Connect with us

Nasionál

Proklamasaun Independénsia Ba Dala-50, Povu Nafatin Mukit no Halerik

Published

on

Hatutan.com, (28 Novembru 2025), Díli-Sekretáriu Jerál partidu FRETILIN, Mari Alkatiri, Sesta (28/11/2025), hola parte iha serimonia selebrasaun tinan-50 Proklamasaun Indepedénsia Unilaterál iha Palásiu Governu, ne’ebé prezide direta husi Preizdente Repúblik, José Ramos-Horta.

Lee Mós: Diskursu Prezidente Repúblika José Ramos-Horta iha Komemorasaun Loron Proklamasaun Unilaterál Indepedénsia

Serimonia hasa’e bandeira iha Palásiu Governu hodi komemora tinan-50 Proklamasaun Independénsia, 28 Novembru 1975-28 Novembru 2025. Foto/Juvinal Cabral dos Santos

Ba jornalista sira, fundadór Estadu RDTL ne’e hateten  tinan-50 proklamasaun independénsia halo reflesaun boot tanba saida  restaura tiha indepedénsia  iha loron 20 Maiu 2002, kuaze tinan 24  ona, povu  nafatin halerik, ki’ak no mukit.

Serimonia Proklamasaun Indepedénsia Unilaterál ba tinan-ne’e ho tema “Que a celebração destes 50 anos, do passado, nos assegure confiança no presente e esperança no futuro”.

Advertisement

“Ba populasaun, ha’u kontinua dehan, ne’e festa ita nian hotu, ida-idak bele fila ba nia uma saida mak iha ita halo. Mais hamutuk ho família halo reflesaun boot tanba saida ita restaura tiha indepedénsia iha  20 Maiu 2022, kuaze tinan-24  ona povu sei ki’ak nafatin, halerik nafatin sei mukit nafatin,” Eis  Primeiru-Ministru Mari Alkatiri hateten.

Mari Alkatiri subliña nia partisipa iha komemorasaun 28 Novembru Proklamasaun Indepedénsia Timor-Leste ba dala-50 mak loron importante ba ema hotu, maibé nia triste tamba povu seidauk livre husi ki’ak.

“Loron ksolok ba ita hotu, maibe mós loron triste ba ha’u, tanba rezisténsia hotu halo livre ho povu husi kiak, husi buat oi-oin. Maibé, povu kiak tebes, iha pobreza extrema nia okos, 48%, no pobreza multidimensional seluk liu 60%,” Mari Alkatiri afirma.

Mari Alkatiri hateten, progresu tenke mai uluk hosi kakutak, la’ós progresu fíziku. Importante liu mak oinsá atu kontrola teknolojia no siénsia. Klaru, ema barak mak sai médiku agora. Balun maka doutór onradu. Maibé, sira dehan katak pensamentu krítiku la iha.

Mari Alkatiri dehan, mudansa maka kona-bá ida-ne’e, pesiza iha masa krítika ne’ebé maka’as. La’ós kona-áa foti kilat, la’ós kona-bá tuda fatuk, maibé masa krítika ida ne’ebé forte no ida-ne’e tenke mai hosi universidade sira uluk. Segundu  Ida-ne’e tenke mai hosi juventude,  atu nune’e, grupu sira ne’ebé hanoin sira mak na’in ba rai ida ne’e bele sente katak sira izoladu tiha ona.

Advertisement

Iha fatin hanesan, sobrevivente 12 Novembru, Dulce Ximenes Guterres,  hateten, haree pasadu tinan-50, seidauk ukun aan sente sofre tebes. Entaun iha ukun aan ida-ne’e iha tinan-50 ne’e sente orgullu tanba hetan ona liberdade.

“Ita hetan dezenvolvimentu ne’ebé oras daudaun ne’e sente, maski la hanesan uluk. Dezenvolvimentu ba Timor-Leste ne’e boot tebes tanba daudaun ne’e Governu hahú halo konstrusaun estrada,  no infraestutura bazika mós balun la’o ona iha nasionál no iha munisípiu to’o área rurál. Inklui Greater Sunrise ne’ebé daudaun ne’e atu book ona iha tempu badak,”, Dulce Ximenes Guterres hateten.

Sobrevivente afirma, Timor-Leste tama ona bá ASEAN entaun hosi ne’e hanesan Timoroan sente orgullu.

“Ha’u rekomenda ba lider sira katak tenke unidade no kaer liman, ida-ne’e ami sobrevivente husu ba Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão,  no hanesan partidu úniku boot ne’ebé iha rai ida-ne’e fó liman ba malu atu iha futuru mai la’o hamutuk susesu ba rai no povu ida-ne’e,” Dulce Ximenes Guterres subliña.

Jornalista: Juvinal Cabral dos Santos

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

MACLN La Impede Konstrusaun Monumentu Memoriál Masakre Santa Krús Maibé La Konkorda Estatua Halo Fali iha Xina

Published

on

By

Hatutan.com, (04 Dezembru 2025),Díli— Ministru Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál (MACLN-sigla portugés), Gil da Costa Monteiro “Oan-Soru”  afirma nia parte la halo impedimentu ba progresu konstrusaun monumentu memoriál Masakre Santa Krús, 12 Novembru 1991, maibé duvida ho empreza ezekutór Bobolait group produs fali estatua sira iha Xina lori fali ba Portugál mak foin lori fali mai Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Diskursu Prezidente Repúblika José Ramos-Horta iha Komemorasaun Loron Proklamasaun Unilaterál Indepedénsia

Published

on

By

Hatutan.com, (28 Novembru 2025), Díli– Diskursu Prezidente Repúblika Timor-Leste José Ramos-Horta iha ámbitu komemorasaun loron proklamasaun unilaterál  indepedénsia Timor-Leste ba dala-50, 28 Novembru 1975-2025.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Prezidente Repúblika José Ramos-Horta Promulga OGE 2026 Billaun US$2,291

Published

on

By

Hatutan.com, (27 Novembru 2025), Díli-  Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, Kinta (27/11/2025), promulga ona Orsamentu Jerál Estadu (OGE siglá portugés)  tinan 2026 ho montante billaun US$2,291. 

(more…)

Continue Reading

Trending