Hatutan.com, (25 Fevereiru 2025), Díli-Timor-Leste nia Índise Persesaun Korrusaun (IPK) iha tinan 2024 hetan pontuasaun 44/100 ho klasifikasaun globál 73/180 país.
Lee Mós: CAC Bolu Obrigatóriu Dirijente SERVE, I.P Na’in-Ualu Hodi Presta Deklarasaun

Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmao, kaer liman ho Deputada PLP Angelina Sarmento iha ambitu diskusaun Orsamentu Retifikativu 2023, iha PN, 22 fulan-Agostu 2023). Foto/Elio dos Santos da Costa.
Liuhosi deklarasaun polítika Bankada PLP nian iha Parlamentu Nasionál, Tersa (25/02/2025), Xefe Bankada PLP Maria Angelina Sarmento hateten, PLP hakarak aborda kestaun ida ne’ebé sériu tebes ne’ebé la’ós de’it afeta bá governasaun maibé mós futura prosperiédade no integridade Timor-Leste nian.
Relatóriu Índise Persesaun Korrupsaun (IPK) 2024, ne’ebé foin lalais públika iha tinan 2025, revela katák Timor-Leste hetan pontuasaun 44/100 iha IPK 2024 nian, ho klasifikasaun globál 73/180 país.
Embora pontuasaun ida-ne’e reprezenta mellória ida kompara ho relatóriu IPK 2023 nian, bainhira Timor-Leste hetan 43/100, Timor-Leste marka deklíniu ida iha ninian klasifikasaun bainhira kompara ho IPK 2023.
“Ne’ebé natoon ne’e okupa pozisaun 70/180. Monu ida-ne’e alarmante no ezije reflesaun no asaun urjente. Bazea bá tendénsia sira iha tinan hitu ikus ne’e, tuir loloos ne’e projesaun Timor-Leste nian ba IPK iha 2024 okupa pozisaun 65 hosi país 180 iha mundu,” Deputada Maria Angelina Sarmento hateten iha nia intervensaun iha plenária PN.
Análiza ida kona-bá tendénsia iha tinan hitu ikus ne’e, Timor-Leste rejista progresu inkrementál iha ninian pontuasaun iha IPK:
- 2018: 35/100, pozisaun 105/180
- 2019: 38/100, pozisaun 93/180
- 2020: 40/100, pozisaun 86/180
- 2021: 41/100, pozisaun 82/180
- 2022: 42/100, pozisaun 77/180
- 2023: 43/100, pozisaun 70/180
- 2024: 44/100, pozisaun 73/180
Embora iha progresu balu dezde 2018 deklíniu iha Timor-Leste nia klasifikasaun, mézmu ho pontuasaun mellorada ida, subliña katak país seluk avansa lais loos iha sira-nia luta kontra korrupsaun.
“Timor-Leste sei nafatin hela ho média globál 43/100, nune’e koloká Timor-Leste entre dois terços hosi país sira iha mundu ne’ebé hetan pontuasaun ki’ik-liu hosi 50/100 limiár ida ne’ebé ita presiza esforsa hodi ultrapasa,” Nia afirma.
Kauza oin-oin hosi Timor-Leste nia deklíniu iha IPK 2024, fatór oin-oin bele esplika retrosesu ka deklíniu iha IPK 2024, hanesan tuir-mai:
- Prosesu Kontratasaun Públika Simplifikadu, Dezde IX Governu konstituisionál ukun iha Jullu 2023, Governu buka aselera prosesu kontratasaun, hodi fó previléjiu bá kontratu liuhosi ajuste diretu bá projetu infraestrutura oioin, inklui projetu fornesimentu medikámentu sira.
- Fraka Implementasaun iha Lei Anti-Korrupsaun, iha lideransa Primeiru Ministru Taur Matan Ruak nian hosi 2018 to’o meadu 2023 konsegé hamosu pasu signifikativu lubuk ida iha fortalesimentu kuadru institusionál oioin hodi kombaté korrupsaun. Notavelmente, hamosu Lei Nú. 7/2020 iha 26 Agostu kona-ba Medidas de Prevenção e Combate à Corrupção. Lei ida-ne’e reforsa transparénsia no responsabilizasaun. Maibé, ninian efikásia depende bá aplikasaun ida ne’ebé konsistente. Karik implementasaun falla ka supervizaun fraka, lei ne’e di’ak oinsá mós sai de’it liafuan iha surat-tahan.
Aat liu mak esforsu hodi hamosu Lei Nú. 1/2024 iha 8 Maiu kona-ba Segunda Alteração à Lei No. 8/2008 iha 15 Jullu, Lei sobre a Comissão Anti-Corrupção ne’ebé iha tendénsia atu partidariza funsionamentu KAK nian.
- Presaun hosi Komparasaun Globál: Iha mundu ida ne’ebé dois terços hosi país sira hetan pontuasaun la-liu hosi 50/100, Timor-Leste la bele permite komplasénsia. Pontuasaun média globál 43/100 serve nu’udaár referénsia ida no hanesan mós avizu ida.
Timor-Leste presiza servisu maka’as liután hodi garante katak ita-nia progresu supera nasaun sira seluk, se ita hakarak atu alkansa ita-nia objetivu atu atinji 50/100 iha tinan lima tuir-mai.
Haree bá situasaun ida-ne’e, entidade estadu hotu-hotu presiza Reforsa Mekanizmu Supervizaun liuhosi estabelesimentu organizmu sira independente hodi revee kontratu liuhosi ajuste diretu oin-oin, hodi garante katák kontratu sira ne’e kumpri ei provizionamentu nian ne’ebé rigorozu kona-bá nesesidade no kustu-efetividade.
Auditória regulár presiza realiza atu verifika konformidade no uzu indevid hosi fundu públiku. Hadi’ak Transparénsia iha Governasaun hodi publika relatóriu detalladu sobre atividade kontratasaun públika, inklui justifikasaun bá ajudikasaun la’ós-kompetitiva.
Reafirma kompromisu bá Lei Anti-Korrupsaun no Lei kona-b Medida Prevensaun no Kombateé Korrupsaun hodi garante plena implementasaun hosi lejizlasaun ezistente.
Aleinde ida-ne’e, tenke para ona ho partidarizasaun funsionamentu KAK nian KAK ho sosiedade sivil presiza lansa kampañia nasionál oin-oin hodi sensibiliza sobre efeitu aat hosi korrupsaun no insentiva partisipasaun povu nian hodi monitoriza atividade governamentál oin-oin no kapasita sidadaun sira atu ezijé responsabilizasaun hosi ninian líder sira.
Kompara ho lidér rejionál iha Luta Kontra Korrupsaun liuhosi estuda estratéjia bem-sucedida oin-oin iha luta kontra korrupsaun ne’ebé país sira hanesan Singapura no Nova Zelándia halo iha rejiaun Ázia-Pasífika.Tanba país rua ne’ebé konsistentemente sai nu’udár mellor classifikadu iha IPK kada tinan.
“Timor-Leste hetan ona progresu lubuk ida ne’ebé louvável iha tinan lima ikus ne’e, nomeadamente entre 2018-2023. Mezmu nune’e, Relatóriu IPK iha 2024 serve nu’udár lembrete ida maka’as katák progresu ne’e frajíl no presiza esforsu sustentadu ida,” Maria Angelina Sarmento afirma.
PLP defende governasaun ida di’ak nomós. PLP kompromete tebes bá prinsípiu transparénsia, responsabilizasaun, no integridade. Ho relatóriu IPK 2024 ne’e, PLP apela bá parte hotu-hotu atu renova Timor-Leste nia luta kontra korrupsaun.
Hatán bá deklarasaun Politiká Bankada PLP, Vise-Ministru Asuntu Parlamentár Adérito da Costa Hugo hateten, kona-bá Deklarasaun politiká Bankada PLP nian kona-bá boa Governsaun katák desde restaurasaun indepedénsia setór ida laiha rezerva bá Governu sira uluk to’o agora mak setór Justisa setór ida boa-Governasaun nian.
“Lei kombate korrupsaun ne’e aprová ona iha PN ho unanimidade, agora Governu no ita hotu akompaña hela orgaun implementadór hanesan KAK to’o iha ne’ebé, lei bele furak to’o dala-sanunu maibé orgaun implementadór sira la forsa ho di’ak hanesan de’it,” Adérito Hugo hateten.
Nia hateten, kaer bá referénsia indise presesaun Korrupsaun nian ajénsia internasionál sira hasai tinan 2025. Katák Timor-Leste ninian indise korrupsaun iha 43 depois iha globál 73 husi nasaun 180.
Bankada PLP kestiona katák ne’e negativu, no husu bá Governu atu hadi’a, eleva índise numeru korrupsaun ne’e tenke sa’e bá di’ak ka kontextu positivu, tuun di’ak litán hanesan Norwegia no Finlándia nian ne’e tenki luta makaas.
Jornalista Estaiária: Zita Menezes