Connect with us

Ekonomia

Ajénsia hitu Apoiu Millaun $16-resin bá Projetu Reziliénsia Rurál no Hadi’a Meiu Subsisténsia iha Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (18 Dezembru 2024), Díli-Ajénsia internasionál hitu (7) fó sira-nia apoiu orsamentu $16,588,000.00 bá “projetu setór reziliénsia no hadi’a meiu subsisténsia ka rural resilience and livelihood improvement sector project” iha Timor-Leste, partikularmente bá Munisípiu Manatuto.

Serimónia Asinatura Subvensaun bá Setor Projetu Hadi’a Reziliénsia Rural no Vida Moris ne’ebé Realiza iha Salaun Ministériu Finansas, Díli, Kuarta (18/12/2024), Foto/Elio dos Santos da Costa.

Ajénsia internasionál hitu ne’e mak hanesan Japan Fund for Poverty Reduction (JFPR) UKaid-from the people of Britihs, Irish Air-Government of Ireland Rialtas na hÉireann, gef-global environment facility (investing in our planet), Japan Fund for Prosperous and Resilient Asia and the Pacific, Nordic Development Fund (NDF), Government of France (GfF), inklui Asian Develoment Bank (ADB).

Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór bá Asuntus Sosias, no Ministru Dezenvolvimentu Rurál ho Abitasaun Komunitáriu, Mariano “Assanami” Sabino Lopes, konsidera akordu ida-ne’e importante no liuhosi prosesu ida ne’ebé naruk, ohin loron, assina duni, tanba ne’e, órgaun ezekutivu datolu ne’e reprezenta IX Governu Konstitusionál agradese bá apoia tomak ne’ebé mak organiza hosi ADB hodi koordena ho doadór internasionál sira ne’e.

“Reprezenta governu, hakarak agradese tebtebes bá apoiu ne’ebé maka organiza hosi ADB, halo esforsu tomak para koordena, bá doadór sira para bele hamutuk  fó apoiu bá Timor-Leste. Maske bá Manatuto de’it, mais, ha’u hanoin, programa ne’e importante tebtebes,” Vise Primeiru-Ministru, Mariano “Assanami” Sabino Lopes, hateten iha intervensaun molok asinatura akordu ne’e iha Salaun Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, Ministériu Finansas, Díli, Kuarta (18/12/2024).

Advertisement

Assanami apresia mós hos prezensa hosi diretór sira nasionál nian, reprezentante sira hosi institutu oioin ne’ebé mak hola parte iha eventu ne’e, no husu atu hothotu hamutuk iha ne’e, nu’udár testamuña importante ida bá akordu ida ne’e.

“Ha’u hanoin, ita-hotu iha ne’e, iha diretór jerál sira, diretór nasionál hosi ministériu dezenvolvimentu nian iha ne’e, ha’u hanoin, ita-hotu presiza seriedade atu implementa programa ne’e ho didi’ak,” Vise PM Assanami fó hanoin.

Governante ne’e mós agradese bá Stefania Dina, nu’udár country director, Timor-Leste Resident Mission, ADB, ho Embaixadór Tetsuya Kimura, tanba Japaun apoiu TL lubuk ida, hosi kedas ministériu agrikultura, apoiu hadi’a irigasaun lubuk ida, iha mós atividade lubuk ida ne’ebé governu Japaun oferese ona.

Reprezentante ABD, Stefania Dina, country Director, Timor-Leste Resident Mission, ADB, esplika, Subsídiu bá rurálidade ida-ne’e, sira sei hadi’a projetu setór reziliénsia nian. Ida-ne’e projetu formativu ida kona-bá Klima no dezastre, seguransa no ekonómia Oportunidade bá área sira.

Projetu ne’e foka bá muda meius subsisténsia. Komunidade sirkulár maka liuhosi aprosimasaun ida ne’ebé komprensivu tebes. Forsa kapasidade institusional, promove sustentável, jestaun rekursus no Kolaborasaun Fosterous entre komunidades no governu.

Advertisement

“Ami hahú ona projetu ida-ne’e, iha ne’ebé sei hasa’e maka’as seguransa bee nian liuhosi hadi’a infraestrutura ne’ebé importante. Proteje komunidade sira hosi inundasaun no rai-halai, asegura fornesimentu bee ne’ebé konfiável durante tinan tomak,” Stefania Dina hateten.

Projetu ne’e mós sei apoia dezenvolvimentu klimátika no meius subsisténsia liuhosi diversifika prátika agrikultura no hadi’a asesu bá Merkadu bá agrikultór lokál sira.

“Ha’u mós hato’o ha’u nia agradesimentu bá ami nia parseiru sira hotu ne’ebé maka fó ona apoia iha projetu ida-ne’e,” nia hateten

Embaixadór Japaun mai TL, Tetsuya Kimura,  haksolok hodi atende seremónia assinatura Projetu Setór Reziliénsia Rurál no Hadi’a Meius Subsisténsia. Hato’o mós nia agradesimentu-wa’in bá kooperasaun besik ho Governu, ADB no parseiru sira seluk ho lideransa ne’ebé forte hosi Vise Primeiru-Ministru, Mariano Assanami Sabino.

“Japaun haree dezenvolvimentu rurál hanesan xáve ida iha ami nia estratéjia asisténsia bá dezenvolvimentu. Iha tinan hirak nia laran, ami implementa ona projetu lubuk ida, inklui dezenvolvimentu infra-estrutura bázika, servisu sosial no hasa’e meius subsisténsia, ho foku maka’as bá apoiu komunidade lokál,” Embaixadór Tetsuya Kimura subliña.

Advertisement

Assisténsia iha baze maka karakteristika distintiva hosi assiténsia Japaun nian. Japaun implementa ona projetu hamutuk 141 iha munisípiu hotu-hotu prinsipalmente ho kooperasaun ho ONG lokál sira. ONG Japonézas sira serbisu ona ho komunidade feto lokál sira, hodi apoia sira iha atividade ortikultura, no ajuda ona hametin sistema kuidadu saúde rejionál sira.

Bazeia bá aprosimasaun ida-ne’e, Japaun sei apoia iha projetu ida-ne’e ho montante besik millaun $3, dezenvolvimentu sistema subsisténsia nian ne’ebé reziliente bá klima no medida adaptasaun nian iha Munisípiu Manatuto.

“Ida-ne’e inklui prátika agrikultura inovativu, diversifikasaun atividade agríkola, no hametin ideias de valór bá produtus agríkola, inklui hadi’a estrada komunidade rurál sira,” nia tenik.

Iha Manatuto, Japaun hala’o ona projetu xáve lubuk ida, inklui reabilitasaun no hadi’a Eskema Irrigasaun Buluto. Investimentu prinsipál setór privádu Japaun nian planeia ona iha área sira hanesan konstrusaun roo no konstrusaun sentrál elétrika solar.

“Dezenvolvimentu sira ne’e hein katak, bele hasa’e oportunidade emprégu nian no hasa’e moris di’ak komunidade lokál sira-nian. Hakat bá oin, Japaun hein atu serbisu besik ho Governu Timor-Leste hodi halo Manatuto sai modelu dezenvolvimentu rurál nasaun nian,” nia hateten.

Advertisement

Iha biban ida ne’e, Embaixadór Tetsuya Kimura, reflete ligasaun kle’an entre país rua nian, TL ho Japaun. Fulan ida-ne’e marka aniversáriu bá dala-25 konferénsia doadór dahuluk bá Timor-Leste, ne’ebé Japaun sai uma-na’in iha fulan-dezembru 1999.

Ministra Finansas (MF), Santina José Rodrigues Ferreira Viegas Cardoso, esplika, projetu ne’e nia faze dahuluk implementa iha Munisípiu Manatuto, uainhira haree tiha lai nia progresu sira dezenvolvimentu nian, hafoin alarga nia implementasaun bá to’o iha munisípiu sira seluk.

“Orsamentu pur-volta  millaun $16 resin ne’e, para atu bele apoiu bá programa ne’ebé mak sira bolu rural resilience and livelihood improvement sector project. Ne’ebé maizumenus bá iha área rurál oinsá para atu bele kria kondisoens sira ne’ebé mak iha, hanesan bá agrikultór sira, ka setór sira seluk, para atu bele iha kondisoens mínimu bá dezenvolvimentu ne’e bele fó impaktu bá sira,” nia hateten.

Hatán kona-bá prezu tempu sira bá akordu ne’e nian, governnante ne’e esplika, normalmente sira ne’e iha ninia prazu tempu, para atu bele implementa projetu ne’e, nomós depende mós bá nia implementasaun.

“Dala-ruma, balu, pure-zemplu, sira presiza halo aprovizionamentu ruma, entaun, ne’e mós han tempu, buat hirak ne’ebá, maibé, sira iha PMU ida, para atu halo jestaun implementasaun grant ne’ebé mak mai hosi parseiru 7, ne’ebé mak ADB mak jere, hamutuk ho sira hosi gabinéte vise primeiru-ministru, no ministru dezenvolvimentu rurál nian,” nia hatutan.

Advertisement

 Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

OJE 2026 Aloka Bá MCAE ho Montante Millaun $8 Resin Aprovadu

Published

on

By

Hatutan.com (14 Nobembru 2025),Díli— Bankada CNRT ho PD  trava propósta tolu husi Bankada opozisaun FRTILIN ho PLP, ne’ebé husu atu  hasai tiha  $985.50.000 husi  Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 ne’ebé atribui bá  Ministériu Koordenadór bá Asuntu Ekonómia (MCAE).

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

Timor-Leste iha Difikuldade Kompete Kuantidade Produtu iha Merkadu ASEAN

Published

on

By

Hatutan.com, (06 Novembru 2025),Díli— Vise-Ministra bá Asuntu ASEAN, Milena Rangel rekoñese  Timor-Leste  iha difikuldade kona-bá kuantidade produtu lokal atu kompete iha merkadu nasaun sira Estadu membru ASEAN.

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

Debate OJE 2026 iha Jeneralidade, Komisaun C Hato’o Rekomendasaun Forte Bá Governu

Published

on

By

Hatutan.com,  (05 Novembru 2025),Díli—Debate  Orsamentu Jerál Estadu (OGE-sigla portugés) 2026 iha faze jeneralidad, Kuarta (05/11/2025),  Komisaun C  Parlamentu Nasionál ba asuntu Finansas Públika  hato’o rekomedasaun forte bá IX Governu Konsititusionál  hodi anota no sai hanesan prioridade.

(more…)

Continue Reading

Trending