Hatutan.com, (19 Setembru 2025), Díli—Prokuradór Jerál Repúblika (PGR-sigla Portugés), Nelson Carvalho, garante finaliza prosesu investigasaun kazu ró Haksolok ne’ebé han tempu tinan barak ona.
Lee Mós: FRETILIN Dezafia Xanana Aselera Auditória bá Ró Haksolok ho Aviaun ZEESM

Prezidente Autoridade RAEOA Mari Alkatiri, tempu ne’ebá akompaña hosi Bispu Eméritu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB ho Madre Guilhermina Marçal FdCC, hala’o lansamentu ba ró Haksolok iha Portugál, Sesta (26/05/2017). Foto/Dok. ISQ.
Eis Prezidente Autoridade RAEOA/ZEESM Mari Alkatiri hamutuk ho Bispu Eméritu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB akompaña hosi Madre Guilhermina Marçal FdCC, hala’o ona lansamentu ba ró Haksolok iha tasi Figueira da Foz-Portugál, iha Sesta 26 fulan-Maiu 2017, maibé to’o ohin loron ró ne’e seidauk mai to’o ohin loron.
PGR Nelson de Carvallho hateten, kazu Ró Haksolok ne’e bebeik ona jornalista husu ida-ne’e, maibé ne’e sei iha faze investigasaun, tanba proseu la’o tuir etapa, maske lori tempu tinan hira ona.
“Soké horibainhira ha’u haree fali iha Facebook ema balun mós hateten fali katak ha’u dehan susar tebes. Ha’u la ko’alia dehan katak investigasaun ne’e susar, maibé ha’u dehan katak komplesidade, komplesidade la’ós atu ita la bele rezolve, lae! Ita la’o iha faze por faze ita haree, maibé investigasaun ne’e sei finaliza,” Nelson de Carvalho hateten bá jornalista iha Palasíu Prezidensiál, Sesta (19/09/2025).
Nia hatutan, foin fulan hira asume pozisaun PGR , maibé investigasaun kazu Ró Haksolok la’o hela, husu bá entidades hotu- hein, sei iha rezultadu.
Ró ne’e rasik Governu Timor-Leste mak hola no halo konstrusaun hosi empreza Portugueza Atlanticeagle Shipbuilding, Konsultór mai hosi ISQ-Portugál.
Ró Haksolok ninia medida, naruk metru 72 iha kapasidade atu bele tula passajeiru hamutuk na’in 377, bele mós tula ho karreta hamutuk 23 no sasan seluk tan.
Osan ba konstrusaun Ró Haksolok, eis Prezidente Autoridade Mari Alkatiri selu ona Euro milliaun 13-resin ba kompañia Portugueza Atlanticeagle Shipbuilding.
Tribunál Kontas deskobre iha nia auditoria katak, hosi tinan 2014 to’o 2018, Timor-Leste gasta ona millaun US$24.5 bá konstrusaun Ró Haksolok.
Sita hosi Ajénsia notísioza Portugés Lusa haktuir relatoriu Tribunál Kontas bá Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Coisse Ambeno (RAEOA) ho total pajina 50 realiza bazeia bá autoria entre tinan 2016 to’o 2018, ne’ebe sita ho detallu polemiku ró Haksolok ne’ebé to’o agora seidauk finaliza.
“Iha projektu ida-ne’e, assina ona pelu menus kontratu 23, markadu no akordu, hodi halo ona pagamentu ho valor millaun $24,5 porsentu 94,1 hosi RAEOA durante tinan lima nia laran,” sita relatoriu ne’ebe haktuir hosi Ajénsia notísioza Portugál Lusa.
Valor ne’e, selu ona millaun $21,38 bá Atlantic Eagle, hodi kanaliza millaun $18,29 ba konstrusaun Ró Haksolok no millaun US$3.1 bá pontaun no passadisu ba embarkasaun.
Iha fatura ne’e inklui mós pagamentu kuaze millaun US$1.1 bá Institutu Soldadura no Kualidade (ISQ), millaun US$1.44 bá Estaleiros Navais de Viana do Castelo no rihun US$154 bá Luis Pite, identifikadu hanesan reprezentante kompaña.
Notísia hosi Ajénsia Lusa sita ne’e mós katak iha relatoriu ne’e la haruka dokumentu ligadu ho despeza ne’ebé suporta hosi RAEOA bá prosesu ne’ebé relasiona ho ró Haksolok entre tinan 2019 – 2021.
Ró Haksolok hanesan projetu ne’ebe polemiku liu iha tinan ikus ne’e, hodi hamosu debate no kritika forte bá Mari Alkatiri ne’ebé hanesan primeiru prezidente autoridade RAEOA/ZEESM.
Kámara Kontas aponta falla desijaun iha fulan-Agostu tinan 2014, hodi ajudika direta konstrusuan bá Atlantic Eagle, tanba razaun sira deskoñese no prosesu ida-ne’e karakteriza hanesan falta transparánsia no la iha ema ida mak assume responsailidade.
Kontratu bá konstrusaun RoóHaksolok ho Atlantic Eagle assina iha fulan-Setembru tinan 2014 no komesa iha tinan 2015, maibe paradu tinan barak nia laran, hafoin empreza sofre bankorota.
Hafoin ne’e, Atlantic Eagle Shipbuilding aseita planu espesiál rekuperasaun no iha tinan 2021 Timor-Leste anunsia investimentu ho valor millaun $11,8 bá Estaleiru Naval hosi Mondeigu – EMN iha Figuiera da Foz no dadaun ne’e sosiu maioritariu hosi Atlantic Eagle Shipbuilding mak sosidade ne’ebe kria hosi RAEOA.
Jornalista:Marcelino Tomae