Connect with us

Ekonomia

MAPPF Prioritiza Dezenvolvimentu Infraestrutura iha Setór Agríkola

Published

on

Hatutan.com, (28 Juñu 2024), Díli- Ministériu Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta (MAPPF) tau prioridade ba dezenvolvimentu infraestrutura iha setór agríkola hanesan barrajen, irrigasaun hodi hasa’e kapasidade produsaun iha rai-laran.

Lee Mós: Governu Aprova Projetu Konstrusaun Irrigasaun Uatuwa-Modobuti ho Irabere

Vise PM Mariano Sabino ho MAPPF Marcos da Cruz. Foto/Midia G-PR

Ministru Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz hateten  politikamente governu hakarak fornese ai-han ne’ebé barak ho kualidade no sustentável ne’ebé orienta ba merkadu, ida ne’e mak governu nia vizaun jeral ne’ebé Governu sei halo.

Nia afirma estratéjia atu halo para hetan ida ne’e mak presiza investe iha, setór agrikola, entaun investe iha infraestrutura hanesan irrigasaun, hanesan halo ona iha IV governu konstitusionál, no too agora Governu halo ona irrigasaun iha fatin barak, hanesan iha Oebaba, Maliana I, Larisula, Beebui Viqueque, no sira ne’e mak ezistente hela no povu utiliza hela ba halo natar.

Advertisement

IX Governu Konstitusionál halo hela konstrusaun ba irrigasaun rua ida iha Venilale, Munisípiu Baucau no Laivai iha Munisípiu Lautem. Governu mós halo hela konkursu públiku  ba iha irrigasaun tolu, mak irrigasaun Maliana II, Uatuwa iha Baucau, no ida seluk iha Mota Irabere.

“Ita espera katak ho jestaun ne’ebé di’ak ba irrigasaun sira ne’ebé eziste ona, no Konstrusaun ne’ebé kualidade, lalais, ita sei bele aumenta produsaun iha area Agrikultura nian,” Ministru Marcos da Cruz ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Sesta (28/06/2024).

MAPPF iha mós ekipamentu pezadu sira ne’ebé monta iha Munisípiu hotu-hotu, hodi apoiu halo manutensaun no intensifika natar sira ne’ebé iha ona, no mos loke tan area sira ne’ebé iha potensialidade ba natar, mais abandona hela, ne’ebé ministériu liu husi srvisu Agrikultura Munisípal mobiliza eskavadora sira ne’e kee daudaun hodi bee tama ba area sira abandona.

Tinan oin Ministériu Agrikultura mós iha planu atu halo konstrusaun ba irrigasaun ki’ik sira ne’e para bele hatama bee permanente ba iha natar komunidade sira nian.

Nia subliña ba mákina agríkola sira ne’ebé iha dezde IV governu Konstitusionál kedas, sosa Tratór kuaze 300  resin, no rekruta mos mekanik no mekanik sira ne’e forma ba grupu mekanik movel, lao ba Munisipiu hotu-hotu hodi hadi’a tratór sira ne’ebé avaria no husi 300 ne’ebé iha kuaze 200 mak di’ak no restu ne’e labele hadia tamba se hadia nia kustu manutensaun boot liu fali nia folin kuandu sosa foun.

Advertisement

“Tractor boot sira ne’e ita hadia hotu ona no iha tinan ida ne’e mos ita sei sosa Tractor kiik hamutuk 400 hodi distribui ba Munisipiu sira para hodi hasae produsaun iha,area Agrikola nian.” Tenik nia.

Iha área sira seluk, hanesan iha produsaun Kafe nian, governu kontinua programa reabilitasaun Kafe, hortikultura mos kontinua no ba dezenvolvimentu Agrikultura nian governu iha mós programa atu dezenvolve Agrikultura ida organik.

Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosial no Ministru Dezenvolvimentu Rural no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino hateten, MAPPF mai hasoru Prezidente Repúblika José Ramos-Horta atu hare servisu sira iha área agríkola nian.

“Mai iha ne’e atu haree oinsá mak servisu kontinua ba agríkola nian tamba Prezidente Repúblika nia ideia no hanoin mak dezenvolvimentu setór agríkola ne’e  importante. Dezenvolve infraestrutura iha setór agríkola hanesan barrajen, irrigasaun, no mós oinsá moderniza setór agrikultura ne’e importante,” Mariano Assanami Sabino hateten.

Vise-Primeiru-Ministru ne’e subliña liután katak Timor-Leste presiza dunik atu intensifika dezenvolvimentu setór agríkola nian hodi kontribui ba hasae produsaun rai laran no hasae kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian.

Advertisement

Jornalista : Vito Salvadór

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

OJE 2026 Aloka Bá MCAE ho Montante Millaun $8 Resin Aprovadu

Published

on

By

Hatutan.com (14 Nobembru 2025),Díli— Bankada CNRT ho PD  trava propósta tolu husi Bankada opozisaun FRTILIN ho PLP, ne’ebé husu atu  hasai tiha  $985.50.000 husi  Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 ne’ebé atribui bá  Ministériu Koordenadór bá Asuntu Ekonómia (MCAE).

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

Timor-Leste iha Difikuldade Kompete Kuantidade Produtu iha Merkadu ASEAN

Published

on

By

Hatutan.com, (06 Novembru 2025),Díli— Vise-Ministra bá Asuntu ASEAN, Milena Rangel rekoñese  Timor-Leste  iha difikuldade kona-bá kuantidade produtu lokal atu kompete iha merkadu nasaun sira Estadu membru ASEAN.

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

Debate OJE 2026 iha Jeneralidade, Komisaun C Hato’o Rekomendasaun Forte Bá Governu

Published

on

By

Hatutan.com,  (05 Novembru 2025),Díli—Debate  Orsamentu Jerál Estadu (OGE-sigla portugés) 2026 iha faze jeneralidad, Kuarta (05/11/2025),  Komisaun C  Parlamentu Nasionál ba asuntu Finansas Públika  hato’o rekomedasaun forte bá IX Governu Konsititusionál  hodi anota no sai hanesan prioridade.

(more…)

Continue Reading

Trending