Connect with us

Nasionál

May Day 2025, KSTL Aprezenta Ejijénsia Lima no Konsidera Saláriu Mínimu $115 La Refleta Ona Inflasaun 60%

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2025), Díli – Komemorasaun Loron Internasionál Traballadór 2025 (May Day), Kinta ohin (1/05/2025), ho marxa husi sede Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) iha Bemori mai to’o Palásiu Governu hodi aprezenta ejijénsia lima (5) ho mós husu atu hasa’e saláriu mínimu $115 tanba la refleta ona nesesidade báziku ka inflasaun ai-han ho bebida dira sa’e ona ba 60%.

Lee Mós: May Day, Traballadór Sira Husu Governu Hasa’e Saláriu Mínimu Bá $200

Traballadór sira selebra loron mundiál traballár sira-nian, 01 Maiu 2025. Foto/Elio dos Santos da Costa

Inflasaun maka aumentu jerál no kontínua iha folin sasán no servisu sira iha períodu determinadu ida. Ho liafuan seluk, ita-nia osan nia folin tuun tanba ita presiza osan barak liután atu sosa sasán no servisu hanesan uluk. Inflasaun bele mós interpreta hanesan diminuisaun iha kbiit sosa osan nian ba sasán no servisu sira.

“Valor saláriu mínimu $115 ne’e bazeia ba rezultadu peskiza Organizasaun Internasionál ba Traballu (ILO, sigla portugés) nian kona-bá saláriu mínimu iha  Sudeste Aziátiku. Iha tempu hanesan inflasaun ba ai-han no bebida sira sa’e kuaze 60%. Bainhira kustu ba moris no inflasaun sa’e maka’as, sei hatún padraun moris servisu na’in sira nian. Servisu na’in ka traballadór vulneravel sira sei hetan risku ba moris iha kondisaun mukit no kiak nia laran,” Prezidente KSTL Almerio Vilanova hateten.

Advertisement

Liuhosi marxa ne’e KSTL ne’ebé reprezenta traballadór Timoroan hotu iha rai-laran, aprezenta sira-nia ejijénsia  lima ba Governu mak hanesan tuir mai ne’e;

  1. Selebrasaun loron mundiál traballadór sira-nian ho marxa husi sede KSTL iha Bemori mai to’o Pálasiu Governu, 01 Maiu 2025. Foto/Elio dos Santos da Costa


    Ezije ba Governu hasa’e saláriu mínimu nasionál urjentemente tanba servisu na’in sira iha Timor-Leste enfrenta des-igualdade iha nivel istóriku kona-bá saláriu mínimu, ida ne’e to’o ona pontu ne’ebe kritiku. Ema sira iha rai-laran la signifika buat ida ba Governanta, ba polítika na’in sira no ba empregadór bo’ot sira ne’ebé iha influensia. Servisu na’in sira ne’ebé hetan ignoránsia laiha seguransa ba servisu, fó sira nia tempu ba servisu ho oras ne’ebe naruk hodi luta ba saláriu ne’ebé mak ki’ik.
  2. Ezije nafatin ba Governu kria empregu iha rai-laran, empregu tenke sai hanesan sentru ba polítika publika. Empregu presiza investimentu, no Governu tenke aloka subsídiu ba investimentu privadu hodi maximiza impaktu ba empregu. KSTL husu investimentu apropriadu sira iha setor konstrusaun, saúde, agrikultura, turismu no setor maritima tamba setor hirak ne’e importante atu kria empregu ne’ebé estavel bazeia ba komunidade no promove reziliénsia. Orsamentu husi Governu tenke aliña ho programa kriasaun empregu no estratéjia empregu nasionál (NES). Governu fó insentiva no kapasitasaun ba setor ekonomia informal sira no Governu fasilita sira nia tranzisaun husi empregu informal ba empregu formal.
  3. Ezije ba Governu atu kria Lei, Regulamentu no Ratifika Konvensaun importante iha área Traballu mak hanesan; Revizaun ba Lei No. 4/2012, Aselera Lei ba Traballu Doméstika, Kria Lei Traballu iha setor Maritima, Kria Lei ba Violénsia no Asédiu iha servisu fatin, Aselera Dekretu Lei ba saláriu mínimu nasionál no saláriu mínimu sektorál, Dekretu Lei ba Protesaun, Doensa iha Seguransa Sosiál, Dekretu, Lei ba Protesaun Dezempregu, Kria Regulamentu ba estatutu Conselho, Arbitragem do Trabalho. Kria Regulamentu espesífiku kona-bá durasaun kontratu ho tipu indeterminadu/ permanente ba funsionáriu Ajente Administrasaun Publika. Ratifika Konvensaun OIT nú.190, Konvensaun nú.144 Ratifika prosesu adezaun konvensaun organizasaun maritima mundiál (Proseso whitelisting).
  4. Ezije ba Governu Atu fó Protesaun ba Direitu no Kombate Esplorasaun. KSTL husu ba Inspesaun Jerál Traballu (IJT) atu halo inspesaun rutina ba kompañia sira no fó sansaun ba empregadór sira ne’ebé mak to’o ohin loron sei nafatin kontínua halo violasaun no esplorasaun ba direitu servisu na’in sira nian. Empregadór sira ne’ebe mak kontinua halo infrasaun ba Lei Traballu tenke hetan multa administrativu ba kofre estadu. Husu ba IJT atu promove Konvensaun ILO Nú. 87 no Nú. 98 ne’ebe mak Estadu Timor-Leste ratifika ona hodi fó biban ba parte sira halo negosiasaun ho Liberdade hodi hamosu akordu koletivu, hadi’a kondisaun servisu no hamosu benefísiu sira seluk. Husu ba IJT atu promove Lei ba seguransa, saúde no ijiene iha servisu fatin hodi minimiza asidente traballu.
  5. Ejize ba Governu Atu Promove Diálogu Sosiál. KSTL ezije ba Governu atu promove diálogu sosiál husi nivel empreza (bipartida) ba to’o nivel nasionál tripartida. Husu ba Governu (MCAE) atu aselera funsionamentu husi Konsellu Nasional Traballu no Konsellu Arbitrajen Traballu urjentemente atu hala’o nia kna’ar tuir Lei. Husu ba Governu atu rona traballadór sira-nia ezijénsia hirak ne’e, tau iha konsiderasaun ba polítika, programa no prioridade Governu nian.

Prezidente Repúblika Dezeju Traballadór sira

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Foto/Tome da Silva

Iha biban selebrasaun loron mundiál traballadór sira-nian ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten iha signifikativu Loron Mundiál Traballadór sira nian fó onra no selebra espíritu, reziliénsia, determinasaun, no kontribuisaun husi traballadór sira iha nasaun doben  no mós iha mundu tomak.

“Bainhira ita marka loron importante ida-ne’e iha tinan 2025, ita refleta kona-bá ita-nia viajen ba harii nasaun, dezenvolvimentu ekonómiku, no papél importante husi ita-nia forsa traballu hodi forma Timor-Leste nia futuru. Traballadór sira iha Timor-Leste la’ós de’it harii filafali ekonomia, maibé sai ona arkitetu ba ita nia reziliénsia nasionál. Hahú husi traballadór agríkola iha ita-nia komunidade rurál sira to’o profisionál sira iha ita-nia sentru urbanu ne’ebé buras daudaun, traballadór ida-idak kontribui ba konstrusaun ita-nia progresu nasionál” Ramos-Horta hateten iha  komunikadu ba imprensa.

Tinan ida ne’e subliña importánsia hodi promove Justisa Sosiál no Servisu Dignu ba traballadór hotu iha Timor-Leste nia misaun mak atu kria armonizasaun ba kondisaun servisu ne’ebé seguru, saudavel, no protejidu ne’ebé kontribui ba kreximentu ekonómiku husi iha Timor-Leste.

Sidadaun ida-idak merese hetan dignidade iha sira nia servisu no rekoñesimentu justu ba sira-nia kontribuisaun.

“Ha’u dezeju ba traballadór sira hotu selebrasaun Loron Traballadór nian ne’ebé haksolok, nakonu ho dame no alegria, no hein katak tinan oin mai sei lori mai ita prosperidade no progresu barak liután,” Xefe Estadu hateten.

Advertisement

Liman ne’ebé servisu, hanoin ne’ebé mehi, no fuan ne’ebé p persiste – sira ne’e mak fundasaun loloos husi Timor-Leste. Tanba ne’e traballadór sira la’ós de’it serbisu-na’in, maibé personifikasaun moris husi korajen no potensiál Timor-Leste nian.

Ohin selebra traballadór ida-idak ne’ebé hadeer dadeer-dadeer hodi konstrui, kria, no lori nasaun ne’e ba oin. Imi nia servisu mak pulsa husi ita nia espíritu nasionál.

Bainhira  kontínua harii demokrasia joven, mai ho hanoin katak Forsa Timor-Leste nian rezide husi ninia forsa traballadór sira. Tan ne’e, Ramos-Horta husu  atu hamutuk hodi kria futuru ida iha ne’ebé traballadór hotu hetan respeitu, protesaun, no valoriza ba sira-nia kontribuisaun esensiál mai iha sosiedade.

Vise-Primeiru Ministru, Ministru Koordenadór ba asuntu Sosiál, Ministru Dezenvolvimentu Rural no Abitasaun Komunitária, Mariano Asanami Sabino simu ejizensia traballadór sira-nian atu lori ba diskuti iha Konsellu Ministru. Foto/Elio dos Santos da Costa

Iha sorin seluk Vise-Primeiru Ministru, Ministru Koordenadór  ba asuntu Sosiál, Ministru Dezenvolvimentu Rural no  Abitasaun Komunitária, Mariano Asanami Sabino hateten nasaun atu sai sidade ne’e obra traballadór sira-nian tanba ne’e parabens ba traballadór hotu iha Timor-Leste nune’e ohin loron mundiál ba traballadór tenke rona mós traballadór sira nia preokupasaun.

Mariano Sabino ne’ebé la’o ba hamutuk ho traballdor sira ne’ebé konsentra iha Palásiu Governu, reafirma katak obra sira ne’ebé mak ohin loron mundu nakfila aan ne’e mai hosi traballadór sira s no mós ba situasaun ne’ebé mak mundu muda ne’e mai hosi traballadór sira-nia obra ka ninia servisu. Tanba ne’e mak Estadu iha ne’ebé de’it iha dever  no iha obrigasaun atu respeitu no atu proteje ninia traballadór sira.

“Reprezenta nonu governu konstitusionál ha’u hakarak mai hasoru imi atu rona imi nia aspirasaun atu rona imi nia ideia iha loron importante ida-ne’e. Imi luta ba imi nia direitu duni ba direitu ne’ebé mak imi iha. Ami orienta ba SEFOPE atu bele la’o nafatin ba fatin-fatin sira ne’ebé traballadór  sira servisu ba atu bele haree fatin ne’e dignu ka lae , iha fatin ne’e proteje ba inan sira ka oinsá no fasilidade sira seluk iha ka lae ida ne’e mak importante no prioridade tebes atu fó protesaun ba traballadór sira,” Mariano Asanami Sabino hateten.

Advertisement

Governu ezije nafatin SEFOPE atu tau matan ba traballadór sira hotu, ida-ne’e mak importante tanba ne’e servisu ba rai doben Timor-Leste.

“Ami konsidera imi karik imi iha petisaun ruma imi iha ideia ruma di’ak hakerek didi’ak fó mai ha’u hanesan vise primeiru ministru odamatan nakloke ba imi atu bele haree saida mak imi nia direitu. Ha’u sei ko’alia nafatin no defende nafatin imi atu oinsá bele hasae saláriu ne’e ho kontestu sira haree hotu,” Asanami Sabino hateten.

Mariano Asanami Sabino hatutan SEFOPE hatama duni ona hanoin balu ba Konsellu Ministru no debate duni ona kona-bá oinsá hasae saláriu mínimu $115 ne’e maibé hosi finansas no hosi ministériu ka sekretáriu sira liga ba komplikasaun ba ida ne’e mak se fó tempu hodi haree situasaun ne’e maibé prinsípiu mak ne’e maubere oan iha nia rai tenke nafatin maubere no sai na’in ba rai ida-ne’e la’ós atu sai fali bainaka ba rai ida-ne’e.

Jornalista Estajiáriu : Lazaro Pereira Quefi

 

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

PM Xanana Aprésia Hatutan.com Kestiona Liberdade Imprensa iha SEKOMS Nia Oin

Published

on

By

Hatutan.com, (29 Janeiru 2026), Díli– Prirmeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão,  aprésia ho Hatutan.com tanba husu pergunta ka kesiona liberdade imprensa iha Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes nia oin.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Konferénsia Imprensa Konjunta Albanese-Xanana, SEKOMS “Limita” Liberdade Imprensa

Published

on

By

Hatutan.com, (28 Janeiru 2026), Díli-Governu da-sia (9) ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão iha kompromisu boot promove liberdade imprensa ne’ebé kontempla iha Konstituisaun RDTL artigu 41.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Timor-Leste ho Austrália Harii Parseira Foun Bá Era Foun

Published

on

By

Hatuta.com, (28 Janeiru 2026), Díli-Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) ho Governu Austrália iha kompromisu ida atu harii parseria foun bá era foun.

(more…)

Continue Reading

Trending