Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Ramos-Horta Husu Governu Insentiva Produsaun Agrikola no CLN Tenke Sosa Produtu Lokál

Published

on

Hatutan.com, (13 Dezembru 2023), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu  Governu tenke iha polítika nasionál atu insentiva produsaun agrikola liu hosi sosa produtu lokál hosi povu agrikultór sira bá rai iha Sentru Lojístiku Nasionál (CLN, sigla portugés).

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hala’o vizita bá edifísiu CLN, Bebora, Kuarta (13/12/2023). Foto: Elio dos Santos da Costa.

Prezidente Repúblika mai iha CLN atu rona no update kona-bá situasaun stock alimentár, produtu nasionál, no antes ne’e ko’alia ho Primeiru Ministru dala barak ona kona-bá seguransa alimentár, Xefe Governu hateten avontade bele bolu ministru sira bainhira presiza bá ne’ebé de’it hodi hatene kona-bá stock alimentasaun iha nível nasionál.

Lee Mós: CLN Fa’an Foos ho Folin $12 no Loja Sira Entre $17 To’o $19

Nu’udár Xefe Estadu uluk sempre buka informasaun ba to’o Banku Sentrál, Ministériu Finansas rona sira nia esplikasaun kona-bá servisu kada institutusaun,  tanba situasaun difísil, hahán iha Timor-Leste susar, situasaun ne’e bele hateten tanba primeiru Covid-19 sobu ekonómia mundiál. Depois Covid-19 la’o daudaun mai inundasaun bo’ot rua, funu Ukránia, mina haksoit sa’e nia impaktu bá ekonomia iha mundu tomak.

Advertisement

Xefe Estadu dehan, Timor-Leste sorti iha fundu petroliferu, tanba ne’e mekanizmu ida ne’ebé iha Governu nia liman atu hatun folin foos.

Kleur ona mak Xefe Estadu la mai iha CLN, primeiravez mai desde krize 2006 bainhira ema asalta armajen ne’e, maibé haree bei-beik notísia no hakarak haree informasaun loloos kona-bá stock alimentasaun, produtu nasionál sira kaer de’it mak produtu nasionál ne’e di’ak, importante atu insentiva maibé la sufisiente.

“Tenke tau osan bo’ot ba agrikultura, la’ós tau ba Ministériu Agrikultura de’it, tenke tau iha banku atu halo emprestimu kamán ho jurus zero. Pelumenus tinan lima funan zero ba agrikultura ita bele ko’alia. Se la’e ita bele ko’alia kona-bá agrikultura la rezolve problema depedénsia ba kotuk,” Ramos-Horta hateten iha edifísiu CLN, Bebora, Kuarta (13/12/2023).

Xefe Estadu mai iha CLN atu hatene kona-bá stock alimentasaun nasionál, stock hahán ba Timor Leste, oinsá funsióna sira nia orsamentu, tanba nia lee OJE depois nia mós hakarak tun bá haree institutusaun sira ne’e nia orsamentu loloos saida no sira nia kondisaun servisu.

Hanesan iha fatin balun dook tebe-tebes, povu produz haree iha ne’eba, sira asesu ba merkadu difisil no sira hakarak mai faan iha Dili transporte karun tebe-tebes.

Advertisement

“Governu tenke haree oinsá fó subsidiu ba transporte, fó subsidiu oinsá liu hosi sistema bankária la’ós entrega osan ba transporte nia liman tanba track driver sira husu emprestimu hosi banku atu sosa track ida. Emprestimu banku ne’e funan todan loos. Entaun track ne’e nia karega ba transporte ema nia sasán mós tauk. Buat sira ne’e hanesan kadeia ida ligadu no governu la tau osan di’ak iha BNCTL atu apoiu seitór agrikultura de’it, ida bele ko’alia maibé la funsióna ona,” Ramos-Horta dehan.

Jestaun armanajementu ne’e haree di’ak maibé armajen mamuk hela, klaru labele haree armajen nakonu demais, nakonu demais mós labele, tanba ne’e Diretór CLN mak bele esplika kona-ba stock foos ne’ebé iha ne’e sufisiente ka la’e, ho previzaun ba fulan sira mai ne’e, klaru hein daudaun hahán importasaun hosi li’ur sei la sufisiente.

Xefe Estadu sei ko’alia ho Primeiru Ministru atu rona nia esplikasaun oinsá ministériu sira kaer dezafiu ne’ebé Prezidente Republika  hateten númeru ida iha Timor, tanba ne’e ema nia kabun laiha buat seluk ne’ebé importante liu.

Iha fatin hanesan Diretor ezekutivu  CLN, Jacinto Paijo hateten, bain-bain CLN nia perioridade sosa uluk produtu lokál, no bainhira produtu lokal sira ne’ebé iha la to’o mak foin CLN halo importasaun.

Ne’e tanba iha buat rua, ida kona-ba kumpre Governu nia obrigasaun servisu hamutuk ho parseiru sira hanesan Vietnam ho Kambodia no Indonézia inklui nasaun sira seluk.

Advertisement

Ida fali maka sosa produtu lokal, signifika hodi inisiativa produsaun nasionál, nune’e kria servisu ba joven sira no bele hamenus problema depedénsia ba produtu importasaun.

Entaun meius ida ne’e mak sentru lojistika Nasionál halo atu hahu husi sosa, osamentu ne’ebé mak aloka mai iha CLN nune’e bele sosa produtu lokal hodi halo investimentu iha rai ne’e, nune’e inisiativa produsaun nasionál atu natar sira labele abandonadu no povu agrikultór sira bele utiliza hodi halo produsaun no kria servisu ba joven sira.

Fos rai ne’e iha territoriu laran tomak CLN sosa haree kulit no dulas sai foos. Agora daudaun CLN iha  kuantidade produsaun lokal ne’e  por volta tonelada rihun neen liu,  produtu lokal seluk hanesan batar iha tonelada rihun rua resin  no aumenta tan too fim de Janeiru ne’e importasaun sei mai no aumentu tan por volta tonelada rihun haat, hodi bele asegura, too fulan Marsu ka Abril.

“Durante ne’e povu sempre preokupa intervesaun CLN nian, maibe intervesaun ne’ebé iha sempre lao, povu ne’ebé mak koalia ne’e talves ladun akompaña,” nia haktuir.

Iha orsamentu ba tinan 2024, CLN prevee atu sosa tan haree kulit tonelada rihun haat no foos rai agora daudaun iha armajem iha tonelada rihun neen resin.

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Indonesia Salurkan Rp 4,4 Miliar Dukung Program Reformasi Manajemen Keuangan Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (16 Mei 2024), Dili– Pemerintah Republik Indonesia melalui Lembaga Dana Kerja Sama Pembangunan Internasional (LDKPI) atau Indonesian AID menyalurkan bantuan dengan nilai Rp 4,4 miliar untuk pelaksanaan program reformasi manajemen keuangan Timor-Leste (Financial Management Reform Program): Development of Public and Private Accounting Standards dan Executive Development Program: Indonesian Government Financial Management System Training for Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

18 Maiu 2024, Aero Dili Lansa Vou Dahuluk Díli-Oecusse

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Aviaun komersiál Timoroan nian, Aero Dili, Sábadu 18 fulan-Maiu 2024, halo inaugural flight ka lansa vou dahuluk bá Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

ENERPROCO Vs Timor Gap, Prontu Ona bá Tribunál Arbitrajen iha Singapura

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli—Kompañia konsultór  internasionál ENERPROCO  rejistu ona kazu disputa kontratuál hasoru empreza estatál Timor nian, Timor Gap tanba sira konsidera jestór atuál Timor Gap hapara sira-nia kontratu la tuir prosedimentu kontratuál inklui seidauk halo pagamentu bá sira tuir fatura ka invoices lima (5) ne’ebé mak sira submete ona bá Timor Gap.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending