Hatutan.com, (08 Novembru 2025), Díli- Proposta Lei nú. 12/VI(2ª.), kona-ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2025 ho montante billaun $2,6 pasa iha jeneralidade ho votu a-favór 42, abstensaun 22 no kontra zero (0).
Lee Mós: Alkatiri Konsidera OJE 2025 Billaun $2,6 Hamosu Presipísiu Fiskál

Bankada FRETILIN ho PLP fó votu abstensaun iha aprovasaun jeneralidade OJE 2025 iha PN, Sesta (08/11/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa
“Obrigadu ba distintu deputadu sira, ita-nia OJE 2025 pasa iha faze jeneralidade ho votu a-favór 42, abstensaun 22 no kontra zero (0),” Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Maria Fernanda Lay pronunsia iha plenaria PN, Sesta (08/11/2024).
Rezultadu votasaun hatudu Bankada Governu kompostu husi Partidu CNRT fó votu a-favór 31, Partidu Demokrátiku fó votu a-favór neen (6), Bankada opozisaun Partidu KHUNTO fó votu a-favór (5), Bankada PLP ho FRETILIN fó votu abstensaun hamutuk 22.
Molok hakat ba votasaun, iha faze Intervensaun ba enserramentu debate OJE2025 iha jeneralidade, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten ba hadi’a dalan atu dezenvolve Timor-Leste no rekoñese debate demokrátiku akontese dunik iha loron tolu nia laran.
Nia afirma husi governu tau atensaun liu no tau iha ulun kona-ba retorika, loos dunik ho ida-ne’e maka ba membru governu tomak atu buka servisu hodi lori dezenvolvimentu ba povu.
“Ami husu ba Bankada Partidu Demokratiku no Partidu CNRT atu reforsa fiskalizasaun ba implementasaun OJE ida-ne’e, no atu la sai de’it retorika, ami mos husu ba Bankada Opozisaun atu mós fó kontribuisaun hodi bele partisipa iha fiskalizasaun ba di’ak povu nian. Mai hamutuk iha monitorizasaun no fiskalizasaun. Kada fulan ka kada fulan tolu, imi bolu governu mai atu husu kona-ba saida mak halo ona no saida mak tau iha proposta OJE 2025 no ona tuir nia dalan ka lae,” Xanana Gusmão hateten.
Atu iha diversifikasaun ekonómika labele sai de’it retorika, no servi povu ho di’ak liután. Nune’e, Primeiru-Ministru husu atu Bankada Governu no liu-liu opozisaun mantein kbiit atu fiskaliza no monitoriza Governu hodi bolu governu mai husu kona-bá saida mak halo ona hodi lori povu ne’e ba dalan di’ak.
Prezidente Bankada FRETILIN, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes iha nia deklarasaun bankada nian hateten Timor-Leste iha hela momentu ida kritiku tebes kona-ba situasaun ba sustentabilidade finanseira no vida nu’udár estadu.

Proposta OJE 2025 ho montante billaun $2,6 pasa iha faze jeneralidade. Foto/Elio dos Santos da Costa
Lolos, iha momentu kritiku ida hanesan ne’e, timor-oan sira buka tur hamutuk hodi halo balansu ida, envés buka dun-malu se mak loos, see mak sala, see mak halo barak liu no di’ak liu, see mak halo uitoan no halo aat hotu. Maibé, balansu ida ne’ebe ho objetiva, hodi hatene lolos, saida mak halo ona no di’ak; saida mak halo ona maibé sala no aat; no saida mak tenke halo hamutuk hodi evita Timor-Leste monu ba estadu falladu.
Balansu ida ne’e mós, Deputadu Aniceto Guterres hateten, tenke halo ho onestidade, no asume koletivamente falla sira no enfrenta hamutuk dezafiu sira ho rumu foun, ho estratéjia dezenvolvimentu ida ho baze ba entendimentu mútua, ba kestaun estruturante sira, ba konsolidasaun no dezenvolvimentu Timor-Leste nian.
Ba ida ne’e, debate orsamentu jerál estadu labele hakloot de’it ba númeru no atividade, maibé OJE 2025 bele sai instrumentu ba korrije no buka solusaun ba problema estruturante Timor-Leste nian, hodi garante katak Timor-Leste ida ne’ebe ita hari hamutuk ne’e, bele buras no iha kapasidade atu kore duni povu husi mukit no kiak.
Presipisiu fiskal ka osan atu hotu, ne’ebe sai preokupasaun sentral iha debate orsamentu ida ne’e, konsekuénsia mai husi atitude Governu sira tinan barak nian hodi hasai osan husi fundu mina-rai la ho kuidadu no la halo investimentu iha tinan barak nian laran.
“Ohin, loron ita ku’u rezultadu husi servisu ukun sira tinan barak liubá,” antigu prezidente Parlamentu Nasionál ne’e tenik.
Fundu Mina-rai sei hotu duni, ne’e serteza ida, no inevitavel!. Maibé buat ida bele kontrola mak hanaruk uitoan vida util fundu mina-rai nian, katak nia bele hotu maibé kleur uitoan, liu tinan 10 resin.
“FRETILIN nian hanoin, dalan di’ak liu agora mak ita hanaruk idade fundu mina-rai nian hodi fó tempu ba ita atu buka hamutuk fonte rendimentu seluk ba ita nia rain, maske laiha dalan fasil no rezultadu imediata. Maibé, depende ba kompromisu no korajen Governu nian atu korrije saida mak ita halo tiha ona durante ne’e, no halo reforma tuir opsaun sira ne’ebe Governu aprezenta ona. FRETILIN la falta nia vontade atu kontribui ba interese vida estado no nasaun nian, iha momentu kritiku ne’e,” Aniceto Longuinhos Guterres Lopes hateten.
Reforma tenke hahú duni agora ho reestruturasaun ba Proposta Orsamentu Jerál Estadu 2025 ne’e duni, redús signifikativamente proposta despeza rekorrente hodi re-aloka osan ba investimentu iha setór produtivu sira, ba investimentu setor Edukasaun no Saúde, hodi diversifika ekonomia, aumenta reseita doméstika no dudu kreximentu ekonomiku sustentavel no inkluzivu.
“Mai ita hamutuk had’ia proposta orsamentu 2025 nian, nu’udar dalan ida atu adia presípisiu, ka rai-naruk orsamentál. Atu nune’e, OJE 2025 reprezenta ita hotu no fó esperansa ba povu tomak,” nia tenik.
Bankada KHUNTO, Deputada Irene Gonzaga Sarmento iha nia intervensaun hateten Kaer nafatin, ba baze identidade Partidu nian, ne´ebe hanaran, “FÉ ESPERANSA no KARIDADE”.

Bankada KHUNTO iha PN fó votu a-favór ba proposta OJE 2025 iha faze jeneralidade. Foto/Elio dos Santos da Costa
Iha Debate jeneralidade ida ne´e, konstrutivamente nakait ba krítika no auto krítika, ne’ebe KHUNTO mós intende, katak konstituisaun RDTL artigu 145, úniku rekizitu kada tinan, Governo tenke iha osan hodi hala’o dezenvolvimentu ba prosperidade povu ninian.
“Ami akompaña hahú kedas husi hahú debate ba OGE 2025 nian. Bankada KHUNTO ho neon no laran moos, katak intervensaun, Primeiru-Ministru, ne’ebé furak no kapás. Ami Bankada KHUNTO orgullu, kontente no louva. Tamba iha únika programa ida ne´ebe, maka hanaran subsídiu ba inan isin-rua sira, ida ne´e hanesan únika programa Partidu KHUNTO nian, ne´ebe iha kampaña mós ami ko’alia hanesan investimentu ba jerasaun oin mai,” Deputada Irene Gonzaga Sarmento haktuir.
“Ita hotu agora hola fatin iha Uma Demokrasia no ita hatene katak plenária maka Órgaun ne’ebe aas liu hodi bele tetu sasán hotu-hotu liga ba destinu Povu no Nasaun. Ita mós hatene ona katak, ita iha matadalan únika ida ne´ebe, bele hadalan ita maka Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál tinan 2011-2030. Maibé haree iha proposta orsamentu la refleta ba matadalan refere, tanba setór importante sira ne´ebe maka futuru atu dudu kreximentu ekonómia rai laran, governu hamenus tiha ho persentajen ne´ebé maka kiik, kada tinan governu ida tun, ida sa’e ko’alia kona-ba dezenvolvimentu, maibé ladauk iha seriedade atu investe iha setór sira hanesan, agrikultura, turizmu, kapital umanu, kapital sosiál hanesan Ekonomia, Sesta Bázika, Saneamento, Be-moos, Infrastrutura maka Estrada Nasional, Rural no Urbana, Portu no Aero Portu, Projeto Bot Tasi Mane, maibe la dauk fokus iha orsamentu Tinan 2025. Setor sira no sub setor sira ne´e, osan ki´ik hotu. Maibé osan iha administrasaun públika maka ho persentajen ne´ebé,” Deputada Irene Gonzaga Sarmento hatutan.
Reprezenta povu ne’e hatutan Hanesan Bankada Opozisaun husu atu orégaun Judisiária no Organizasaun Naun Governamentál ka Sosiedade Sivíl presiza haforsa fileira hodi halo kontrolu sosial no Parlamentu Nasionál tenke servisu maka’as hodi halo fiskalizasaun ba ezekusaun orsamentu Tinan 2025, karik aprova iha uma demokrasia ida ne’e.
Prezidente Bankada PLP, Deputada Angelina Sarmento iha nia intervensaun hateten Lori bankada Partido Libertasaun Popular (PLP) nia naran hakarak hato’o ami nia Intervensaun Politika iha loron ikus, debate Generalidade ba Proposta de Lei nú:12/VI/2 Orsamentu Geral do Estadu anó Fiskal 2025.
“Ita hotu hatene katak OJE núdar instrumentu prinsipál ba implementasaun medida politika públikas ne’ebé pretende kontinuidade ba prosesu konstrusaun nasaun ida ne’ebé próspera no justu, demonstra iha ita nia kapasidade, determinasaun hodi kumpre obrigasaun politika konstitusional ne’ebé Governu tenke asume responsabilidade ba Bem Estar sidadaun sira.” Deputada Angelina Sarmento hateten.
Nia hatutan proposta orsamentu ne’ebé Governu aprezenta mai PN ho montante billaun $2,6 ne’ebé boot kontrariu ho deklarasaun Primeiru-Ministru nian bainhira iha debate orsamentu Retifikativu iha 2023:
Tempu ne’ebá PM Xanana hateten, “baihira governu kontinua foti osan liu RSE implisitamente sei fó ameasa ba sustentabilidade Fundu Petrolíferu.”

Bankada PLP fó votu abstensaun iha proposta OJE 2025 ho montante billaun $2,6. Foto/Elio dos Santos da Costa
Deputada Angelina Sarmento hateten governu la aprezenta politika oinsá bele asegura sustentabilidade Fundu Petrolíferu ne’e rasik, foti osan liu RSE laiha esplikasaun ida ne’ebé detallu sobre interese longo prazu Timor-Leste nian tuir Lei Fundu Petrolíferu.
Governu laiha kapasidade halo ezekusaun ba Orsamentu Jeral Estadu 2024, to’o iha fulan Novembru ezekusaun foin maka atinje 56% , maibé governu kontinua husu osan boot liu, pior liután, setór xave hanesan Agrikultura, Edukasaun ho Saúde aloka osan ne’ebé ki’ik se kompara ho área sira seluk.
PLP haree katak Governu Xanana ne’e mós laiha seriedade no laiha politika di’ak hodi diversifika setór produtivu sira ne’ebé bele estimula kreximentu ekonomiku pais nian.
Partido Libertasaun Popular (PLP) atentu, Governu fó liu importánsia ba kooperasaun bilateral, organizasaun mundiál atu nune’e bele hasae kreximentu ekonomia rai laran.
Faktu ne’ebé PLP aprezenta hatudu katak inisiativa sira ne‘e iha tendénsia polítika maka domina ho hanoin ida atu prienxe de’it demanda komérsiu internasionál por um lado, mas por outro lado sai satan ba kreximentu ekonomia doméstiku
Iha intervensaun Bankada PD, Deputadu Antonio da Conceição “Kalohan” hateten OJE ba 2025 mak segundu orsamentu efetivu IX Governu Konstitusionál nian ne’ebé hamrik iha loron 01 fulan-jullu 2023.
Nia afirma orsamentu ho billaun $ 2.6 ne’e mai ho objetivu ba investimentu iha infraestrutura estratéjiku no reforsa ekonómia no beim estar sidadaun sira nian.
“Aprezentasaun OJE husi governu komprova nafatin Governu nia responsabilidade, dispozisaun no boa vontade atu hakaas aan servisu hodi serve di’ak liután nia povu,” Deputadu António da Conceição “Kalohan” hateten.
IX Governu Konstitusionál hola prinsípiu katak povu fo fiar laos atu uku maibé simu fiar atu servi povu ho di’ak. PD mós husu atu governu mellora ezersísiu funsaun husi membru sira nune’e bele tane as prinsípiu sira atu servi no promove konfiansa mútua, tamba ne’e bankada PD husu atu Primeiru-Ministru tau matan no kontrola ho másimu membru governu sira, fahe kompeténsia ba malu no hatoman an servisu ho ekipa no hola responsabilidade ukun hamutuk nian hodi servi nasaun no povu doben ida ne’e.
Iha Deklarasaun bankada CNRT ne’ebé hato’o husi Deputadu Oscar Araújo hateten Debate orsamentu iha sesaun ida-ne’e núdar momentu importante ba deputadu sira atu halo avaliasaun ba evolusaun dezempeñu IX Governu Konstitusionál durante período implementasaun OJE 2024 nian, ne’ebé, ita hotu aprova iha plenária ida-ne’e iha tinan-ida liubá.
“Tuir aprezentasaun Governu, ami hare elaborasaun orsamentu ida-ne’e tuir ona polítika jerál IX Governu Konstitusionál nian, no ami nota iha koerénsia entre orsamentu ne’e ho kreximentu ekonómiku ne’ebé kontinua sa’e to’o ona 3,7% marka ho inflasaun tu’un ba 3% husi 7,2% iha tinan 2022 hatudu mudansa kondisaun moris Povu nian kompara ho tinan hirak liubá, ne’ebé, hasoru momentu difísil tanba monu ba resesaun ekonómiku – 8,3% iha tinan 2020, nune’e halo empreza sira barak bankarrota no rezulta problema sosiál barak,” Deputadu Oscar Araújo afirma.

Bankada CRTL fó votu a-favór ba proposta OJE 2025 iha faze aprovasaun jeneralidade. Foto/Elio dos Santos da Costa
Bankada CNRT espresa ninia agradesimentu ho esperansa boot ba IX Governu Konstitusionál ne’ebé hatudu ona imajen dadus anteriór sira núdar avaliasaun kona-ba despeza sira tuir mai, mudansa ne’e hatudu konkista governu kona-ba kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian ne’ebé pozitivamente impulsu presu merkadu ne’ebé hahú estável daudaun.
Kompromisu IX Governu Konstitusionál nian mak atu korrije, no halo reformasi estruturantes sira, aselera transformasaun nesesária iha área sira ne’ebé atu hatán ba espetativa husi sosiedade no populasaun nian. Tinan-ida ne’e, Governu halo ona koresaun hatu’ur hikas sistema rekrutamentu funsionáriu públiku hodi halo mudansa iha Komisaun Funsaun Públiku ne’ebé durante ne’e politizadu, hahú delega kompeténsia ba autoridade munisípiu sira hodi prepara ba desentralizasaun, Governu esforsu hela atu hakotu korente máfias iha setór públiku hanesan setór edukasaun, saúde, justisa no autoridade aduaneira; Governu esforsu maka’as ba adaptasaun teknólojia iha prestasaun servisus públikas ho instalasaun fibra ótica, reforma instituições públicas sira atu sai instituições independente no profissional hodi serbii ita nia povu, no importante liu maka halo melhoramentu ba sistema finansas ne’ebé lakon kontrollu iha tinan barak nia laran.
Banckda CNRT rekomenda ba IX Governu Konstitusionál atu konsidera pontu hirak mak hanesan sistema aprovizionamentu hatudu burokrasia naruk, iha jestaun modernu, aprovizionamentu apenas fó espasu deit ba kontrollu, promove transparénsia no akuntabilidade; la’ós halo naruk burocratização ne’ebé difikulta implementasaun programa Governu. Tanba-ne’e, Bancada CNRT husu atu Governu aprezenta lalais reforma burokrasia ho altera Lei Aprovizionamentu nian mai iha Parlamentu Nasionál, hodi nune’e bele aselera dezenvolvimentu ba rai doben Timor-Leste.
Atu asegura implementasaun OJE 2025 ho diak, nune’e povu bele hetan benefísiu no oportunidade husi dezenvolvimentu, ami husu ba Governu atu toma atensaun ba grupos inkompetentes sira ne’ebé halo sabotagem no sai barreira ba ezekusaun programa Governu nian. Funsionamentu administrasaun públiku tenke livre husi politizasaun, ami hatene, desde tinan 2017, Komisaun Funsaun Públiku sai knuuk partidu balun nian nune’e halo rekrutamentu ho baze kór partidus polítikus, ninia konsekuénsias maka funsionárius barak laiha kompeténsia no méritu iha ninia funsaun ho profesional no independente. Aselera dezenvolvimentu infraestrutura bázikas sira tanba núdar komponente importante hodi absorve forsa traballu ba jovens sira, no fornese oportunidade ba investimentu iha rai laran.
Bankada opozisaun preokupa OJE boot liu ba administrasaun públiku

Deputadu husi PLP fó voti abstensaun ba proposta OJE 2025 iha faze jeneralidade. Foto/Elio dos Santos da Costa
Prezidente Bankada FRETILIN Aniceto Longuinhos Guterres Lopes hateten orsamentu 2025 ne’e husi ema ba ema, maibé pergunta mak ema ida ne’ebe? Ema uitoan oan ne’ebe servisu ba administrasaun publika, sira ne’ebe simu pensaun sira no sira ne’ebe simu projetu sira, ka ema barak?
Demografikamente ema iha Timor-Leste mak 76%, moris ho agrikultura maibé orsamentu ba Agrikultura iha de’it 2.3%, se dezenvolvimentu agrikultura ne’ebé ema barak depende nian moris ba ho de’it orsamentu 2.3% oinsá mak bele benefisia maioria parte populasaun ida ne’e?. 74% populasaun, ho idade 35 anos mai kraik, katak Juventude no labarik mak barak liu. Signifika investimentu iha Saude no nutrisaun ba labarik sira, nune’e mos edukasaun no formasaun ho kualidade ba labarik no joven sira importante tebes, Maibé osan ba edukasaun no saúde inklui Ministériu Juventude rasik tau hamutuk la to’o 17% de’it.
Investimentu iha setór produtivu kontinua menus tebes, agrikultura, peska, pekuária, turismu, komérsiu no indústria alokasaun la to’o 10% husi orsamentu billaun $ 2,6. Oinsá bele implementa diversifikasaun ekonomia se dotasaun ne’ebe aloka ba seitor ekonomia menus tebes. Oinsa mak bele kria empregu no kombate kiak ho alokasaun orsamentu modelu ida ne’e? Ne’e mak Orsamentu ba Povu? Povu maioria ka ema grupu kiik oan ida?
“Husi Despeza billaun 2.6, osan ba Saláriu no Vensimentu hamutuk millaun $474, reprezenta 23%, osan ba Bens Servisu hamutuk millaun $392.8 reprezenta 19%, millaun $762.7 ba Transferénsia Públiku reprezenta 37%; enkuantu despeza ho karater kapitál (minor no dezenvolvimentu) hetan alokasaun millaun $221.17 reprezenta de’it 21%. Haree husi estrutura orsamentu por kategoria no klasifikasaun ekonómika, hatudu momoos katak osan ba konsumu no sustenta mákina estadu hamutuk billaun $1,6 reprezenta 79% kedas duke osan ne’ebe ita kuda hodi buras iha aban bain rua no benefisia ba povu maioria. Mesmu tema orsamentu nian foka ba infraestrutura maibé, alokasaun ba kapitál dezenvolvimentu mos ki’ik tebes, 20% de’it. Ne’e signifika katak osan ba konsumu boot liu kompara ho servisu ka investimentu,” Aniceto Longuinhos Guterres Lopes tenik.
Dadus sira ne’e hatudu katak Osan barak ba deit ema oituan ne’ebe servisu iha administrasaun estadu nian husi salariu no despeza konsumtivu sira ke benefisia deit grupu kiikoan ida, iha ita nian sosiedade. Ne’e mak ami dehan, Orsamento 2025 ne’e la pro povu maioria, orsamentu anti povu. Orsamentu ida hanesan ne’e la presta, tanba ne’e presiza hadia, no ajusta ho ita nia situasaun no nesesidade real povu nian.
Bankada KHUNTO, Deputada Irene Gonzaga Sarmento hateten nu’udar Bankada Opozisaun laran ladún haksolok, katak orsamentu Tinan 2025 ne´e, aloka boot liubá administrasaun públiku, ne’ebé aloka hodi selu Saláriu no vensimentu iha persentajen 19, no iha mós item Béns e Servisu, atual governu tau persentajen 16 hodi hatán ba saída ? Atu dehan de’it katak haree husi ida ne´e, ita bele nota katak ho alokasaun persentajen 16 iha Béns e Servisus, atu rekruta de’it ba militante no kor partidu sira, hó despeza administrasaun públika ne´ebe maka bot, nune´e sei hatodan Rai naruk Orsamentál Estadu, hodi la tuir ona fonte rendimentu sustentável estimativa.
Jornalista: Vito Salvadór