Connect with us

Nasionál

FPCI Apresia Toleránsia Relijiozu iha Timor-Leste Ne’ebé Reflete Fiar no Kultu Moris Povu Nian

Published

on

Hatutan.com, (17 Maiu 2024), Díli- Foreign Policy Community in Indonesia  (FPCI) apresia ho toleránsia relijiozu iha Timor-Leste ne’ebé reflete ho fiar no kultu moris povu nian.

Lee Mós: Timoroan Hotu Tenke Hatene Valoriza Diversidade, Toleránsia, Diálogu no Fraternidade Umana

Delegasaun husi “Foreign Policy Community of Indonesia”. Foto/Elio dos Santos da Costa

Sekretáriu Jerál Sinodu Igreja Protestante iha Timor-Leste, Rev. Julian Texumparaja, haksolok bele hasoru Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hodi hato’o kona-bá oinsá moris iha Armonia no Pás iha relasaun  entre Musulmanu ho Kristaun nian.

Nia afirma iha mundu problema ne’ebé mosu ne’e sempre liga ba relijiaun nian no ida-ne’e sai hanesan dezafiu iha moris ema nian no FPCI haree katak tenke iha asaun atu kontribui bá pás.

Advertisement

“Ami hato’o bá Prezidente Repúblika katak iha ita-nian ne’e laiha problema, parte Timor nian ita apresia, ita mós respeita relijiaun sira seluk ne’ebé iha, ita mós hatudu bá mundu katak toleránsia relijiozu mak dalan ba moris hakmatek iha domin, pas no unidade nasionál,” Rev. Julian Texumparaja bá jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Sesta (17/05/2024).

Iha Timor-Leste úniku tamba asina ona dokumentu Fraternidade Umana tinan 2022 tempu liu bá, no nia implementasaun mak oinsá bele hamutuk no hare katak governu adopta ona atu sai hanesan matéria bá kurikulum nasionál no ida ne’e di’ak tebes.

Nia subliña liután katak Kona-ba toleransia relijiozu iha Timor Leste ba FPCI haree katak di’ak, tanba husi parte ida mós iha asosiasaun turizmu relijiozu, nia programa ne’ebé mós ita funda husi lideransa relijiaun sira ne’ebé iha Timor laran no la’ós de’it ko’alia kona-ba doutrina maibé ko’alia asaun sosiál ne’ebé bele hamutuk kontribui ba país ida ne’e.

Iha fatin hanesan Reprezentante husi Relijiaun Juda (Judaism) husi Austrália Rabby Shery I Nosan, hateten Kona-ba toleránsia importante tebes. Dala ruma ema tolera mosquito (Susuk) ida iha ema nia isin, atu hatudu katak Toleránsia mak di’ak, maibé la to’o iha ne’e deit, tenke liu husi ne’e no FPCI diskute ona katak toleránsia ne’ebé diak liu mak koñesimentu atu hatene didi’ak kona-ba fiar seluk.

“Toleránsia mak Ita bele hatene didi’ak kona-bá buat ne’ebé ita bele halo tuir Maromak nia Ukun-Fuan no ita-nia fiar tomak. Tanba ne’e ami dehan katak toleránsia ne’e importante maibé la sufisiente, Ita presiza koñesimentu no ligasaun ba konxiénsia,” Rabby I Shery hateten.

Advertisement

Iha sorumutuk ne’e, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hato’o mensajen bá FPCI atu iha diálogu ho relijiaun seluk, hodi haforsa toleránsia relijiozu ne’ebé sai hanesan identidade Timor-Leste nian ba pas no unidade nasionál.

Jornalista: Vito Salvadór

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

FONGTIL Preokupa ‘Korruptór’ Kalumban Mali, Fujitivu Husi Indonézia Hetan Protesaun iha Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (09 Marsu 2026), Díli– Forum Organizasaun Noun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL)  preokupa situasaun ‘kurruptór’ Kalumban Mali sai hanesan fujitivu ka DPO (Daftar Pencarian Orang) Prokuradoria NTT ho Prokuradoria Jerál Repúblika Indonézia nian dezde tinan 2016 ne’ebé hetan protesaun iha Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Ramos-Horta Alerta Prepara Kondisaun Hasoru Krize Ekonómia Globál

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Marsu 2026), Díli–  Funu iha Médiu Oriente entre Amerika hamutuk ho Izraél hasoru Iraun sei afeta ekonomia global, tanba ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, alerta ona bá Govenrnu  prepara osan husi  fundu soberanu   hodi asegura importasaun ai-han no proteje povu, liu-liu sira ne’ebé kiak liu bainihra mosu  krize ho folin mdrkadu global ne’ebé aas no karun.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Funu iha Médiu Oriente Nia Impaktu Bele Alastra Mai Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (04 Marsu 2026), Díli-Ministru Petroleu no  Rekursu Minerál (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, hateten funu iha Médiu Oriente to’o fulan oin nia  impaktu bele alastra mai Timor-Leste hodi fó influensia ba presu konbustivel,  mós impaktu maka’as ba iha ekonomia mundiál.

(more…)

Continue Reading

Trending