Hatutan.com, (04 Setembru 2026), Díli– Relatóriu períodiku Macro Poverty Outlook edisaun Abríl 2026 ne’ebé fó sai husi Banku Mundiál hatuur Timor-Leste iha pozisaun primeiru ho taxa númeru ema ki’ak as liu ho porsentu 71,7.

Grafiku Relatóriu Banku Mundiál 2026 iha Lian Indonézia. Foto/KOMPAS
Persentajen taxa númeru ki’ak ne’ebé as ne’e dada atensaun mós tanba ninia pozisaun as liu fali Índia ne’ebé rejista porsentu 70,7, Laos ho porsentu 68,6, no Indonézia ne’ebé iha pozisaun dahaat ho porsentu 64,2.
Tanbasá Nivel Ne’e Sa’e Maka’as
Hanesan mós ho projesaun globál ba nasaun sira seluk ne’ebé foin dezenvolve, Timor-Leste nia taxa númeru ki’ak sa’e porsentu to’o 71,7 ne’e akontese tanba implementasaun padraun foun ba liña limitasaun ki’ak internasionál husi Banku Mundiál. Avaliasaun ne’e uza rekizitu ne’ebé rigorozu ba grupu nasaun sira ne’ebé tama kategoria rendimentu kbiit-mestruál leten (upper-middle income countries).
Bazeia ba dadus Purchasing Power Parity (PPP) tinan 2021, Banku Mundiál foti desizaun katak limitasaun osan-sai husi Timor-Leste kada loron dolar Amerikanu 8,30. Tanba padraun komparasaun ne’e foti hanesan ho kustu moris nasaun kbiit-mestruál leten nian, hodi nune’e kuaze populasaun hotu iha Timor-Lesteosan-sai loron-loron nian iha rai-laran sei limitadu tebes, automatikamente tama ona ba kálkulu kategoria kbiit-laek/ki’ak tuir padraun internasionál.
Se uza fali sasukat liña ki’ak doméstiku nasionál nian ka padraun ki’ak maka’as nian (padraun tuan), taxa ki’ak iha rai-laran loloos ne’e hatudu númeru ne’ebé kraik uitoan besik 41 to’o 44 porsentu.
Dezafiu Ekonomia
Aleinde faktu husi sasukat indikadór globál nian, relatóriu Macro Poverty Outlook fó sai mós dezafiu estruturál ne’ebé Timor-Leste enfrenta daudaun. Nasaun ne’e tama ona ho ofisiál ba faze pós-petrolíferu (post-oil phase) bainhira produsaun husi mina-rai iha tasi-okos nian ne’ebé boot hotu ona (Bayu Undan).
Ho produsaun mina-rai ne’ebé maran, obriga governu atu selu défizit fiskál nasaun nian hodi foti osan iha fundu rezerva nian (Petroleum Fund), ne’ebé lori fali rísiku ba osan bele hotu lalais iha tempu naruk, karik laiha diversifikasaun ekonomia ne’ebé la’o lalais.
Maski nune’e, kresimentu ekonomia nian ne’ebé la’ós setór mina-rai iha Timor-Leste projeta sei estavel iha média porsentu haat (4%) ba períodu 2026–2028, tanba hetan ajuda husi orsamentu públiku nian nomós rekuperasaun iha setór turizmu.
Kbiit Reforma nian liuhusi ASEAN
Iha dezafiu ki’ak multidimensionál nia leet, Banku Mundiál haree katak Timor-Leste sai membru tomak ona iha organizasaun komérsiu mundiál (WTO) no mós iha asosiasaun nasaun ASEAN sei sai duni poténsia prinsipál ba reformasaun ekonomia.
Integrasaun rejiun ne’e hein katak bele mós nakloke ba investimentu privadu nian ne’ebé luan liután, hadi’a kualidade prestasaun servisu nian, no liberta aan husi dependénsia tomak nasaun nian ba setór mina-rai nian. Hodi nune’e, bele atinje prosperiedade populasaun nian iha futuru. (*)