Hatutan.com, (16 Dezembru 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, liu husi nia mensajen Natal 2024 hateten povu tomak tenke konsiente katak Natal nu’udár tempu atu fahe ksolok ho ema seluk, tau matan ba moras sira, fahe ai-han ho ema ne’ebé kuran hodi hakle’an fraternidade umana iha sosiedade Timorense nia moris.
Lee Mós: Ramos-Horta ho Xanana Apresia Komportamentu Sidadaun Sira Garante Pás Durante Natál-Tinan Foun

Prezepiu Natal ne’ebé harii iha resintu Palasiu Prezidensial. Foto/Média GPM
Deklarasaun ne’e Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hato’o ba públiku liu husi nia mensajen estadu ba Natal 2024 iha Palásiu Prezidensiál, Segunda (16/12/2024). Nia hateten tempu Natal, tempu sarani sira nian, maibé mós tempu dame ba mundu, la’ós sarani Katóliku de’it, maibé relijiaun sira hotu-hotu iha mundu, tamba tempu Natal sarani sira seluk mós hanesan respeita tanba reprezenta populasaun biliaun ida resin iha mundu.
Natal sai tiha ona hanesan eventu istóriku Mundiál Globál, tanba ne’e mensajen Natal la’ós de’it mensajen hanesan ba sira ne’ebé simu fé Kristaun. Relijiaun hotu-hotu, simu no hako’ak valores ne’ebé Katóliku Kristaun sira kaer kona-bá dame, fraternidade umana, hadomi malu, tulun sira ne’ebé moras, sira ne’ebé iha defisiénsia, sira ne’ebé servisu iha prizaun no sira ne’ebé iha funu no sira ne’ebé mate, tanba funu ou sira ne’ebé moras iha Ospitál.
“Tempu Natal, tempu familia, maibé tempu mós para ita haree ba viziñu sira, se maka iha hahán estra, sasán seluk hanesan hena, ai-moruk, ai-fuan no buat ruma liu karik, buka sira ne’ebé la iha buat ida, iha estrada ninin hateke de’it ita haree de’it la han no la hemu, no sira ne’ebé ita hatene ferik no katuas hela mesak iha uma, la iha meius, la iha osan uitoan, la hetan ajuda ita buka ajuda sira. Ne’e maka Natal lolos, espíritu Natal, la’ós de’it atu sira ne’ebé osan sosa sasán oin-oin, festa boot, hemu tua no haluhan tiha ita nia viziñu no ita nia Maromak nia oan sira ne’ebe moris iha susar nia laran,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten.
Xefe Estadu afirma Natal tenke hanesan Natal fraternidade, Natal hatudu ba Na’I Maromak, kumpre no halo tuir Na’i Maromak nia mensajen. Hanesan mensajen dame, mensajen domin no mensajen fraternidade umana.
Hakle’an liu tan dame iha rai laran, husu ba joven sira, para halo hanesan foin daudaun Amu Papa nia vizita iha loron 09 to’o loron 11 fulan-Setembru liubá, populasaun rihun atus hitu resin, partisipa diretamente ou indiretamente amu Papa nia vizita, la iha violénsia no situasaun hakmatek too amu Papa fila husi Timor-Leste.
“Amu Papa husu ba Prezidente Repúblika atu tau matan ba povu diak Timor-Leste ida nee. Nee maka papél Prezidente Repúblika ho Primeiru Ministru nian, atu buka tau matan ba povu. Ami tau matan ba imi no ba joven sira, no mos povu tomak, tanba nee ita hamutuk hametin dame iha rai laran, la bele iha violensia, la bele ema ida kanek ka mate, ita buka tulun malun.Imi hatene governu nia responsabilidade atu kria kondisaun ba povu, atu povu bele moris diak liu.” Tenik Ramos-Horta.
Prezidente Repúblika subliña liután katak mensajen importante mak ne’e, ba imi hotu, sarani sira ou alin oan sira, relijiaun seluk, hakruu’k ba imi, haruka hakuak boot ba imi hotu-hotu ne’ebé namkari iha Timor-Leste no Timoroan sira ne’ebé namkari iha mundu buka moris ou estuda, Natal kmanek no Natal Feliz ba imi hotu.
Governu tenke serbí povu iha tinan foun tuir Primeiru-Ministru nia promesa
Iha mensajen Natal ba tinan 2024 ne’e mós Prezidente Repúblika José Ramos-Horta nafatin subliña importánsia kona-bá IX Governu Konstitusionál nian atu serbí povu ho Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 ne’ebé iha tuir kompromisu ne’ebé Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha.
“Primeiru-Ministru ho kompromisu tomak, ho nian governu 2025 sei servisu makas liu, ezekuta orsamentu, haree estrada rural, eskola saúde, agrikultura. Primeiru Ministru garante ba ha’u, 2025 tinan infraestrutura, para dada dalan, estrada ba aldeia no suku sira dook,” a José Ramos-Horta tenik.
Ramos-Horta hatutan atu kompromisu forte husi governu ne’e bele realiza sidadaun hotu-hotu tenke kontinua hametin dame iha rai laran.
Jornalista : Vito Salvadór