Hatutan.com, (28 Janeiru 2025), Díli—Gregório Saldanha “Mouris”, Tersa (28/01/2025), ofisiálmente deklara ona nia rezignasaun hosi knaar hanesan prezidente Autoridade Munisípiu Díli.
Lee Mós: Breaking News: Gregório Saldanha Rezigna An hosi PAM Díli

Gregório Saldanha “Mauris”, rezigna an ofisiál nu’udár Prezidente Autoridade Munisípiu Díli, Tersa (28/01/2025). Foto/Tome da Silva
Liuhosi konferénsia imprensa iha edifísiu Autoridade Munisípiu Díli, Gregório Saldanha “Mouris”, afirma desijaun rezignasun husi kargu Prezidente Autoridade Munisípiu Díli la’os tanba presaun polítika, maibé ho vontade nia rasik hakerek karta ba iha Ministru Administrasaun Estatal (MAE) Tomas do Rosário Cabral no mós hetan despaxu hosi Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão hodi konkorda nia rezignasaun ne’e.
“Ha’u repete ha’u mak foti desijaun rejignasaun, laiha ita-nia maun sira leten mak hasai ha’u ka duni sai hau, lae! Espekulasaun iha públiku ne’e oin-oin loos,” Gregório Saldanha “Mouris” afirma.
Mate-restu Masakre Santa Krús, 12 Novembru 1991 ne’e nia parte husu ba MAE atu halo auditoria, tanba diskunfia iha indisiu korrupsaun iha projetu servisu rekolla lixu no mós iha irregularidade ne’ebeéakontese iha admistrativu no finansasa PAM Díli nian.
“Ha’u husu auditoria lao hela no ha’u lakohi adiante kuandu buat ne’e sidauk hotu, se-se deit no hira loos, ne’e auditoria nia servisu, ita hein rezultadu, ami bele kalklu lakon hanesan ne’e, maibe ita diksunfia, tanba ita haree sintoma balun,” Sobrevivente ne’ebé simu sentensa prizaun tinan-20 hosi Tribunál Primeira Instánsia Provínsia Díli-Indonézia ba kestaun Masakre Santa Krús 1991 ne’e hateten.
Kona desijaun ne’ebé Ministru Administrasaun Estatál (MAE) Tomas do Rosário Cabral hamutuk Ministeriu Finansa, prezidente Komisaun Administrasaun Fundu Infraestrutura (CAFI, sigla portugés) ne’ebé deside halo pagamentu ba iha empreza raut lixu sira la iha koñesimentu hosi PAM Díli, Gregorio Saldanha Mouris afirma, pagamentu ne’e bazeia ba progressu servisu husi kompañia.
“Ema nia direitu selu, tenke selu, se labele selu, labele selu, ne’e tama hela iha planu auditoria ne’e mós, se sala mak selu kona mós iha auditoria ne’e, tanba ne’e, la’ós Munisípiu Díli la selu lae, tanba bainhira iha kompañia sira halo keixa ba Primeiru-Ministru (PM), ha’u rasik deklara katak la’ós la selu, maibe selu tuir progresu servisu,” nia afirma.
Gregório Saldanha haktuir desizaun ida-ne’e todan tébes, maibé nia tenke foti desijaun ne’e tamba iha situasaun sira hanesan tuir mai ne’e:
Kontestu no Motivasaun:
- Iregularidade Administrativu no Finanseiru:
Durante ha’u-nia mandatu, ha’u hasoru iregularidade grave sira iha prosesu administrativu, inklui falsifikasaun dokumentu no prosesu sira ne’ebé duviduzu. Preokupante liu mak situasaun iha servisu rekolla lixu manual, ne’ebé identifika tinan ida halakon osan Estadu purvolta dólar millaun ida ($1,000,000.00). Dadus sira-ne’e fasilita husi relatóriu sira, rejistu husi sistema automátiku Tibar nian no evidensia fotográfiku no videográfiku husi fulan Agostu 2023 to’o Agostu 2024. Foin loron hirak liu ba Sua Exelénsia SEATOU konfirma rasik, wainhira halo verifikasaun surpreza ba’a kamioneta tula lixu nian sira.
- Falta Autonomia Administrativu:
Dependénsia demais AMD ba Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) estraga kapasidade atu prepara didi’ak desentralizasaun poder lokál, tuir polítika Governu IX nian.
- Obstákulu ba Realizasaun Auditoria:
Iha fulan-Setembru 2024, ha’u husu ba Ministru Administrasaun Estatal atu halo auditoria ba servisu AMD nian. Auditoria ne’e foin hahú iha fulan-Dezembru no to’o agora, ha’u seidauk simu informasaun ruma kona-ba ninia rezultadu. Situasaun ida-ne’e fo impaktu no trava implementasaun medida koretiva sira ne’ebė urjente.
- Desizaun Unilaterál no Falta Koordenasaun:
Intensaun atu transfere unidade Project Management Unit (PMU) husi AMD ba MAE prejudika ami nia kapasidade atu superviziona téknikamente servisu limpeza urbana. Piór liu tan, MAE halo estensaun kontratu empreza limpeza sira, sem konsulta uluk ho AMD. Ida ne’e hamate esforsu sira ba melloria no prejudika ijiene no saúde públiku sidadaun Dili nian.
- Konflitu Kompeténsia:
Diresaun Jestaun Merkadu no Turizmu (GMT) ne’ebé halao serbisu munisipál nian, tuir lolós submete ba’a Autoridade Munisípiu Díli, maibé infelizmente SEATOU maka kontrola lor-loron hodi atua ho violénsia hasoru vendedores ambulantes ka komunidade kiak sira neʼebé hela iha espasu públiku ho sira nia sasan. Hanesan konsekuensia, AMD maka hetan fali kritiku no akujasaun husi públiku hanesan autór no responsável.
- Preokupasaun Étika no Sosiál:
Hanesan sidadaun, veteranu no Prezidente Autoridade Munisipál, ha’u labele simu prátika violentu sira ne’ebé haterus tan sidadaun Dili, sem kria uluk kondisaun mínima alternativa. Ami rejista katak, situasaun ida ne’e atu repete fali prátika desumanu sira ne’ebé uluk ema rai seluk sira halo hasoru ita nia povu, hahalok iresponsável neʼebé ita nunka konkorda to’o ita manán Independénsia!
Konkluzaun :
Haree ba buat sira neʼebé temi iha leten, Gregório Saldanha konklui katak realidade sira ne’e maka trava nia atu hala’o nia knaar ho efikásia no integridade, ne’ebé nia konsidera importante. Nia ho nia ekipa serbisu maka’as ona atu hadi’a AMD, kombate indisiplina, korupsaun, nepotizmu no prátika familiarismu nian, tuir kompromisu Governu IX nian. Maibé infelizmente, obstákulu sira neʼebé ekipa hasoru, sente hanesan la’hetan apoiu institusionál hodi kumpri promesa sira ne’ebé halo ona ba povu Timor Leste, liu-liu kapitál Díli. Nune’e, halo nia prezensa iha kargu PAM Dili ne’e, la’sustentável ona atu kuntinua.
Maski nune’e, nia dever atu hato’o agradesimentu ba fiar no kolaborasaun husi kolega sira iha AMD, husi ha’u-nia superiór sira iha MAE no Governu IX, iha lideransa Sua Exelénsia primeiro ministru Xanana Gusmão.
Ikus nia parte husu deskulpa ba povu sidade Dili tamba tenki para iha dalan klaran, maski iha ona planu oinsá dezenvolve sidade Díli ba oin kona ba lixu, merkadu, rate, jardin, no atendimentu sira seluk ba komunidade nia nesesidade sira.
Xanana: “Oh, Ne’e-gá”
Hafoin rejignasaun ofisiál husi Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Díli, Gregório Saldanha nian, Jornalista sira tenta halo kedas konfirmasaun ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Palásiu Governu, hafoin halo enkontru ho Ministru ba Assuntu Internu, Ministru ba Imigrasaun no Asuntu Multikultural, Ministeriu ba Seguransa Sibernetika, Ministru ba Arte no Lider ba Casa, Tony Burke MP, maibé Primeiru-Ministru hatan deit dehan, “Ohhh, Ne’e-gá”.
Hafoin ida-ne’e Primeiru-Ministru kontinua hakat ba nia eskritóriu iha Palásiu Governu hodi kontinua nia servisu.
Jornalista: Leopoldina de Carvalho