Hatutan.com, (24 Jullu 2025), Díli— Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, sei orienta hodi halo prosesa bá fujitivu Kalumban Mali hanesan prosesa hasoru fujitivu Arnolfo “Arnie” Alipit Teves Jr.
Lee Mós: PCIC Remete Ona Ba MP Kona-bá Prosesu Investigasaun Fujitivu Kalumban Mali Dezde 2023

PM Xanana Gusmão. Foto/Juvinal Cabral dos Santos
Fujitivu Kalumban Mali ne’ebé halai husi justisa Indonézia no deskonfia halo negósiu iha Timor-Leste deskonfia falsifika dokumentu hodi hetan nasionalidade Timorense ho naran Leonardo Benigno Tilman.
Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten, nia sidauk simu pedidu ruma husi Exmbaixada Indonézia iha Timor-Leste, maibé se fujitivu Kalumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman, halo korrupsaun ka krime ruma iha nia rai(Indonézia-red) tenke haruka fila, hanesan Arnolfo Teves Jr.
“Ha’u sidauk hatene, ha’u sidauk simu, ha’u sei husu, maibé kuandu hanesan ne’e nia kriminozu ka korruptor, imi haree ona Arnolfo Teves Jr, ita bá, ita ezije tenke tuir ida-ne’e, agora mós Arnolfo Teves tuir ona laiha ema ida oho arbiru, tenke la’o tuir prosesu,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten hodi ba jornalista sira hafoin remata enkontru semanál ho prezidente Repúblika José Ramos Horta iha Palásiu Prezidensiál, Kinta (24/07/2025).
Tuir PM Xanana, katak Timor tenke rekoñese justisa iha Timor fraku tebetebes, tanba juis sira iha tribunál servisu ladún efetivu.
“Se prosesu Kalumban Mali nian ne’e iha tendénsia ita-nia justisa fraku, ita tenke hatene uluk kata ita nia justisa iha Timor ne’e fraku tebetebes, tanba ita nia juis sira ha’u dehan tiha iha ne’e, horibainhira ha’u tun husi ne’ebá ha’u mai, ha’u lee buat ida henesan ne’e kona-bá IV Governu nian, tribunál konta harii ho dekretu lei Portugál 45, 958 iha tinan 1930, ha’u dehan waao ne’e tanba saída? Tanba ita nia juis sira la lee saída maka malae sira asina iha ne’ebá, sira asina de’it,” Xefe Governu ne’e preokupa.
Fó hanoin fila fali katak Kalumban Mali, hetan sentensa husi Painél Juis Tribunál Krime Korrupsaun ka Pengadilan Tindak Pidana Korupsi (Tipikor) Kupang tinan-15 prizaun efetivu iha tinan 2016. Maibé, prosesu julgamentu bá kazu ne’e ho karater in-absénsia ho ajenda akuzasaun final, Kalumban Mali halai lakon to’o ohin loron.
Ho nune’e Kalumban Mali, sai hanesan fujitivu ka DPO (Daftar Pencarian Orang) Prokuradoria NTT ho Prokuradoria Jerál Repúblika Indonézia nian dezde kedas tinan 2016.
Kalumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman, envolve kazu fornesimentu adubu ka pupuk ho kuantidade tonelada 575 ho valor orsamentu millaun Rp. 976. Nia nu’udár Diretór CV Eka Cipta Persada ne’ebé hetan detensaun dezde loron 28 fulan-Fevereiru 2014.
Molok ne’e, iha Jullu 2013, Kalumban Mali sai hanesan kandidatu membru lejislativu husi Partidu Amat Nasonal (PAN) bá DPRD-NTT.
Iha Kuarta, 05 fulan-Juñu 2023, hale’u tuku 16:00 Otl, Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) halo kapturasaun no detensaun ba Kalumban Mali iha nia rezidénsia Fomento, Díli.
Autoridade PCIC kaptura no detein fujitivu Kalumban Mali relasiona ho informasaun katak nia kaer ilegalmente dokumentu sidadania Timor nian hodi troka nia naran Leonardo Benigno Tilman husi Munisípiu Bobonaro.
Iha detensaun no kapturasaun ne’e, PCIC asegura dokumentu importante sira hosi Kalumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman, hanesan sertidaun Nascimento ne’ebé deaskunfia atribui husi indivíduu ida iha Ministériu Justisa Timor-Leste, Bilhete Identidade Timor-Leste ka KTP no sertidaun kazamentu husi Parókia ida ne’ebé hola parte iha Arkidioseze Metropolitana Díli.
Jornalista: Marcelino Tomae