Hatutan.com, (15 Fevereiru 2025), Díli- Partidu Libertasaun Popular (PLP), Sábadu (15/02/2025), iha Salaun OKA, Osindo, Díli, hala’o II kongresu nasional ho tema sentral “Mai Ita Hamutuk Salva Timor-Leste” ho nune’e, kongresu ne’e la konsentra ba problema maibé konsentra ba solusaun.
Lee Mós: FRETILIN-PLP-KHUNTO Asina Nota Entendimentu Plataforma Pré-eleitoral

II Kongresu Nasionál PLP, Sábadu (15/02/2025). Foto/Elio dos Santos da Costa
Kongresu ne’e ofisiálmente loke hosi Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP), “belun-boot” Taur Matan Ruak hodi subliña prosesu polítiku sósiu kulturál iha mundu importante tebes tanba iha ne’e iha mundu sempre iha polítika inklui mós Timor Leste.
“Ami-nia kongresu ida-ne’e la konsentra ba problema, ha’u hakrak ita-boot sira konsentra ba solusaun. Definisaun kona-bá oinsá mak ema harii partidu hateten katak ema sira ne’ebé hanoin hanesan no hakarak hanesan entaun ha’u nia hanoin ne’e mak saida primeiru Timor, segundu partidu no terseiru mak individual,” Taur Matan Ruak hateten iha nia diskursu.
Iha kongresu ne’e fokus ba solusaun tanba ne’e Taur Matan Ruak propoin hotu-hotu loke aan atu loke odamatan ba ema hotu ne’ebe mak iha hanoin hanesan mehi hanesan PLP atu salva Timor-Leste.
Salva ne’e mak saida, Taur Matan Ruak, esplika primeiru ema, segundu ema, terseiru ema tanba dezenvolvimentu ne’ebe mak halo ne’e benefísiu ba ema nune’e ema mak rikusoin.
“So bele imi tau prioridade númeru primeiru liu Timor, númeru segundu Timor, númeru terseiru Timor, númeru kuatru mak imi nia partidu ho imi,” Taur Matan Ruak afirma.
Taur Matan Ruak husu ba reprezentante no simpatizante sira hotu PLP iha kongresu atu lori fila ideia di’ak no hahalok di’ak ruma atu kontribui tanba fokus iha de’it solusaun nune’e labele fokus ba problema.
Lú-Olo Rekomenda Buka Define Postura Polítika

Prezidente partidu FRETILIN, Francisco Guterres “Lú-Olo”. Foto/Elio dos Santos da Costa
Iha fatin hanesan Prezidente Partidu FRETILIN, Francisco Guterres ” Lú-Olo ” rekomenda atu II Kongresu PLP ne’e refletivu tebes atu bele hakat ba oin hodi define postura polítika atu bele lori PLP hakat ba oin hamutuk ho sira seluk atu salva Timor-Leste.
“Taur Matan Ruak hasai sentis ida ne’e hamutuk ho ita-boot sira tanba nia hatene hanoin iha konjetura ida agora halo daudauk saida mak PLP bele kontribui hamutuk ho sira seluk atu bele salva duni Timor-Leste envés de oho Timor-Leste,” Francisco Guterres “Lú-Olo” hateten.
Kongresu ne’e órgaun ida másimu ne’ebé mak reúne atu hola desizaun polítika anivel internu partidu nian atu delibera no deside kona-bá postura polítika hotu ne’ebe mak PLP hakarak atu hakat ba oin.
Delegadu sira hosi kongresu ida-ne’e mai hosi munisipiu idak-idak, fiar katak sira mai ho material kompleksu hosi idak-idak nia diresaun atu bele diskute tasak liu tan hodi define postura partidu nia ba oin ida ne’e mak deside pozisaun ida mais klaru no forte liu hanesan partidu para atu hamriik hamutuk ho sira seluk salva Timor-Leste.
Lú-Olo hateten liafuan naroman kongresu ida-ne’e nian dehan katak mai hamutuk atu bele salva Timor-Leste tanba ne’e kongresu ne’e bele dehan katak sistema ida ne’ebe moris hahú hosi direitu liberdade fundamentál sidadaun hotu nian ne’ebe tau nanis ona iha Konstituisaun RDTL.
Governu ne’e troka ba malu maibé estadu ne’e kontinuidade maibé ho objetivu ida de’it atu salva rai ida ne’e tanba la seluk no la leet ida tanba ne’e atu hateten de’it katak kuandu ida uluk ne’e halo ona buat ruma, governu tuir mai la bele sobu ona maibé kontinua de’it.

Sekretáriu Jerál FRETILIN, Mari Alkatiri. Foto/Elio dos Santos da Costa
Iha fatin hanesan Sekretáriu Jerál FRETILIN, Mari Alkatiri heteten rai Timor-Leste tama iha konjuntura ida kompleksu tebes komplikadu tebes no susar tebes.
“Ha’u ko’alia ho ha’u nia ideia balu halo reflesaun boot tebes ba situasaun agora iha ita-nia rai. Dala barak ita iha prosesu tomak bolu jornada maibé haluha tiha bainhira ita luta hakuak kauza ida mak tama ba prosesu ida,” Mari Alkatiri hateten.
Mari Alkatiri dehan luta ida ne’e hahú atu kore povu hosi ki’ak no mukit, tanba ne’e mak balu fó aan ba mate agora bolu sira eroi ka martir sira.
Ho reflesaun ida ne’e mak tempu to’o duni ona atu hamoris fali kauza komún atu salva duni Timor lori ba nia di’ak tanba ne’e polítika labele impede fali entendimentu nasaun no povu nune’e povu presiza duni governu ida preokupa ho povu tomak
“Agora halo nusa mak bele garante ba jerasaun ba aban bairua mai ne’e atu matenek liu ita halo nusa mak oan no bei-oan sira moris ho saúde di’ak ne’e mak importante tebes,” Mari Alkatiri dehan.
Ideia ne’e atu deside plataforma foun atu envolve jerasaun hotu-hotu inkluziva atu nune’e lideransa foun bele moris lideransa foun atu moris presiza nafatin memória no istoria, signifika atu haree ida ne’ebe mak dinámiku tebes tanba ne’e, Mari Alkatiri husu ba veteranu sira presiza konta no mós hatudu memória ba sira atu bele sira hatene tanba independénsia la’ós monu de’it hosi Lalehan tun mai.

Konselleiru másimu partidu KHUNTO, José do Santos “Naimori” Bucar. Foto/Elio dos Santos da Costa
Konselleiru másimu partidu KHUNTO, José do Santos “Naimori” Bucar, haktuir katak liafuan ida atu salva Timor-Leste signifika katak iha futuru, lideransa sira iha nasaun ida ne’e hotu-hotu tenke tau interese ba povu iha sentidu Estadu atu lori povu ida ne’e bele hetan naroman.
“Ha’u sempre suporta nafatin maun Taur Matan Ruak. Ha’u jerasaun foun mas jerasaun ida ha’u bele haree lideransa ida ne’ebe lori povu moris hakmatek iha pás para ema hotu-hotu moris iha liberdade iha direitu hanesan labele harre ba koori, labele fo mahon ba seluk de’it, seluk iha loron manas ne’e la’ós polítika,” Naimori tenik.
Nia hateten, polítika atu salva povu Timor-Leste tanba povu ida ne’e mak hetan polítika se povu la iha polítika mós la iha tanba ne’e ema hotu-hotu ka lider sira tenke kaer prinsípiu ida-ne’e metin nafatin.
polítika ne’e, tuir Naimori, tenkie hanoin sukat ba mai, haraik aan, respeita no rona ema hodi hatudu fuan ida hadomi ba povu sira.
Naimori husu PLP sira hotu atu metin nafatin no iha buat ruma sala husu ba lider sira para resolve tanba ne’e husu ba FRETILIN, KHUNTO ho PLP tenke metin no unidade nafatin.
“Labele hatún malu atu ema seluk labele tama iha klaran tanba polítika ohin no aban la hanesan tanba bele akontese ohin bele sai amigu no aban bele sai inimigu,” Naimori subliña.
Jornalista Estajiáriu : Lazaro Pereira Quefi