Hatutan.com, (07 Maiu 2026), Díli– Membru opozisaun husi Bankada Parlamentár FRETILIN David Dias Ximenes Mandati, ezije loke investigasaun bá Prokuradór ne’ebé sai titulár bá kazu droga tipu kokaína grama 980,5 ne’ebé importa husi Fransa mai Timor-Leste iha loron 21 fulan-Agostu tinan 2025 ne’ebé deskonfia taka de’it tanba parte kompetente sira la aprezenta suspeitu ka argiudu iha kazu importasaun droga ne’e.
Lee Mós: Kazu Droga Kokaína Grama 980,5, Deskonfia Autoridade Sira Taka De’it no Halo Destroisaun Ba Prova sira

Deputadu David Dias Ximenes “Mandati”.
Deputadu David Dias Ximenes Mandati hateten bá Hatutan.com iha resintu Parlamentu Nasionál, Kinta (07/05/2026) katak, se kazu droga ne’e tama tiha ona bá Ministériu Públiku, ne’e hatudu loloos katak prova iha ona, tanba Timor-Leste ne’e la produs droga ho tipu Kokaína, agora mai husi nasaun ne’ebé, Polísia Sientífiku Ivestigasaun Kriminál (PCIC- sigla-portugés), mak tenke buka tuir iha ema ne’ebé hatama mai husi ema nia rai mai to’o Timor-Leste.
“Loloos ne’e Ministériu Públiku ho Autoridade Polísial Kriminál hanesan PCIC, buka tuir tanba kaer ona autór sira, tanbasá sira la kontinua prosesu investigasaun, la bele taka de’it, ida-ne’e sala, hahalok sira ne’e, maka dala ruma ema avontade importa sasán hanesan ne’e. Ne’e mentalidade ida la di’ak tenke buka tuir Prokuradór titulár ne’e sé, investiga Prokuradór ne’e tanbasá nia taka,” Deputadu Mandati ezije.
Deputadu ne’e mós deskonfia, autoridade polísial liu-husi PCIC nia maka aprezenta autos falsu bá Ministériu Públiku, tanba ne’e maka sira deside taka de’it kazu droga ne’e, ida ne’e krime.
“Sé Ministériu Públiku hatene karik, katak PCIC maka aprezenta autos falsu ida-ne’e falsifikasaun dokumentu, ne’e krime, tenke kriminaliza, ida ne’e aktu prosesuál ida-ne’ebé halo manipulasaun iha laran,” nia dehan
Ministériu Públiku mós tenke halo investigasaun aprofundadu ba kazu droga ne’e, hodi haree no buka klarifika perkursu perseguisaun kona-bá faktu verídiku sira iha kazu refere. Tanba, bainhira prosesu judisiál seidauk remata maibé derepente de’it Ministériu Públiku halo destrusaun bá prova material, ida-ne’e konsidera sala no loloos la bele akontese. Aktu hanesan ne’e bele konsidera nu’udar obstrusaun bá justisa no tenke responsabiliza tuir lei.
Husi Sorin seluk, Diretór Ezekutivu FOUNGTIL Inocêncio de Jesus Xavier mós kestiona bá Ministériu Públiku (MP) relasiona ho tratamentu bá kazu droga ho kuantidade grama 980,5.
Inocêcio afirma, Estadu presiza fortifika lei no mekanizmu kombate droga, tanba situasaun atual bele lori Timor-Leste tama ba influénsia krime organizadu.
“Ha’u hateten devia halo lei fortefika drogadu sira ne’e, agora ita nia rai ta’uk liu,” nia dehan.
Nia subliña, sé ema boot balu envolve iha kazu droga, ne’e bele sai ameasa boot bá nasaun no soberania Estadu. Tanba ne’e, Ministériu Públiku labele ta’uk atu prosesa ema sira ne’ebé suspeitu envolve iha trafiku droga.

Deretór Ezekutivu FONGTIL, Inocencio de Jesus Xavier. Foto/Marcelino Tomae
“Sé Prokuradór ta’uk la bele sai Prokuradór. Lei ne’e vale ba ema hotu, sé Prokuradór ne’ebé maka kaer kazu dorga ne’e maka ta’uk atu lori bá prosesu, di’ak liu sai fa’an sigaru,” hateten nia.
Nia konsidera Prokuradór titulár ne’ebé kaer kazu droga refere, lakohi lori kazu ne’e ba prosesu judisiál to’o tribunál. Maibé, se suspeitu sira mak povu babain, lalika droga, kaer de’it fatuk tuda sala ema, Ministériu Públiku akuza to’o lori bá tribunál. Agora ida hatama droga ho grama 980,5, Prokuradór titulár lakohi prosesa,” nia preokupa.
Maske nune’e nia esplika, Prokuradór iha dever atu reprezenta Estadu no proteje integridade Estadu direitu demokrátiku tuir lei, la’ós ta’uk hasoru ema influente ka autoridade sira. Tanba ema kriminozu la bele domina iha Estudu ida-ne’e.
Reprezenta sosiedade sivíl husu bá Prokuradór titulár ne’ebé kaer kazu dorga refere atu loke fila investigasaun no kontinua prosesu legál tuir lei vigora iha Timor-Leste.
Kronolojia ne’ebé konta husi vitíma Eurico Belo, ne’ebé PCIC suspeita sala, informa bá Hatutan.com liu-husi mensajen WhatsApp Kuarta (06/05/2026), katak nia sai duni vitíma kazu droga ne’e iha tinan 2025, tanba PCIC suspeita fali nia hodi halo prosesu inkéritu, tamba ne’e nia deskonfia autoridade sira sala identifika suspeitu iha kazu suspeita hatama droga mai Timor-Leste liu husi aeroportu internasionál Prezidente Nicolau Lobato iha fulan-Agostu 2025.
“Kazu droga ida-ne’e ha’u mós sai vitíma hotu ne’e tanba PCIC sira buka tuir ha’u, ha’u bá hatan ona iha tinan kotuk, tanba sira buka tuir númeru telefone ne’e iha kompañia telekomunikasaun Telemor, no verifika mak hatudu númeru ne’e rejista ho ha’u nia kartaun eleitorál. Maibé, ha’u rasik la hatene oinsá dokumentu ha’u nian bele uza bá rejistu numeru ne’e,” Eurico Belo haktuir.
Nia afirma, depois autoridade sira buka tuir númeru telefone ida ne’ebé alegadamente uza iha prosesu simu sasán mai husi Fransa. Bainhira halo rastreamentu ba númeru telefone refere iha kompañia telekomunikasaun Telemor deskobre katak SIM Card ne’e rejista ho kartaun eleitorál ninian duni.
“Ne’ebé sira husu dehan keta ita kaer númeru barak karik, hau dehan, ha’u nia númeru Timor Telecom dezde 2009 no telemor ne’e ha’u hola iha 2022. Ne’ebé ha’u husu fali, sira dehan númeru ne’e foin hola fulan rua bá kotuk iha tinan 2025 nia laran,” Eurico Belo konta tuir.
Iha loron 24 Agostu, tuku 4:00 lokraik, bainhira nia hala’o hela servisu iha terrenu, membru PCIC kontaktu nia no husu atu bá hamutuk ho sira, tuku 5:00 lokraik, membru PCIC sira mai foti nia ho karreta mini bus no lori bá edifisiu PCIC.
To’o iha edifisiu PCIC, Auotoridade hatudu dorga tau iha dos falun iha plastiku laran hodi husu bá nia, “o hatene sasán sira ne’e?”. Nune’e, vitímak Eurico lia-tun dehan, “ha’u dehan ha’u la hatene loke tiha ha’u haree”.
Bainhira autotoridade komptente sira hatudu droga bá vitíma Eurico, hodi dehan katak droga ne’e mai husi Fransa.
“Sira husu ha’u atu bá hamutuk ho sira bá kantor atu esplika bá sira. Ha’u tuir sira bá ho karreta mini bus no durante iha dalan sira husu ha’u koñese ema balu ne’ebé involve iha kazu ne’e. Ha’u hatán katak ha’u la koñese.”
Membru investigadór sira mós hadau sidadaun ne’e nia telefone tanba alegadamente dehan katak nia mak “broker” ne’ebé trata dokumentu bá hatama sasán hosi liur.
Tuir informasaun ne’ebé hato’o iha xamada refere, sira marka atu hasoru malu tuku 5:00 lokraik iha área Fatuhada. Investigadór sira ba buka naran ne’ebé temi iha lista ho naran inisiál SdCA no hela fatin Fatuhada, Postu Administrativu Dom. Aleixo, Díli, maibé la hetan identidade ne’ebé konfirma informasaun refere.
Nia dehan maske presaun iha pergunta naruk, sidadaun vitíma afirma katak nia koopera ho autoridade sira no fó esplikasaun katak nia moris lorloron dedika de’it ba servisu no família, no la iha tempu ka ligasaun ho atividade ilegal. Nia insiste katak nia la koñese ema sira ne’ebé liga ba kazu ne’e, no la iha envolvimentu iha hatama droga mai Timor-Leste.
Depois to’o iha edifisiu PCIC, sira halo pergunta kro’at bá hau to’o kalan tuku 11:00 Otl, Pergunta prinsipal mak sé ha’u iha ligasaun ho ema ne’ebé uza númeru telefone ne’e ka se ha’u envolve iha prosesu hatama sasán kontrabandu mai Timor-Leste. Ha’u hatán nafatin katak ha’u la envolve no la iha koñesimentu kona-bá atividade ne’e. Ha’u esplika mós kona-bá ha’u nia moris lorloron, katak ha’u bá servisu dadeer, fila foti ha’u nia oan, no kontinua servisu to’o lokraik. Ha’u la iha tempu ka envolve iha atividade ilegal ruma,” vitíma Eurico konta.
Nia afirma, prosesu inkéritu ne’e remata, PCIC liberta sidadaun ne’e fila ba uma no hato’o katak sé iha prosesu investigasaun, sira sei kontaktu nia fali. To’o agora seidauk iha kontaktu foun hosi autoridade sira.
“Ne’ebé hotu liu tiha loron rua hanesan ne’e ha’u bá husu hela de’it oinsa autór, sira hetan ona katak seidauk, sira dehan hein ami nia fó info, no liután semana ida mós ha’u husu tan, maibé sira dehan nune’e de’it to’o ha’u baruk tiha de’it,” nia dehan.
Tuir informasuna ne’ebé Hatutan.com halibur husi fontes sira katak tanba kazu ne’e parte sira, liuliu autoridade polisiál sira la aprezenta suspeitu ka argiudu iha kazu importasaun droga ne’e, maka parte Ministériu Públiku deside taka kazu ne’e no halo destroisaun ba prova material droga ho tipu kokaína grama 980,5.
Tuir iha relatóriu Autoridade Aduaneira, Diresaun Nasionál Operasaun, Departametu Alfándega Aeroportu Internasionál Preizdente Nicolau Lobato ne’ebé Hatutan.com asesa, haktuir nia kronolojia katak droga tipu kokaína ne’e orijen husi Fransa ho númeri tracking 391202546897 ho nia rute: Fransa- Singapura -Denpasar-Bali -Díli.
Dokumentus: Air waybill, Tracking number 391202546897, preforma invoice, DAU ho numeru C. 1921 kanal mean, data rejisto DAU, loron 21fulan-Agostu tinan 2025.
Fulan-Jullu tinan 2025 data submete DAU mai ekipa kargu loron 25 fulan-Agostu tinan2025.
Relatóriu husi Autoridade Aduaneira, Diresaun Nasionál Operasaun, Departametu Alfándega Aeroportu Internasionál Preizdente Nicolau Lobato revela mós matéria droga ho tipu kokáina ne’e exportador husi FUJIGANG, 13 RUE DE LA GARE FONTENAY-SOUS-BOIS, 9494120 FR-FRANCE no nia destináriu/Consignee ba Timoroan ida ho naran inisiál SdCA, hela fatin Fatuhada, Postu Administrativu Dom. Aleixo, Díli, no TIN 3959358, Expedisi FEDEX, Declarante Everise Warehousing and Transport, Finansiál ho indeitade inisiál DO ho SAdC.
Kronolojia
Haktuir husi Relatóriu Autoridade Aduaneira, Diresaun Nasionál Operasaun, Departametu Alfándega Aeroportu Internasionál Preizdente Nicolau Lobato, hanesan tuir mai ne’e;
Iha Segunda-feira, 25 fulan-Agostu tinan 2025, oras 10:09 Ekipa kargu AA Aeroportu IPNL halo scan ba merkaduria refere, rezultadu husi scan hatudu figura balu ne’ebe presiza halo inspesaun fiziku mais de tallu.
Komissariu AA halo kordenasaun ho Policia Cientifika Investigasaun Criminal (PCIC), iha tuku 12:00 pm, ekipa PCIC to’o iha edifício kargo AA Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL) hodi halo koordenasaun entre Komisáriu AA,Diretór Nasional Operasaun (DNO), Diretór Jestaun de Risku, Xefe departamento AA Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolao Lobato (AIPNL), Xefe Anti Fraude no PCIC.
Ekipa AA, Agencia FEDEX hamutuk ho PCIC hodi merkaduria refere ba edificiu PCIC. Iha oras 13:02 Otl, ekipa AA ho PCIC molok atu halao teste ba merkaduria refere, premeiru sei tetu hodi hatene nia todan ingeral ho nia rezultadu;
-Todan kaixa 1 = 483,0 gram kakaina
-Todan kaixa No. 2 = 497,5 gram kokaina
-Total kaixa rua ne`e hetan 980,5 gram kokaína
Depois halo teste no tetu hotu merkaduria refere halo termu de entrega ba PCIC.
To’o notísia ne’e pública, Hatutan.com tenta beibeik ona halo konfirmasaun ho Diretór Nasionál PCIC, Vicente Fernandes e Brito, maibé okupadu ho servisu no seidauk iha tempu atu bele halo entrevista.
Jornalista: Marcelino Tomae