Hatutan.com, (07 Agostu 2025), Díli— Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC-sigla portugés), konklui ona análize bá dokumentu sosa karreta husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun laiha irregularidade.
Lee Mós: CAC Halo Inspesaun Bá Prosesu Tenderizasaun Veíkulu Estadu iha MSSI

Komisáriu KCAC, Rui Pereira dos Santos entrega manual medida prevensaun korrupsaun ba Ministra MSSI, Veronica das Dores, Kinta (07/08/2025). Foto/CAC
Komunikadu ne’ebé Hatutan.com asesu Kinta (07/08/2025), Komisáriu Komisaun Anti-Korrupsaun, Rui Pereira dos Santos hamutuk ho Komisáriu Adjuntu CAC bá Prevensaun no Sensibilizasaun Rosario Araújo realiza sorumutuk ho Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Veronica das Dores ho Vice Ministra Ceo Brites no estrutura ezekutivu MSSI iha edifísiu MSSI Caicoli, hodi aprezenta rezultadu inspesaun surpreza ne’ebé ekipa CAC kompostu halo iha edifísiu MSSI hafoin CAC simu husi keixador anonimatu katak akontese irregularidade iha prosesu tenderizasaun sosa karreta foun.
Iha oportunidade sorumutuk ne’e Komisáriu CAC Rui Pereira dos Santos hamutuk ho Adjuntu Rosário ofisiálmente entrega dokumentus rezultadu inspesaun surpreza ho nia deskobrimentu sira ne’ebé CAC halo iha loron 28 fulan-Jullu.
Hafoin ekipa CAC halo análize bá dokumentu sira, fiskalizasaun bá objetu fíziku karreta nian, ekipa konfirma ona katak la iha violasaun bá lei ne’ebé hamosu irregularidade hodi fó prejuizu bá orsamentu Estadu iha MSSI.
Ekipa CAC afirma katak prosesu hotu lao tuir ninian rekizitu normál aprovizionamentu ne’ebé tutela iha ministériu nian kompeténsia tomak. CAC rekomenda atu MSSI kumpre nafatin prosesu aprovizionamentu nian atu bele mellora no presta servisu Estadu nian ho di’ak.
“Hakarak hato’o parabéns bá Ministra Veronica, ho Vice Ministra Ceo ho dirijente MSSI tomak ne’ebé kolabora di’ak tebes ho ekipa CAC durante inspesaun surpreza fulan kotuk no rezultadu revela la iha irregularidade iha prosesu tenderizasaun kona-bá sosa karreta funeráriu foun hafoin CAC simu keixa husi komunidade,” Komisáriu Adjuntu Rosario Araújo hateten durante intervensaun.
Nia dehan, CAC bá Prevensaun no Sensibilizasaun bá forum katak relatóriu ida ne’e nu’udar sasukat ida husi deskobrimentu tomak kona-bá lala’ok prosesu tenderizasaun sosa karreta foun iha MSSI ne’ebé bele sai preferénsia ida hodi nafatin asegura rekursu tomak Estadu Timor-Leste nian.
Báze legal hodi lori ekipa CAC halo inspesaun iha MSSI iha loron 28 fulan Jullu 2025 mak; CAC hala’o atividade inspesaun surpreza ho baze legal ne’ebé fó kompeténsia bá diresaun prevensaun kriminál iha Lei Nu.8/2009, artigu 5 pontu 1 alínea “fó kompeténsia bá Komisaun atu; akonsella kualkér instituisaun ka entidade publika kona-bá oinsá prevene no funu hasoru korrupsaun”.
Lei Nu. 7/2020 26 Agosto MPCC – Medidas Prevenção no Combáte Corrupção artigu 1 to’o artigu 26 no UNCAC, Chapter II, Preventive measure, article 5 too bá article 14.
Komisáriu CAC Rui Pereira dos Santos iha ninian intervensaun durante sorumutuk hateten ekipa CAC halo inspesaun surpreza tanba simu keixa husi públiku no bainhira CAC simu keixa halo análize bá prosesu sira no hetan indísiu krime korrupsaun halo partisipasaun bá Ministériu Públiku.
“CAC la iha podér atu halo arkivamentu, maibé se iha indísiu krime automatikamente avansa ho investigasaun hafoin hetan delegasaun kompeténsia husi Ministériu Públiku,” Komisáriu CAC Rui Pereira dos Santos hateten.
Komisáriu Rui fó hanoin bá servidór públiku sira iha MSSI atu servisu ho kuidadu no evita an monu bá iha tentasaun krime korrupsaun. Tanba servidór povu Timor-Leste dala bárak responsabiliza bá sira ninian asinatura maske osan ruma la tama iha bolsu laran hanesan akontesimentu iha nasaun viziñu Indonézia.
Iha oportunidade hanesan Ministra MSSI, Veronica das Dores iha ninian intervensaun emosionál espresa ninian kometimentu serve povu no nasaun doben Timor-Leste ho liman moos no klamar moos hanesan uluk nia envolve-an iha luta libertasaun nasionál hamutuk ho ninian maluk funu nain sira.
Membru Governu ne’e dehan, ema balun inklui pesoál bálun iha MSSI la kontente no la gosta ho ninian lideransa ne’e normal. Maibé, labele halo traisaun bá nia, bá povu no nasaun doben Timor-Leste hodi kesar ninian servisu bá iha CAC hodi hetan inspesaun surpreza iha fulan-Jullu.
“Ha’u agradese bá Maromak tanba iha loron 28 fulan-Jullu 2025, CAC mai haree ho matan, realidade loos no justu. Sé ha’u sala prontu bá kadeia, maibé buat hotu sei la’o hela iha regra ne’ebé mak iha,” Ministra afirma.
Jornalista: Marcelino Tomae