Hatutan.com, (20 Dezembru 2024), Díli-Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, husu bá Câmara Comêrcio e Indústria Timor-Leste (CCI-TL) ho Kamar Dagang dan Industri (KADIN) Indonézia atu kontínua reforsa parseria iha prátika hodi hadi’a ekonómia iha rai-laran.
Lee Mós: Ketua KADIN Indonesia Temui Ramos-Horta Bahas Estrategi Pertumbuhan Ekonomi Timor Leste

Prezidente KADIN, M. Arsjad Rasjid P.M, ho prezidente CCI-TL, Jorge Serrano ko’alia ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho PM Xanana iha Palásiu Governu, Sesta (20/12/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa
PM Xanana hato’o nia rekomendasaun ida ne’ durante enkontru ho Prezidente KADIN, M. Arsjad Rasjid P.M, ne’ebé akompaña hosi Prezidente CCI-TL, Jorge Manuel Serrano, iha Palásiu Governu, Díli, Sesta (20/12/2024).
Prezidente CCI-TL, Jorge Manuel Serrano, informa, enkontru ida ne’e hodi komprimentu primeiru-ministru, no Prezidente KADIN, M. Arsjad Rasjid P.M rasik mak informa bá xefe governu kona-bá akordu kooperasaun ne’ebé CCI-TL ho KADIN assina tiha ona iha Kinta kalan (19/12/2024), atu servisu hamutuk iha futuru, inklui aprezenta vizaun sira kona-bá Timor-Leste, forma saida mak parte rua bele servisu hamutuk, atu hadi’a ekonómia timor-leste, hanesan paízes ida.
Primeiru-Ministru Xanana Gusmão apresia no husu atu reforsa parseria ne’e iha prátika, atu hadi’a ekonómia rai-laran, atu muda emprezáriu sira nian hanoin, liu-liu kria emprezáriu foun sira, emprezáriu sira mikro-pekenas, medias emprézas sira, atu komesa hanoin prodús buat balu iha rai-laran, ho apoiu koñesimentu hosi KADIN.
PM Xanana apresia loos, no agradese mós bá M. Arsjad Rasjid P.M, hanesan prezidente KADIN, ne’ebé mak hato’o ninia vizaun sira kona-bá Timor-Leste atu bele iha koolaborasaun di’ak iha futuru, iha área ekonómia, haree mós setór produtivu sira, nune’e bele kontribui bá dezenvolvimentu rai-laran, no mós kria ligasaun ne’ebé metin di’ak liután ho Governu Indonézia.
Arsjad Rasjid P.M, hateten ónra ida bá sira hosi KADIN, reprezenta Indonézia, bá dahuluk, asina ona akordu konjuntu ho CCI-TL no bele hasoru malu ho Primeiru-Ministru, oinsá mak haree kooperasaun entre governu no setór privadu.
“Ida-ne’e maka sinérjia ne’ebé maka eziste. Iha diskusaun ho Primeiru-Ministru, primeiru, ami esplika katak, ita haree fuan ema Timor-Leste nian, ne’e estraordináriu. Ami esplika ho laran-di’ak, dame, no laran-di’ak tebes no ida ne’e, reflete oinsá ita haree bá ita nia maluk sira, ita nia maun-alin sira iha Timor-Leste,” Arsjad Rasjid hateten.
Kooperasaun KADIN ho CCI-TL foku bá mundu negosiu nian, parte hosi prosesu ne’ebe sempre governu, liu-liu Prezidente Prabowo Subianto iha ne’ebé sempre ho vizaun politika di’ak, oinsá mak TL ho Indonézia, hanesan país viziñu, ida-idak bele besik liu tán no ida-idak bele tulun malu.
La’os ne’e de’it, maibé kooperasaun sira ne’e mós presiza iha aprosimasaun governu bá governu, ka entre governu, maibé iha mós aprosimasaun povu bá povu. Iha aprosimasaun povu bá povu ne’e, haree liu kona-bá atividade sira negósiu nian.
“Buat sira ne’e mak ita hakarak, no sempre admira hosi Prezidente Parbowo Subianto, naran katak, dame, Paz no mós prosperidade, no iha ne’ebé ami mós esplika katak Indonézia iha ambisaun atu iha kreximentu ekonómiku 8%. Maibe, la’os 8 deit, ita dehan 0,8, tanba 8% kresimentu ekonomia, no 0% pobreza. Signifika, kresimentu ekonómiku ida ne’ebé tenke justu,” nia esplika.
KADIN ho CCI-TL sei haree dezenvolve mós setór sira seluk ne’ebé bele iha esforsu hamutuk entre TL ho Indonézia, no ohin, diskute liu kona-bá konetividade entre país rua ne’e, la’os de’it iha terrestre, nune’e mós aéreu, marítima, nune’e mós konetividade hosi fuan bá fuan.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres