Hatutan.com, (29 Outubru 2025), Díli—Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, husu jerasaun foun prepara aan didi’ak atu lidera Estadu Repúblika Demokráka Timor-Leste iha futuru tanba sai ona membru ASEAN bá dala-11.
Lee Mós: Timor-Leste Marká Tán Istória Ida Tama ASEAN, Ramos-Horta Husu Hametin Dame, Servisu Maka’as ho Onestidade

Povu simu PM Xanana iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato bainhira fila mai husi Malázia, Kuarta (29/10/2025). Foto/Juvinal dos Santos
Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, esplika benefisiu saída maka ASEAN fó mai Timor, tanba sei iha problema barak nu’udár nasaun ida foin ukun aan maske tinan 23 ona, maibé problema barak tebes, hotu-hotu ko’alia, problema iha saúde problema liu-liu iha servisu, balu dehan tanbasá maka haruka joven sira bá Austália, bá Nova Zelándia, Korea no ne’ebé nusá maka la kria servisu, fasíl tebes bá sira ne’ebé husu ida-ne’e laiha hanoin ida-ne’ebé onsá maka bele kria servisu.
“Ho ASEAN maka liu-liu ha’u husu bá joven sira tanba tama iha ASEAN la’ós bá ami katuas sira, bá imi tanba bá aban-bainrua, ami liu hotu tiha ona, imi maka sei ka’er rai-ne’e, imi maka ténke hadia imi nia hanoin, imi maka ténke hadia imi nia karakter, imi nia mentalidade. Ha’u dehan babain ona, im joven sira ne’ebé balun graduadu tiha ona, balu besik ona grduasaun, labele husu bá Estadu, Estadu atu fó saída bá ó, husu bá ó nia aan rasik saída maka ó bele kontribui hodi bele kontribui bá rai-ne’e,” Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hateten iha nia dikursu bainhira to’o iha Palásiu Prezidensiál, Dili, Kuarta (29/10/2025).
Ho ASEAN ida-ne’e maka konsege muda, hanon bá mai hanoin bá maka ho de’it facebook, ho baut ida-ne’e, jerasaun foun koko bá iha nasaun membru ASEAN sira aprende, tanba iha edukasaun mós bele ajuda, iha saúde mós ajuda.
Kuandu temi edukasaun, PM Xanana fó hanoin katak, joven ida kuandu graduadu tiha ona labele hanoin katak hatene buat hotu ona, maibé ténke hatene análize, ténke hatene haree realidade hosi Timor no realidade iha hosi nasuan Membru ASEAN sira seluk.
Xanana haktuir, Timor-Leste sai membru ASEAN loke oportunidade boot ida, bá jerasaun foun Timor-oan sira apreden hodi fila-fali mai hodi serbí rai ida-ne’e, tanba iha kampu ekónimiku, kampu sosíal, kampu kulturál, iha área oioin.
Xefe Governu afirma Timor-Leste tama iha ASEAN la’ós de’it atu tau bandeira ka halo festeza, maibé atu aproveita oportunidade atu aprende no troka esperiénsia ho nasaun seluk iha edukasaun, saúde, agrikultura no ekonomia.
Nia husu joven sira atu hadia kapasidade intelektual no téknika hodi bele serbí povu no rai.
Xefe Governu ne’e fó hanon tan katak falta empregu bele rezolve bainhira jerasaun foun kria atividade ekonómika rasik, la’ós depende de’it bá bolus sai pozisaun iha polísia ka F-FDTL.
“Aumenta empregu la’ós bolu tan polísia ka soldadu. Empregu loos mosu husi atividade ekonómika. Tenke buka dalan atu kria servisu rasik,” nia sublinha.
Primeiru-Ministru RDTL ne’e mós informa katak depois Orsamentu Jeral Estadu aprova, Governu sei prepara planu konkretu atu dezenvolve área sira ne’ebé diskutidu iha ASEAN Summit, inklui ekonomia azul no fortalesimentu kapasidade juventude.
“Sai membru ASEAN la’ós atu kontente de’it. Tenke aprende, halo kontribuisaun, no aproveita oportunidade atu hadia moris povu,” nia remata.
Aderensaun Timor-Leste ba ASEAN, ne’ebé formalmente akontese iha 26 Outubru 2025, marka momentu istóriku ida, tanba rai ne’e sai membru dala-11 iha asosiasaun rejionál ne’e.
Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hateten Timor-Leste nia adezaun ofisiál bá ASEAN nu’idar membru dala-11 la’ós prosesu halai lalais, maibé rezultadu hosi esforsu ne’ebé la’o tinan barak liuhosi diplomásia, preparasaun internasional no konsolida institusaun Estadu nian.
Durante ko’alia ho povu iha área rurál, Xanana hateten povu kontente tanba komprende katak Timor-Leste la’ós tama ASEAN de’it hanesan “membro foun”, maibé hanesan nasaun ida ne’ebé hakarak fó kontribuisaun ba paz, diálogu, no solidariedade rejionál.
“Hotu-hotu ne’ebé simu ha’u iha lurál haree sira nia kontente, kontente tanba sira komprende katak ita la’o kelur duni hodi sai membru ASEAN,” nia dehan.
Xanana lembra momentu iha 2011 bainhira nia partisipa iha Fórum Demokrátiku iha Bali no hasoru Prezidente Indonézia, Susilo Bambang Yudhoyono, ne’ebé promete apoiu tomak ba Timor-Leste nia intensaun atu tama ASEAN.
“Ha’u hateten ita-nia hanoin atu tama ASEAN, nia dehan Indonézia apoiu tomak ita-nia hakarak atu sai membru ASEAN,” nia hateten.
Primeiru-Ministru mós esplika katak sai membru ASEAN la’ós prosesu fásil, tanba iha regras no akordus barak ne’ebé tenke kompriende.
“La’ós bá asina de’it tama ona. Iha regras barak ne’ebé ita tenke kompriende tanba ASEAN hanesan organizasaun ne’ebé halo nusa atu la’o hamutuk,” nia espika.
Xanana mós agradese Governu no Ministériu Negósiu Estranjeiru sira, ne’ebé kontinua halo preparasaun téknika no diplomátika to’o Timor-Leste konsege hakat ofisiál hanesan membru plenáriu.
“Ita sai membru família ASEAN nian la’ós bá pasiar de’it, maibé atu harii oportunidade no kontribui ba dezenvolvimentu komun rejionál,” nia enfatiza.
PM Xanana husu atu povu kontinua apoia politika paz no kooperasaun. Iha ASEAN nia laran la bele iha konflitu. labele tiru malu, labele funu, maibé tenke buka ko’alia malu.
Kompromisu Timor-Leste Ba Dame no Dezenvolvimentu
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, agradese bainhira bá Embaixada ASEAN sira hotu ne’ebé iha Timor-Leste, no fó valorizasaun bá rai-membru sira hanesan Parseiru rasik iha dezenvolvimentu nasionál.
Prezidente Horta hateten, kontribuisaun hosi rai ASEAN sira la’ós de’it iha momentu atu prepara Timor-Leste atu tama ASEAN, maibé hahú tiha ona desde tinan 2002, iha tempu ne’ebé rai sira-ne’e ajuda kontribui bá harii Estadu Timor-Leste, liu-liu iha área infraestrutúra, edukasaun no dezenvolvimentu komunidade.
“Hosi 2002, rai ASEAN sira ajuda boot tebes. Maibé ita mós tenke halo parte ita nian rasik. Pilár ekonomia hanesan kritériu importante liu. Atu tama ASEAN, ita presiza fó prioridade ba investimentu maka\’’as,” hateten Prezidente Horta.
Nia esplika, atu sai membru efetivu ASEAN, Timor-Leste presiza kontinua halo esforsu iha área ekonomia, inklui estradas rurais, ospitál, klinika, bee-moos, bá sub-nutrisaun.
“Ita halo buat sira-ne’e la’ós tanba ASEAN, maibé tanba obrigasaun ita hanesan Estadu soberanu atu fó moris di’ak ba ita nia povu,” nia reforsa.
Horta haktuir, oportunidade atu tama ASEAN mak aumenta, maibé responsabilidade mós boot liu.
“Ita tenke hametin dame, fó liman ba Imalu, halo diálogu iha parlamentu entre Governu no opozisaun, no iha nivel komunidade aldeia ka suku,” nia hateten.
PR-Horta mós fó enfáze kona-ba dame iha uma-laran. Dame la’ós de’it hanesan laiha violénsia polítika. Dame mós presiza iha uma-laran. Uma ida ne’ebé iha violénsia doméstika iha sufrimentu bá inan sira no kosok-oan sira.
“Timor-Leste tenke sai modelu iha mundu, rai ida ne’ebé laiha violénsia doméstika,” nia hakotu.
Iha fatin hanesan reprezenta Embaixadór Repúblika Indonézia nian mai Timor-Leste, Okto Dorinus Manik, oportunidade ne’e atu apreza prosesu adezaun Timor-Leste bá ASEAN.
Timor-Leste membru familia ASEAN maka rezultadu ne’ebé importante tebes ba ita hotu. Ne’e la fasil tebes, maibé maka fruto hosi traballu di’ak hosi Governu Timor-Leste no ema hotu-hotu ne’ebé envolvidu iha dezenvolvimentu,” dehan nia
Manik hatete tan katak nia mesak envolvidu durante tinan barak iha prosesu adezaun Timor-Leste, inklui fact-finding mission, road-map, no prosesu seluk sira.
Nia dehan, prosesu ida ne’e maka prepara Timor-Leste atu buka dalan foun iha ASEAN, no Indonesia sei kontinua apoiu Timor-Leste hodi garante futuru di’ak iha forum ASEAN.
“Indonézia hamutuk ho hotu-hotu membru ASEAN sei kontinua apoia Timor-Leste iha kapítulu foun ne’e,” Okto Dorinus Manik hateten.
Jornalista: Marcelino Tomae