Connect with us

Ekonomia

MAPPF Prioritiza Dezenvolvimentu Infraestrutura iha Setór Agríkola

Published

on

Hatutan.com, (28 Juñu 2024), Díli- Ministériu Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta (MAPPF) tau prioridade ba dezenvolvimentu infraestrutura iha setór agríkola hanesan barrajen, irrigasaun hodi hasa’e kapasidade produsaun iha rai-laran.

Lee Mós: Governu Aprova Projetu Konstrusaun Irrigasaun Uatuwa-Modobuti ho Irabere

Vise PM Mariano Sabino ho MAPPF Marcos da Cruz. Foto/Midia G-PR

Ministru Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz hateten  politikamente governu hakarak fornese ai-han ne’ebé barak ho kualidade no sustentável ne’ebé orienta ba merkadu, ida ne’e mak governu nia vizaun jeral ne’ebé Governu sei halo.

Nia afirma estratéjia atu halo para hetan ida ne’e mak presiza investe iha, setór agrikola, entaun investe iha infraestrutura hanesan irrigasaun, hanesan halo ona iha IV governu konstitusionál, no too agora Governu halo ona irrigasaun iha fatin barak, hanesan iha Oebaba, Maliana I, Larisula, Beebui Viqueque, no sira ne’e mak ezistente hela no povu utiliza hela ba halo natar.

Advertisement

IX Governu Konstitusionál halo hela konstrusaun ba irrigasaun rua ida iha Venilale, Munisípiu Baucau no Laivai iha Munisípiu Lautem. Governu mós halo hela konkursu públiku  ba iha irrigasaun tolu, mak irrigasaun Maliana II, Uatuwa iha Baucau, no ida seluk iha Mota Irabere.

“Ita espera katak ho jestaun ne’ebé di’ak ba irrigasaun sira ne’ebé eziste ona, no Konstrusaun ne’ebé kualidade, lalais, ita sei bele aumenta produsaun iha area Agrikultura nian,” Ministru Marcos da Cruz ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Sesta (28/06/2024).

MAPPF iha mós ekipamentu pezadu sira ne’ebé monta iha Munisípiu hotu-hotu, hodi apoiu halo manutensaun no intensifika natar sira ne’ebé iha ona, no mos loke tan area sira ne’ebé iha potensialidade ba natar, mais abandona hela, ne’ebé ministériu liu husi srvisu Agrikultura Munisípal mobiliza eskavadora sira ne’e kee daudaun hodi bee tama ba area sira abandona.

Tinan oin Ministériu Agrikultura mós iha planu atu halo konstrusaun ba irrigasaun ki’ik sira ne’e para bele hatama bee permanente ba iha natar komunidade sira nian.

Nia subliña ba mákina agríkola sira ne’ebé iha dezde IV governu Konstitusionál kedas, sosa Tratór kuaze 300  resin, no rekruta mos mekanik no mekanik sira ne’e forma ba grupu mekanik movel, lao ba Munisipiu hotu-hotu hodi hadi’a tratór sira ne’ebé avaria no husi 300 ne’ebé iha kuaze 200 mak di’ak no restu ne’e labele hadia tamba se hadia nia kustu manutensaun boot liu fali nia folin kuandu sosa foun.

Advertisement

“Tractor boot sira ne’e ita hadia hotu ona no iha tinan ida ne’e mos ita sei sosa Tractor kiik hamutuk 400 hodi distribui ba Munisipiu sira para hodi hasae produsaun iha,area Agrikola nian.” Tenik nia.

Iha área sira seluk, hanesan iha produsaun Kafe nian, governu kontinua programa reabilitasaun Kafe, hortikultura mos kontinua no ba dezenvolvimentu Agrikultura nian governu iha mós programa atu dezenvolve Agrikultura ida organik.

Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosial no Ministru Dezenvolvimentu Rural no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino hateten, MAPPF mai hasoru Prezidente Repúblika José Ramos-Horta atu hare servisu sira iha área agríkola nian.

“Mai iha ne’e atu haree oinsá mak servisu kontinua ba agríkola nian tamba Prezidente Repúblika nia ideia no hanoin mak dezenvolvimentu setór agríkola ne’e  importante. Dezenvolve infraestrutura iha setór agríkola hanesan barrajen, irrigasaun, no mós oinsá moderniza setór agrikultura ne’e importante,” Mariano Assanami Sabino hateten.

Vise-Primeiru-Ministru ne’e subliña liután katak Timor-Leste presiza dunik atu intensifika dezenvolvimentu setór agríkola nian hodi kontribui ba hasae produsaun rai laran no hasae kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian.

Advertisement

Jornalista : Vito Salvadór

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

OJE 2027, MTK hetan aumentu iha kategoria bens servisu millaun 14 USD

Published

on

By

Jornalista: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

Alemaña hakarak estabelese kooperasaun ekonomia ho Timor-Leste

Published

on

By

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

(more…)

Continue Reading

Ekonomia

Komemorasaun Loron Mundial Ai-han 2026: Inovasaun Tenke Serve ba Nutrisaun, Povu no Planeta, la’ós de’it ba lukru

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubru 2026), Díli--Atu komemora Loron Mundial Ai-Han, iha loron 16 Outubru 2026, La’o Hamutuk nafatin apela ba Governu, Parlamentu Nasionál, Prezidente da Repúblika, parseiru dezenvolvimentu, setór privadu, sosiedade sivil kooperativa no agrikultor sira atu kontinua haforsa produsaun agrikultura iha rai laran no hametin ekonomia rurál ne’ebé produtiva, reziliente no sustentável. Ho nune’e bele transforma sistema alimentár Timor-Leste nian hodi garante asesu ba ai-han nutritivu, seguru no asesível ba ema hotu.

(more…)

Continue Reading

Trending