Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Produtu Hotu Ne’ebé Fa’an iha Merkadu Tenke Di’ak Bá Saúde Konsumidór

Published

on

Hatutan.com, (16 Marsu 2023), Díli-Produtu hotu ne’ebé fa’an iha merkadu nasionál tenke di’ak bá saúde konsumidór. Bainhira vendedór sira, timor no estranjeiru,  fa’an produtu importadór ka produtu lokál, la di’ak bá saúde konsumidór sira nian, viola Konstituisaun RDTL Artigu 53.º  no Lei  númeru 8/2016, kona-bá Protesaun Bá Konsumidór.  

Lee Mós : TANE Kontinua Halo Sosializasaun bá Direitu konsumidór

Foto vitíma hosi konsumu mina-te’in marka simphoni ne’ebé viral iha Facebook. Foto/Foti hosi Facebook

Lei-Inan Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha artigu 53.º hakerek kona-bá direitu konsumidór sira-nian, maka hanesan, bein no servisu ne’ebé uza ho kualidade, hetan dalan bá informasaun loloos, proteje saúde, seguransa no bá ninia interese ekonómiku no mós hadi’a danu sira.

Tane Konsumidor konsidera, bainhira vendedor viola lei  hodi faan produtu ne’ebé prezudika bá konsumidor sira nia saudé.  Nune’e mos nia mós viola ona buat ne’ebe ema dehan produtu ne’ebé liu prazu (expire).

Advertisement

Prezidente Asosiasaun Tane Konsumidór, António Ramos da Silva “Naikoli”  iha nia servisu fatin, Kinta (16/3/2023), hateten, nia akompaña iha media sosiál Facebook viral loos mina-te’in ida ho marka Simphoni, katak família balun konsume afeta kedas moras hanesan, kabun dulas no kabun laran moras.

“Kuandu konsumidor konsumu produtu ida mak nia hetan moras, signifika katak ne’e vendedor ka fa’an na’in ne’e  viola ona direitu konsumidor sira nian,” António Ramos da Silva “Naikoli” afirma.

Kazu mina-te’in  Simphoni sai ona preokupasaun boot iha rede sosiál Facebook no vítima família ida tenke evakua bá halo tratamentu iha Ospitál tanba ne’e, Asosiasaun Tane Konsumidór  hein katak autoridade sira, kompostu hosi Autoridade Inspeksau, Fiskalizasaun bá Atividade Ekonómika, Sanitária no Alimentar (AIFAESA), Ministériu  Saudé, presiza halo levantamentu iha terrenu liuliu iha loja ka kioske sira ne’ebé fa’an mina-te’in Simphoni ne’e hodi lori bá teste iha laboratóriu atu bele justifika mina refere di’ak bá konsumidór sira-nia saúde ka lae.

“Bainhira faktu ne’e fó mai katak ema hirak ne’e konsumu duni mina ne’e mak nia kabun moras bá baixa, ne’e tenke fó sai ona rezultadu relatoriu no komprova duni mina Simphoni ne’e mak halo  família hirak ne’e moras  tenke aplika Lei protesaun konsumidór no Konstituisaun Artigu 53 no fó sansaun.

“Ha’u apela nafatin para atu entidade sira hotu-hotu tenke servisu hamutuk atua kazu ne’e lalais.  Fiar katak AIFAESA ho Ministériu Saúde halo ona verifikasaun no intervensaun bá kazu mina-te’in Simphoni ne’ebé viral iha Facebook,” António Naikoli hateten.

Advertisement

Tane Konsumidór  apela mós bá komunidade sira atu bá sosa sasán iha loja sira ka iha kioske tenke haree didi’ak   produtu ne’e nia kualidade no nia prazu (expire) no husu mós bá fa’an na’in sira atu labele prezudika konsumidór sira ba produtu ne’ebe  prazu liu tiha ona (expire).

Vítima sira Fó Sasin

Vitíma sira halo tratamentu intensivu iha Ospitál hafoin konsumu mina-te’in ho marka simphoni. Foto/Foti hosi Facebook

Liuhosi rede sosiál Facebook ne’ebé daudaun ne’e viral, família ne’ebé konsumu mina-te’in Simphoni ne’e fó sasin no alerta bá timoroan hotu favor boot ida labele konsumu mina-te’in Simphoni tanba nina ne nia reasaun maka’as no prejudika ema nia saúde.

“Mina ne’e ami hola iha loja (…) hodi kalan (kalan hirak liubá), foin ohin meudia mak ha’u uza hodi halo modo no depois halo modo hotu ami komesa han ona meudia nian la to oras de’it komesa nia reasaun  halo ami komesa isin katar ona, oin komesa mahar ho mean hotu halo fuan mós komesa book aan maka’as ona no halo ami mós bilan no liman-ain kolen hotu,” família vítima ida hakerek sasin ne’e iha nia konta Facebook no fahe tutan iha grupu Facebook oioin.

Ema ne’e husu bá maluk Facebook sira hotu labele naran konsumu mina-te’in ho marka Simphoni tamba impaktu boot tebes bá saúde.

Na’in bá Jacinto Supermerkadu Bolu Atensaun  

Advertisement

Haree bá problema mina te’in ne’ebé prejudika ema nia saúde, emprezária Timoroan, Claricia Lay  nu’udár na’in bá Jacinto Supermerkadu no Jacinto Departamentu Store, bolu atensaun bá Timoroan hotu atu keta buka loja ho presu baratu no la haree bá sasán nia kualidade.

Mina-te’in ho marka Simphoni ne’ebé deskunfia dejudika ema nia saúde. Foto/Foti hosi Facebook

Liuhosi nia konta Facebook privadu Claricia Lay, povu tenke haree loja di’ak no loja ne’ebé bele fiar hodi sosan produtu sira kualidade no presu di’ak.

“Ami JACINTO Supermerkadu no Departamentu Store harii komesa 1989 to’o ohin loron besik tinan 34 ona, ami serve ita-boot sira ho laran no sempre fa’an sasán no kualidade e buat hotu orijinal e kontrola tempu prazu ho presu família,” Claricia Lay haktuir.

Bá família ne’ebé hetan moras tanba konsumu sala mina ne’ebé viral iha Facebook , Claricia Lay  husu atu povu tenke kuidadu sosa sasan no tenke haree didi’ak.

“Maromak ajuda família ne’e bele rekupera no di’ak lalais! Maromak tulun,” Claricia Lay espresa nia sentimentu solidariedade ne’e iha nia konta Facebook.

Jornalista Estajiariu: Dirce Sandra da Costa Gomes/Lazaro Pereira Quef

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Unidade Quarentena no Bioseguransa Destroi Produtu Ne’ebé Laiha Dokumentu

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli–Unidade Quarantena no Biosegurnsa destroi sasán hirak ne’ebé pesoál pasajeiru sira lori ka importa mai Timor-Leste ne’ebé identifika la tuir lei ka regulamentu Quarantena nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Timor Gap ho Timor Resource Asina Akordu bá Rezolusaun no Revizaun Akordu Operasaun Bloku Rai Maran A no C

Published

on

Hatutan.com, (02 Maiu 2024), Dili–Timor Gas no Petroleu ( Timor Gap- sigla ingles) ho Timor Resource, Kinta (02/05/2024),  asina akordu kona bá rezolusaun no revizaun bá akordu operasaun konjunta (JOA) bá PSCs TL-OT-17-08 (Bloku Rai-Maran A) ho TL-OT-17-09 (Bloku Rai-Maran C).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Governu Sei Prodús Rezolusaun Ida Atu Halo Pagamentu Bá Projetu 62 Ne’ebé Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2024), DíliIX Governu Konstitusionál sei prodús rezolusaun ida hodi sai hanesan baze legal bá Governu hodi selu projetu obras publika 62 ne’ebé sai polémika tanba laiha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending