Connect with us

Opiniaun

Balibo Five: Inspirasaun ida ba Liberdade Imprensa iha Timor-Leste

Published

on

Hosi Renato’ Apaa Sege’ da Costa

Observador Mídia

Horiseik ita hotu selebra tinan lima-nulu  trajédia Balibo, bainhira  jornalista na’in lima husi Australia hetan atakas to lakon vida  iha Balibo tinan 1975 liu ba. Sira-nia mate, ne’ebé koñesidu ho Balibo Five, reprezenta símbolu  luta  no sakrifísiu  lia-loos nian, no kuntinua sai kanek istóriku ida hodi fo  lembra ba ita hotu iha Loron Nasionál Liberdade Imprensa nian. Katak, ne’e la’ós hodi  loke fali kanek tuan sira, maibé hakarak fó hanoin  ba ita katak liberdade imprensa ne’ebé ita goza ohin loron nunka livre. Ida-ne’e selu ho karun—ho raan, aten-barani, no dedikasaun hosi sira ne’ebé fiar katak jornalista nia knaar laiha fronteira maibé bazeia ba valór universál ida de’it maka, lia-loos.

Advertisement

Trajédia Balibo hanesan símbolu hosi  serbisu jornalístiku nian ne’ebe laiha fronteira jeográfika ka polítika. Bainhira sira nain 5 sama ain iha Balibo, sira atravesa ona zona konflitu ne’ebé perigozu ba sira nia vida, atravesa liña ki’ik ida entre interese polítiku no valór umanitáriu sira. Istória Balibo  tenke sai hanesan lembransa importante ida katak jornalista nia knaar prinsipál la’ós de’it atu hato’o eventu sira, maibé atu deskobre lia-loos hosi propaganda, tauk, no podér sira nia intereses. Atuasaun ba maneira reportajen ohin loron diferenti tebes ho saida maka sira nian 5 atraves iha tempu ne’eba katak,  teknolojia halo reportajen ohin loron sai fasil liu, maibé aten-barani hodi hateten lia-loos iha presaun nia laran tenke sai nafatin teste loloos ba jornalista sira.

Hafoin dékada lima, mosu pergunta fundamentál ida: To’o ona tempu ba jornalista Timor oan sira hodi halo reflesaun ne’ebé luan liu—hodi avalia situasan real  liberdade imprensa rai laran  nian, no to’o ona iha ne’ebé mak  jornalista timoroan sira bele ko’alia no hakerek  lahó ta’uk?. Nune’e, komemorasaun Loron Nasionál Liberdade Imprensa la’ós de’it atu hanoin hikas pasadu, maibé sai mos momentu importante hodi  avalia aten-brani, responsabilidade, no integridade mídia  ohin loron. Ida-ne’e mak momentu krusial hodi ita husu hamutuk, jornalista timor oan nain hira ona maka ho aten barani hodi halo reportajen ne’ebe laiha fronteira jeográfika ka polítika?. Nune’e, ita lakohi substánsia liberdade imprensa para de’it iha palku komemorativu. Liberdade imprensa hanesan responsabilidade ida ne’ebé orientadu katak  governu garante ninia implementasaun, públiku respeita serbisu imprensa iha terenu  no jornalista sira sempre mantein integridade profisaun nian.

Maibé iha realidade, Liberdade imprensa iha Timor Leste kuntinua hasoru siklu frajilidade. Jornalista kuntinua  hasoru intimidasaun, presaun polítika, ka auto-sensura tanba tauk  lakon asesu ba informasaun ka sira-nia lisensa publikasaun. Ida-ne’e hatudu katak liberdade imprensa la’ós de’it kestaun legál ida, maibé mós kestaun ida kona-ba korajen morál—abilidade hodi kontinua hakerek no fó sai faktu sira lahó tauk, maski iha risku sira ne’ebé sempre mosu.

Trajédia Balibo iha Outubru 1975 tenke sai  íkonu ida iha istória liberdade imprensa  Timor-Leste nian. Wainhira Greg Shackleton, Tony Stewart, Gary Cunningham, Malcolm Rennie, no Brian Peters—mai ho aten barani hodi fó sai  tensaun polítika konaba invazaun Indonézia nian katak  serbsiu jornalista nian la kunese saida maka fronteira jeográfika ka polítika , maibé bazeia ba valór universál ida de’it maka, lia-loos, tenke sai dotrina valiozo ba maluk jornalista timor oan hotu. Ida nee sai hanesan momentu hodi inspira no fo korajen ba maluk jornalista sira katak serbisu mídia nian maka oinsa hato’o lia los hodi hases an hosi intereses politiku nian.

Ita lakohi  trajédia Balibo Five sai hanesan rituál anuál ida deit duké sai meiu ida ba reflesaun substantiva. Klaru katak, projesaun dokumentáriu sira, no semináriu anuál sira importante duni atu prezerva memória koletiva. Maibé, se sira-nia signifikadu limitadu ba nostaljia, hodi lahare ba  dezafiu jornalizmu ohin-loron nian, esénsia liberdade imprensa nian hodi barani koalia lia los sei sai nakukun nafatin.

Advertisement

Ita sempre rona katak,  Timor-Leste hetan rekoñesimentu internasionál nu’udar nasaun ida ho liberdade imprensa ne’ebé di’ak liu iha Sudeste Aziátiku. Iha índise globál oioin, Timor-Leste dalabarak hetan klasifikasaun aas liu iha  Sudeste Aziátiku. Maibe Índise 2025 Liberdade Imprensa Timor-Leste nian ne’ebe fo sai  hosi RSF (Reporters Without Borders), hatudu mudansa husi okupa numeru 20 iha tinan 2024, tun ba numeru 39 iha tinan 2025 husi pais 180 tuir relatoriu RSF nian. Tuir loloos selebrasaun loron Liberdade imprensa sira hanesan nee, ita halo mos  reflesaun klean “tanbasa maka bele iha mudansas hanesan nee?”.

Parese mudansas ba índise 2025 hosi RSF nee, iha dinámika ida ne’ebé kompleksu no  sai reflesaun ba ita hotu katak  presaun ba mídia la’ós sempre mosu iha forma sensura direta nian, maibé liuhosi mekanizmu sira seluk hanesan: kontrolu ekonómiku sira, asesu limitadu ba informasaun públika, no ameasa sira hosi asaun legál hasoru reportajen  sira ne’ebé konsidera hanesan “perturba” interese balu. Iha sorin seluk, mídia barak maka depende nafatin ba apoiu finanseiru governu nian ka publisidade ne’ebé patrosina hosi estadu, ne’ebé indiretamente fó impaktu ba independénsia editoriál. Iha situasaun sira hanesan ne’e, liberdade imprensa determina la’ós de’it hosi prezensa ka auzénsia presaun polítika, maibé mós hosi medida ne’ebé mídia sira bele sobrevive ekonomikamente no étikamente iha ekosistema frajil ida nia laran.

Ba tempu oin mai, Loron Nasionál Liberdade Imprensa  labele sai deit hanesan serimónia ne’ebé nakonu ho diskursu no ai-funan iha monumentu sira. Ida-ne’e tenke sai mos momentu ida reflesaun nian hodi husu: jornalista sira ohin loron livre duni ka lae? Mídia brani duni atu fó sai lia-loos lahó ta’uk atu lakon sira nia serbisu, apoiu publisidade, ka asesu ba informasaun? Reflesaun sira hanesan ne’e  presiza involve mos kamadas oin oin. Tanba liberdade imprensa la pertense de’it ba jornalista sira; ne’e públiku nia direitu atu hatene lia-loos. La ho apoiu públiku ne’ebé krítiku no informadu, liberdade imprensa sei sai nafatin konseitu mamuk ida—ne’ebé eziste iha surat-tahan, maibé la sente iha moris loroloron nian. Tanba Liberdade imprensa loloos maka korajen hodi husu pergunta, hakerek, no fó sai, maski bainhira ladún popular. La’ós de’it kona-ba jornalista sira-nia direitu, maibé mós kona-ba sira-nia responsabilidade morál ba sosiedade. No karik ida-ne’e mak esénsia husi selebrasaun loloos ba liberdade imprensa nian.

Ikus liu, Trajédia Balibo sei sai nafatin parte ida husi istória nasaun ida ne’e nian.No saida maka importante liu agora maka asegura katak espíritu Balibo nian moris nafatin iha sala redasaun sira, mídia online, iha serbisu jornalizmu sira, katak jornalista nia knaar laiha fronteira maibé bazeia ba valór universál ida de’it maka, lia-loos.

BALIBO FIVE  nu’udar lisaun ida katak liberdade imprensa tenke salvaguarda, pratika, no kuntinua hatutan hosi  jornalista Timor-Leste sira, ba lia-loos ida ne’ebé dura. Nune’e mos Selebrasaun Loron Liberdade Imprensa nian la’ós de’it atu hanoin hikas pasadu, maibé afirma mós diresaun futuru nian: katak iha nasaun ida naran Timor-Leste ne’e, lia-loos moris nafatin—tanba sei iha jornalista sira ne’ebé barani hodi hakerek lia los hodi lahare ba kores politika.

Advertisement

 

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Diskursu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nian iha Okaziaun Aprezentasaun Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu ba 2026

Published

on

By

Parlamento Nacional, Díli 5 Novembro 2025

Suas Excelências

Senhora Presidente Parlamento Nacional       

Vice-Presidentes Parlamento Nacional

Advertisement

Ilustres

Senhoras no Senhores Deputados

Senhoras no Senhores Membros Governo

Senhoras no senhores,

(more…)

Advertisement

Continue Reading

Opiniaun

Sai Lian ASEAN nian: To’o Ona Tempu Mídia Nasionál Sira Ko’alia Timor-Leste Nia Kompromisu

Published

on

By

Hosi: Renato ”Apaa Sege’ da Costa

(more…)

Continue Reading

Opiniaun

Esteitmentu husi Institutu La’o Hamutuk Kona-ba Adezaun Timor-Leste ba Membru Plenu ASEAN Ba Dala-11

Published

on

By

Introdusaun

Simeira ASEAN ba dala 46 liu ba iha Kuala Lumpur, Primeiru Ministru Malázia deklara ba públiku katak, Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN (full member) sei ofisializa iha Simeira ASEAN ba dala 47 iha fulan Outubru 2025. Tuir mai, Governu da sia organiza grupu traballu inter-ministerial nu’udar responsavel ba implementasaun rekomendasaun ne’ebé deside iha Simeira ASEAN 46 iha Malázia. Ekipa traballu ne’e enkontru no diskute halo ajustamentu ba lei no polítika balun tuir matadalan (roadmap) ne’ebé simu husi ASEAN. Governu komprimidu katak, antes Simeira iha fulan Outubru, preparasaun intermus polítika, lei balun, teknikamente no institusionalmente finaliza ona, liuliu akordu ekonomia prinsipál sira. Ambisaun boot ne’e ignora realidade katak Timor-Leste iha kapasidade ki’ik de’it atu prodús sasán ne’ebé bele fa’an iha ekonomia formál (ekonomia ne’ebé uza osan). Bainhira Timor-Leste adere ba ASEAN, bele redús soberania estadu atu proteje povu Timor-Leste husi dominasaun ekonómiku ASEAN.

(more…)

Continue Reading

Trending