Hatutan.com, (20 Maiu 2025), Díli-Prezidenti Repúblika, José Ramos-Horta aproveita mós momentu solene loron restaurasaun independénsia bá dala-23 (20 Maiu 2002-2025) fó parabéns ba Governu no liuliu, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ba realizasaun ho susesu fórum kona-bá Direitu Tasi nian no Rezolusaun ba disputa sira kona-bá Fronteira Marítima, ne’ebé halibur figura importante na’in-100 ne’ebé matenek iha Direitu Internasionál no Direitu Tasi nian.

Prezidente Repúblika entre bandeira RDTL ba korpu hasa’e bandeira iha serimónia loron restaurasaun independensia ba dala-23 iha Pálasiu Prezidensiál, 20 Maiu 2025. Foto/AFP Dariel Valentino
Xefe Estadu mós fó parabéns ba Conselho de Imprensa de Timor-Leste ne’ebé susesu realiza l Fórum Diálogu Díli (DDF, sigla Ingles) 2025 kona-bá Liberdade Imprensa no Intelijénsia Artifisiál, ne’ebé organiza hodi hatán ho korajen no vizaun ba dezáfiu sira ne’ebé hamosu hosi Intelijénsia Artifisiál, mídia sosiál no demokrasia dijitál, Timor-Leste reafirma ona ninia kompromisu ba sosiedade ida ne’ebé livre, nakloke no iha prová ba futuru.
Xefe Estadu afirma fórum ida-ne’e destaka nu’udár espasu vitál ida ba reflesaun no partilla, iha ne’ebé lian nasionál no internasionál sira halibur hamutuk iha objetivu komún ida atu garante katák teknolójia serbí umanidade, katák liberdade espresaun hetan protesaun no katák demokrásia kontinua kuda ho responsabilidade no transparénsia.
Órgaun reguladora komunikasaun sosiál iha Timor-Leste, Conselho de Imprénsa (CI), iha loron 10 fulan-Maiu ne’e, organiza eventu internasionál ida ho tema espesífiku maka “the impact of artificial intelligence on press freedom and the media”.
Ramos-Horta adianta mós kona-bá Timor-Leste mós onra atu sai uma-na’in ba Semináriu Rejionál kona-bá deskolonizasaun, ne’ebé ko-organiza husi Governu Timor-Leste no Komité Espesiál Nasoins Unidas nian kona-bá Deskolonizasaun (C24) atu realiza iha Díli iha loron 21 fulan-Maiu ne’e.
Timor-Leste nu’udár razaun ksolok no onra nian, hodi hatudu kompromisu konstitusionál ba prinsípiu sira autodeterminasaun no deskolonizasaun nian ne’ebé seidauk hotu iha territóriu barak.
“Eventu hirak ne’ebé mensiona ona akontese iha momentu ida ne’ebé partikularmente simbóliku, bainhira ita selebra aniversáriu ba dala-23 Restaurasaun ita-nia Independénsia nian,” Ramos-Horta hateten.
“Ohin, marka tinan tolu (3) dezde ha’u simu pose iha meia-noite iha loron 19 fulan-Maiu tinan 2022. Ha’u iha tan tinan-rua (2) ba misaun atu kumpre, ne’ebé sei remata pontualmente iha oras 24 iha loron 19 fulan-Maiu tinan 2027. Ha’u-nia mandatu dahuluk nu’udár Prezidente Repúblika hahú husi 2007 no 2012. Iha tempu ne’ebá, ha’u-nia prezidénsia nia prioridade mak atu restaura pás no seguransa iha rai-laran, no restaura konfiansa no otimizmu ba ita-nia povu,” Prezidenti Repúblika José Ramos-Horta hateten iha nia diskursu.
Xefe Estadu José Ramors-Horta hateten promové Timor-Leste nu’udár destinu ba vizitante, turista no investidór sira, hodi transmite nafatin mensajen pozitivu ida, tanba sempre iha no iha ezemplu pozitivu barak iha ita-nia rain, au-kontráriu krítiku profisionál sira ne’ebé, tanba razaun polítika, ideolójika no/ka partidária, ka simplesmente tanba maldade bázika, lakohi rekoñese méritu ruma ba nasaun ida hanesan Timor-Leste.
Iha krítiku sira ne’ebé objetivu no konstrutivu, rekoñese esforsu sira atu absorve lisaun no esperiénsia sira ne’ebé di’ak liu, no husu atu hadi’a no hadi’a índis dezenvolvimentu ne’ebé la satisfatóriu.
Iha tinan 23 ikus dezde restaurasaun independénsia nian no iha tinan-13 tanba formalmente aplika ba membru ASEAN Timor-Leste nian indikadór ekonómiku no sosiál sira hatudu progresu signifikativu.
Timor-Leste nu’udár demokrasia ne’ebé joven, imperfeitu, no vibrante oázis dame, toleránsia no liberdade nian, naroman demokrasia no trankuilidade ne’ebé nabilan iha mundu turbulentu ida-ne’e.
“Ita maka sosiedade ida ne’ebé multikulturál, multirelijiozu, multilinge no multiétniku. Ita kompromete-an ho ita-nia diversidade no pluralidade polítika. Ita maka sosiedade ida ne’ebé nakloke ba mundu, tolerante no livre hosi ódiu. Katóliku pratikante 99,6% halo Timor-Leste sai nasaun daruak katóliku liu iha mundu, hafoin Sidade Vatikanu, iha-ne’ebé ita hotu moris iha armonia ho ita-nia maun-alin protestante no musulmanu sira,” Xefe Estadu hateten.
Jornalista Estajiaria: Zita Menezes