Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Timor-Leste Apoia Millaun $14 bá Reabilitasaun Estaleiru iha Figuera da Foz

Published

on

Hatutan.com, (28 Setembru 2022), Díli-Prezidente Kamara Figueira da Foz, Santana Lopes ho Administrasaun Portu Figueira da Foz, Segunda (26/09/2022), oras Portugal,  simu  delegasaun asionista sira hosi Shipyards Atlanticeagle ne’ebé lidera hosi Mari Alkatiri, eis-Primeiru-Ministru Timor-Leste no Prezidente dahuluk rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).

Lee Mós : Alkatiri: Problema Hotu Kona-bá Ró Haksolok Rezolvidu

Prezidente Kamara Figueira da Foz, Santana Lopes ho Administrasaun Portu Figueira da Foz, Segunda (26/09/2022), oras Portugal, simu delegasaun asionista sira hosi Shipyards Atlanticeagle ne’ebé Prezidente Kamara Figueira da Foz, Santana Lopes ho Administrasaun Portu Figueira da Foz, Segunda (26/09/2022), oras Portugal, simu delegasaun asionista sira hosi Shipyards Atlanticeagle ne’ebé lidera hosi Mari Alkatiri. Foto/DIÁRIO AS BEIRAS

Delegasaun ne’e inklui Embaixador Timor-Leste nian bá Portugál, Isabel Amaral Guterres ne’ebé akompaña sorumutuk entre parte sira hodi ko’alia kona-bá asuntu sira ne’ebé relasiona ho retoma atividade empreza nian.

Estaleiru sira sei reativa no harii fila-fali ferry ne’ebé mak rejiaun Timor-Leste haruka. Reativasaun ne’e akontese agradese bá Konstituisaun empreza ida nian ho kapitál Timor-Leste nian, hamutuk  millaun 14 dollar Amerikanu ka Euro Millaun 11.8- investimentu boot dahuluk ne’ebé país Aziátiku ne’e halo iha Estranjeiru.

Advertisement
#

“Ne’e mak dala-uluk ne’ebé ha’u esplika kona-bá oinsá atu lori buat-aat bá Grace. Ha’u sempre defende kooperasaun ekonómika ne’ebé luan entre Portugál no Timor-Leste, nu’udar pontu ida bá país sira ne’ebé ko’alia lian portugés,” Mari Alkatiri, hateten bá DIÁRIO AS BEIRAS.

Iha tinan 2018, mosu degradasaun bá ró ne’ebé ikus mai, serbisu sira para. “Grasa” ida mak ikus mai fila fali bá servisu, no tau Figeira da Foz iha konstrusaun.

Investimentu Timor-Leste nian ne’e mós hala’o iha horizonte, formasaun bá traballador no funsionáriu timoroan sira ne’ebé kualifikadu, kona-bá instalasaun terrenu Navál sira iha Timor-Leste, sein kompremetidu bá atividade iha Figeira da Foz.

“Ami hakarak osan ne’ebé aloka ona atu kompleta ferry ne’e la’ós de’it atu konklui ferry ne’e, ami hakarak atu sai investimentu ida-ne’ebé iha objetivu ne’ebé luan liutan, atu bele reabilita terrenu sira no halo sira servisu bá ekonomia portugés no Timor-Leste nian,” Mari Alkatiri tenik.

Investimentu Euro Millaun 11.8

Advertisement
#

Investimentu Euro millaun 11.8 ne’ebé Timor-Leste sei halo iha Estaleiru Navais Mondego (ENM), iha Figeira da Foz, hein katak bele konta ho apoiu hosi Estadu Portugeza iha reinisiu atividade nian, hateten empreza ida.

“Iha buat ida mak ita sei luta bá, no ida-ne’e atu tulun Estadu Portugés. Ne’e hanesan investimentu boot dahuluk ne’ebé Timor-Leste halo iha nasaun ida, ne’e buat foun ida. Nune’e, nia iha interese estratéjiku no polítiku ne’ebé boot tebes,” Bruno Costa, jerente bá konstrusaun ró Atlanticeagle, empreza ida-ne’ebé ninia parseiru maioria mak kompañia dezenvolvimentu ida-ne’ebé mak kria hosi rejiaun RAEOA hateten ba ajénsia Lusa, edisaun 19 fulan-Agostu 2021.

“Hahú oras ne’e [husi investimentu Timor-Leste nian iha rekapitalizasaun estaleiru navais Shipyards] Timor hein mós Estadu Portugés nian tulun bá tipu investimentu ne’ebé halo hela,” Bruno Costa tenik.

Tuir jestór ENM nian, apoiu bá rekuperasaun infra-estrutura sira hosi estaleiru Navál nian – ne’ebé afeta iha termu kobertura pavillaun nian no estragu sira seluk ne’ebé hetan hosi badai (Anin-fuik) Leslie iha fulan-Outubru tinan 2018, fulan-Jullu, hafoin situasaun ne’e sira suspende tiha sira-nia atividade tanba difikuldade finanseira. Maibé mós tanba kondisaun sira ne’ebé maka hanesan “ferramenta no hadi’a empreza ne’ebé selu ba Administrasaun portu Figueira da Foz,” nia dehan.

Iha tinan-neen (6) liubá, iha 2015, Governu Timor-Leste fó ona apoiu atu harii ro-ahi Atlanticeagle, konstrusaun ró-pasajeiru ida, ho objetivu atu liga Enklave Oé-Cusse no illa Atauro nian.

Advertisement
#

Tanba kompañia ne’e hasoru difikuldade finanseiru, ró ne’e la konsege remata. Hafoin pedidu konstrusaun ró Alanticeagle nian, iha planu rekuperasaun espesiál ida-ne’ebé aprova ona bá 96%, ho votu favoravel hosi autoridade tributária, seguransa sosiál no kreditor ne’ebé boot liu iha RAEOA.

Bruno Costa hateten katak investimentu millaun $14 (maizumenus euro millaun 11.8) hosi Timor-Leste hodi kapitaliza kompañia ne’ebé mak iha ENM “la’ós de’it investimentu ida atu kompleta ferry no pontoes” maibé mós atu empreza ne’e bele kompete iha merkadu Nasionál no internasionál ho kompetitivu.

“Importante tebes, katak Governu portugés mós ajuda iha inisiativa ida-ne’e, ne’ebé mai hosi país maun-alin ida. Estadu Portugeza hein katak bele fó asisténsia, loke dalan, agradese, iha kotasaun marka, entrada Timor-Leste nian iha estaleiru ne’e, ne’ebé sei rekupera Indústria ida-ne’ebé atu harii ró ne’e,” Bruno Costa argumenta.

Lusa, Carlos Monteiro, prezidente kámara munisipál Figueira da foz konsidera rekuperasaun ba estaleiru Navais Mondego hanesan “extremamebte importante tebes bá figeira da foz no ba nasaun”.

“Ami sempre kanaliza influensia hotu no fó apoiu tomak ba ró-ahi atu loke fali. No [reabertura] ne’e mós importante bá Timor-Leste, tanba iha  asaun ka ‘asset’ ida-ne’ebé para tiha ona, no embarkasaun ne’ebé presiza rekupera fali,” tenik Administradór.

Advertisement
#

Iha parte seluk, Carlos Monteiro ko’alia liu kona-bá rekuperasaun servisu bá postu besik 40 ne’ebé inklui traballadór sira, iha ne’ebé suspende ona liu tinan tolu, maibé mós kona-bá konstrusaun ró atlanticeagle Shipbuilding.

Kona-bá posibilidade atu hetan apoiu hosi Estadu, prezidente kámara fiar katak apoiu ne’e relasiona ho riin sira ne’ebé mak selu ba Administrasaun portu sei atentadu, “hanesan buat balun ne’ebé mak sei iha atrazu.

“no, la haree ba Indústria Navál ne’e importante iha munisípiu Figeira da Foz, ne’e mós importante tebes iha termu Nasionál. No ohin loron, bainhira ita iha ajenda atu halo alterasaun bá mudansa klimátika no ekonomia azúl, importante liu mak funsionamentu estaleiru,” nia hateten.

Fontes : Diáro As Beiras/Lusa

Advertisement
#
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Unidade Quarentena no Bioseguransa Destroi Produtu Ne’ebé Laiha Dokumentu

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli–Unidade Quarantena no Biosegurnsa destroi sasán hirak ne’ebé pesoál pasajeiru sira lori ka importa mai Timor-Leste ne’ebé identifika la tuir lei ka regulamentu Quarantena nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Timor Gap ho Timor Resource Asina Akordu bá Rezolusaun no Revizaun Akordu Operasaun Bloku Rai Maran A no C

Published

on

Hatutan.com, (02 Maiu 2024), Dili–Timor Gas no Petroleu ( Timor Gap- sigla ingles) ho Timor Resource, Kinta (02/05/2024),  asina akordu kona bá rezolusaun no revizaun bá akordu operasaun konjunta (JOA) bá PSCs TL-OT-17-08 (Bloku Rai-Maran A) ho TL-OT-17-09 (Bloku Rai-Maran C).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Governu Sei Prodús Rezolusaun Ida Atu Halo Pagamentu Bá Projetu 62 Ne’ebé Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2024), DíliIX Governu Konstitusionál sei prodús rezolusaun ida hodi sai hanesan baze legal bá Governu hodi selu projetu obras publika 62 ne’ebé sai polémika tanba laiha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending