Hatutan.com, (17 Dezembru 2025), Díli- Dili hanesan sidade metroplitana no kapitál Timor-Leste ne’ebé la nesesita atu komunidade halerik nafatin ba bee-moos.

Komunidade 12 Outubru Tasi-Tolu utiliza perfil sira hodi enxe udan-been ba presiza loron-loron nian. Foto/Zita Menezes
Realidade, hatudu komunidade iha Aldeia 12 Outubru, Tasi-Tolu n omós komunidade iha Aldeia Terus-Na’in, Suku Vila-Verde, kontinua halerik ba bee-moos. Nune’e, iha tempu udan, sira tau-laran ba udan-been ba sira-nia nesesidade han-hemu, fase buka no fase-roupa, inklui utiliza ba nesesidade seluk tan ne’ebé tenke uza bee.
Komunidade José dos Reis da Cruz husi Munisipiu Bobonaro ne’ebé hela iha Aldeia 12 Outubru, Tasi-Tolu dezde tinan 2017 hateten, to’o ohin loron kumunidade sira iha suku refere sosa bee-moos husi karreta tanke bee-moos nian, maibé iha tempu udan nune’e sira prepara kondisaun enxe udan-been husi utiliza ba nesesidade lor-loron nian.
“Tempu bai-loron, ami sosa bee-moos enxe ba profil litru 1100 nian ne’e US$5.00 ne’ebé bele aguenta uza ba loron haat ka loron lima nian, maibé tempu udan, ami aproveita udan-been hodi enxe masa no jerigen sira hodi bele uza ba nesesidade loro-loron nian,” José dos Reis da Cruz hateten ba jornalista sira iha Tasi-Tolu, Segunda, foin lalais ne’e.
José dos Reis da Cruz informa dalabarak autoridade lokál sira mai partisipa iha reuniaun komunidade, sira mós preokupa tebes ba komunidade sira nian preokupasaun kona-bá bee-moos, maibe depende mós ba Governu, Xefe Suku, Xefe Aldeia, labele halo buat ida bainhira Governu la apoiu ka la fó resposta ba poposta ne’ebé autoridade lokál sira hato’o ba.
“Ami nia preokupasuan tinan barak nia laran mak Governu bele kanaliza netik bee-moos mai ami komunidade 12 Outubru Tasi-Tolu,” José dos Reis da Cruz hateten.
Febriana Alberito Reis husi Munisipiu Ermera ne’ebé hela iha Aldeia 12 Outubru Tasi-Tolu desde tinan 2009 hateten, nu’udár komunidade la husu buat barak ba estadu, maibé husu mak bee-moos de’it, tanba tinan barak ona sira sempre ko’alia asuntu bee-moos ba Governu, maibé governu to’o ohin loron seidauk fó solusaun ba sira nian preokupasaun.
“Bee-moos mai ka la mai ami nafatin sosa bee-moos, kona-bá ami nia aldeia ne’e ami nunka hetan bee-moos, jornalista mai entrevista bei-beik ami mós bee-moos ne’e lamai ida. Ami la husu buat barak ba estadu, ami husu mak bee-moos ne’e de’it, tanba ami populasaun iha ne’e presiza bee-moos de’it,” Febriana Alberito Reis hateten.
Nia afirma iha nia familia kada loron haat nia laran tenke sosa bee-moos ho osan US$5.00 no kada fulan hasai US$30.00 hodi sosa bee-moos de’it tanba bee-masin labele konsumu.
“Udan been mai ha’u enxe hodi haris fase-roupa, tein, udan mai ne’e ha’u agradese ba Maromak, tanba udan mai ne’e ha’u bele hetan udan-been, hanesan osan laiha entaun udan-been mai ha’u bele uza fali hodi tein, fase modo no haris no fase roupa,” nia hateten.

Komunidade sira aproveita udan-been hodi uza ba presiza loron-loron nian. Foto/Zita Menezes
Komunidade Febriana Alberito Reis husu atu Governu rezolve hela sira nian preokupasaun kona-bá bee-moos, no mós durante ne’e komunidade sira koko ke’e ona bee iha fatin referé, maibé bee ne’ebé sira hetan mak bee-masin no estraga lalais de’it sira nian makina sanio bee nian tanba masin.
Komunidade Calistro Boavida husi Aldeia Terus-Na’in afirma, nia parte labele asesu bee-moos ho di’ak tanba forsa bee-moos ne’ebé iha sira nian aldeia ho volume ki’ik no komunidade balu uza sanio no balu la uza halo nia parte asesu bee-moos la ho di’ak.
“Ami bee araska ema dada bee ba tiha entaun ami sanio laiha ne’e bee laiha ohin oan sira haree ha’u kuru hela bee fo’er ne’e ema nia bee restu sai, mangera ku’ak entaun ha’u kuru hamutuk para uza ba sentina, entaun bainhira ha’u atu uza bee-moos ne’e ba husu iha familia sira masa ida ka masa rua ha’u tein mak ne’e ona ba haris dalaruma ba haris iha mota ulun lori ho roupa ba fase iha mota ulun ne’eba,” Calistro Boavida haktuir.
Nia espliká kauza husi bee mai ho volume ki’ik ne’e tanba komunidade barak mak uza tiha makina dada bee hanesan sanyo entaun bee ne’e labele sirkula hotu ba komunidade sira.
Iha fatin hanesan delegadu Aldeia 12 Outubru Mario Cardoso hateten hanesan autoridade lokál mós preokupa ho saida mak komunidade sira preokupa, maibé autoridade lokál sira durante ne’e esforsu ona hodi halo proposta ba hatama iha Governu.
“Ami servisu hamutuk ho NGO balu halo ona planu instalasaun atu dada bee-moos husi kampu-baru nian maibé ne’e sei iha prosesu nian laran. Autoridade lokál ita sempre halo proposta, maibé buat ida governu buat hotu-hotu tenke tuir nian prosesu, no tenke pasiénsia hein, tán ne’e ami halo porposta ba parte relevante maibé to’o agora seidauk hetan responde,”nia afirma.
Delegadu Aldeia 12 Outuburu ne’e husu governu atu bele tau matan lalais ba komunidade sira nian preokupasaun, tanba aldeia ne’e iha kapitál Díli no aldeia ne’ebé ho populasaun barak, no dalaruma inan isin rua sira mós barak.
Xefe Aldeia Terus-Na’in Evaresto Mendonça hateten kauza husi bee ne’ebé la akumula ba komunidade sira ho razaun katak komunidade aumenta barak no volume bee la bo’ot, no mós impaktu husi mudansa klimatikú ne’ebé mai la tuir nia tempu halo komunidade balu ne’ebé hela iha rai-lolon susar atu asesu bee-moos.
”Bee ne’e di’ak bee-moos la’o maibé komunidade ne’e sempre aumenta entaun bee-moos laiha, la’os bee laiha maibé tempu bai-loron naruk ne’e bee menus depois fahe tuir oras, fahe mós laloos, sira loke bee maibé dala ruma la to’o oras ida depois komunidade balu hetan, balu la hetan,” Xefe Aldeia Evaresto Mendonça informa.

Komunidade sira enxe udan-been hodi utiliza ba presiza loron-loron nian. Foto/Zita Menezes
Xefe Suku Comoro Eligio Jose da Silva Marçal hateten, suku Comoro suku ne’ebé boot liu iha Timor no iha aldeia 14, tuir estatika iha 2022 total populasaun iha Suku Comoro hamutuk 58,891, Aldeia 12 Outubru ne’e aldeia ne’ebé liu boot liu iha kapitál Díli, iha populasaun purvolta 9000.
Nia hateten ko’alia kona-bá bee-moos iha Suku Comoro iha aldeia tolu-haat ne’ebé bee-moos laiha liuliu mak Aldeia 12 Outubru.
Autoridade lokál ne’e afrima Aldeia 12 Outubru ne’e loro-loron komunidade sira konsumu bee-moos sira tenke sosa rasik, sosa rasik husi karreta tanki bee ne’ebé fa’an bee-moos, entaun loron ida hakarak ka lakohi komunidade sira tenke hasai osan hodi sosa hodi uza ba nesesidade loro-loron.
“Ha’u dalaruma to’o rasik iha fatin haree, entaun iha reuniaun sempre ko’alia kona-bá bee-moos, agora sé Governu seidauk atende ita, augenta hein,” Xefe Suku Comoro Eligio Jose da Silva Marçal hateten.
Autoridade lokal ne’e afirma to’o agora governu seidauk fó resposta proposta husi autoridade lokal kona-bá preokupasaun komunidade bá bee-moos, no seidauk halo instalasaun ruma kona-bá dada bee-moos.
“Ita ko’alia nafatin husu nafatin bainhira mak sira bele oferese bee-moos bá komunidade sira, ita husu atu molok ita mandatu hotu la hotu hakarak lakohi bee tenke ser ba,” nia tenik.
Preokupasuan kounidade sira iha kapital Dili ne’e sai mós preokupasaun Prezidente Komisaun E Parlamentu Nasionál trata asuntu infraestrutura Deputadu Marcos Xavier.
Nia hateten, devér komunidade sira nian atu hetan bee-moos tenke ba rejistu iha empreza Bee Timor-Leste (BTL,E,P) kona-bá problema bee-moos kanalizasaun mak la to’o ka bee mak laiha.
“Maibé tanba sira la ba rejistu husi BTL,E.P mós la hatene populasaun hira mak hela iha ne’ebá, ho ida-ne’e mak ha’u bá populasaun sira ne’ebé hela iha Tasi-Tolu tenke ba aprezenta iha BTL para BTL,E.P hatene iha ne’ebá bee laiha, buka meius oinsá mak BTL,E.P bele fasilita bee-moos bai ha ne’ebá,”hateten Deputadu Marcos Xavier.
Reprezentante povu ne’e husu autoridade lokál sira hatama ona proposta ne’e tenke ba tuir proposta nia paradeiru para bele hatene nia rezultadu ne’e oinsá, aprová ona ka lae, tanba iha Ministériu Obra Públiku (MOP) no mós iha BTL,E.P
“Ha’u nafatin fó korajen ba autoridade lokál sira ho ba komunidade sira ne’ebé la hetan bee-moos, imi nafatin iha direitu sei hetan bee maibé tenke aprezenta dadus ba iha BTL,E.P para tekniku sira bele tuun ba haree iha tereñu, importante mak kolobora no servisu hamutuk,” Deputadu Marcos Xavier hateten.
BTL,E.P Laiha Planu Kanaliza Bee-Moos Ba Aldeia 12 Outubru
Iha sorin seluk Diretór Operasaun no Manutensaun Bee no Saneamentu, Aleixo dos Santos, hateten bee nu’udár nesesidade baziku ne’ebé ema hotu hakarak asesu ba bee-moos, maibé mós BTL,E.P iha regra bazeia ba dekretu lei numeru 4.
Ne’ebé ba bazeia ba ida-ne’e BTL,E.P mós haree katak área iha urbana ne’e mós tenke integradu hamutuk ho Governu rasik para bele haree orienta autoriza nune’e BTL,E.P bele halo hanesan kanalizasaun sistema bee-moos ne’e ba iha ema hotu-hotu.
“Aldeia 12 Outubru hanesan área protejidu, ne’ebé BTL,E.P seidauk iha planu atu ba iha ne’ebá halo meloramentu sistema kanalizaun ba iha área ne’ebá, to’o Maslidun ne’e ita seidauk bele tanba, área Tasi-Tolu ne’e área Governu nian. Governu atu dezenvolve saida de’it iha ne’ebá, entaun seidauk husu para ita atu halo kanalizasaun,” Diretór Operasaun no Manutensaun Bee no Saneamentu Aleixo dos Santos ba jornalista sira iha Caicoli, Sesta liubá.
Nia afirma solusaun seluk mak BTL,E.P iha sosiál fee ne’ebé bele dehan katak baratu tebes, kadavez komunidade sira sosa bee iha tanki privadu sira ne’ebé ho folin US$20.00 to’o US$40.00, maibé BTL,E.P bele fornese bee ho folin US$12,50 sentavu ho 5000 litru.
Diretór Operasaun no Manutensaun BTL,E.P ne’e afirma kona-bá proposta ne’ebé mai husi autoridade lokál sira sei haree no proposta ne’e atu ba iha ne’ebé no nia lokalidade ne’e iha ne’ebé, atu nune’e, autoridade BTL,E.P bele autoriza depois halo asesmentu halo planu mak foin halo implementasaun, maibé BTL,E.P haree mak área protejidu entaun labele halo servisu ruma.
Nia afirma kona-bá preokupasaun komunidade Aldeia Terus-Nain daudaun ne’e BTL,E.P iha ona prefurasaun foun iha ne’ebá, maibé seidauk halo instalasaun tanba sei iha levantamentu dadus hotu ona nomós sei iha prosesu laran.
Diretór Operasaun no Manutensaun ne’e hatutan tán katak, iha mudansa klimatika liuliu kona-bá bai-loron naruk baibain fó impaktu bai ha rekursu bee nian husi rai leten no mós iha rai okos automatikamente tenke menus, kadavez bee-matan balu tenke maran entaun fó impkatu rekursu produsaun bee molok distribui ba komunidade.
Tuir observasaun jornalista sira nian iha tereñu bainhira ba iha Adeia 12 Outubru Tasi-Tolu haree katak laiha tanki bee nian ne’ebé tau iha ne’ebá no mós laiha bee-matan ka fatin sanyo iha fatin aldeia refere, maibé iha lagoa tolu ne’ebé baibain bolu Tasi-Tolu ne’e mak sai hanesan bee-lihun furak iha komunidade sira nian leet, maibé komunidade sira iha ne’ebá labele uza bee lagoa tolu ne’e tanba masin.
Tuir dadus husi autoridade lokál katak Suku Comoro iha Aldeia hamutuk 14, komunidade Aldeia 12 Outubru iha totál populasaun purvolta 9000 no iha difisiénsia hamutuk 56. Suku Vila-Verde, Aldeia Terus-Na’in iha populasaun hamutuk 702.
Jornalista: Zita Menezes