sira hosi nasaun oioin, inklui Primeiru-Ministru Timor-Leste, Xanana Gusmão ne’ebé partisipa iha serimónia importante ne’e.
Liu hosi diskursu dahuluk, Prabowo Subianto kompromete sei hametin liu tán relasaun di’ak ho nasaun hotu-hotu liu-liu nasaun viziñu sira.
“Liga ho asuntu internasionál, Indonézia hili dalan livre, ita lakohi tuir paktu militár ruma, tanba ita hakarak hili dalan amizade ho nasaun hotu-hotu, Prabowo Subianto, prezidente da-ualu Repúblika Indonézia nian ne’e afirma.
Prabowo mós promete atu durante iha nia ukun hamutuk ho estrutura halakon tiha grupizmu, familiarizmu no partidarizmu.
Iha okaziaun ne’e Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão espresa sentimentu kontente tanba bele partisipa iha serimónia posse ne’ebé Prabowo rasik mak konvida.
Xanana hateten, Prabowo mós promete atu haree kona-bá problema hahán tanba sira la konsege rezolve problema hamlaha iha sira-nia rain.
Xanana mós observa katak, aktu hosi Prezidente Prabowo ne’ebé presta omenajen bá lider nasaun nian, hanesan aktu ida ne’ebé di’ak tebetebes tanba nia hakarak unidade nasionál, hodi hakotu diferensa saida de’it maka iha, hosi grupu, partidu tenke tau uluk interese nasaun no povu nu’udár devér boot liu ida-idak nia hanoin.
IX Governu Konstitusionál define Timor-Leste nia polítika esterna ho prinsípiu ida-ne’ebé konsagra sentidu independénsia no soberania maka: “Ba Timor-Leste, Laiha Aliadu ka Inimigu, Hotu-hotu sei hamutuk no Amigus de’it!”.
Iha serimónia posse ne’e nia rohan, Prezidente Prabowo Subianto ho Vise-Prezidente Repúblika, Gibran Rakabuming Raka kumprimenta Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão.
Iha serimónia posse ne’e, bele haree katak Xanana Gusmão kaer-liman ho Prabowo Subianto depois sira na’in-rua hakuak malu metin durante tempu balun nia laran. Hakuak metin ne’e simu ho basa-liman maka’as hosi lider hosi nasaun oioin ne’ebé asiste momentu importante no istóriku bá Indonézia ne’e.
Nu’udár haktuir nanis ona, katak Xanana hanesan figura proeminente ida iha Timor-Leste. Nia luta ba ukun rasik an. Nune’e, Prabowo Subianto uluk lidera operasaun militár ida hasoru luta bá independénsia Timor-Leste nian.
Husi tinan 1976 to’o 1985, Prabowo Subianto servisu iha Komandu Ezérsitu Sandi Yudha (Kopassandha).
Sita husi The Guardian katak Prabowo Subianto akuzadu involve iha violasaun direitus umanus iha Timor-Leste, inklui masakre 1983 ne’ebé hamate ema atus ba atus iha Aldeia Krarás. Maibé, Prabowo Subianto rejeita akuzasaun ne’e.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres